Predsjednik Vlade Milanović u Splitu: Imamo najniži deficit u posljednjih sedam godina

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović boravio je danas u posjetu Gradu Splitu, gdje se sastao s gradonačelnikom Grada Splita Ivom Baldasarom, predsjednikom Gradskog vijeća Grada Splita Borisom Ćurkovićem i njihovim suradnicima.

U pratnji predsjednika Vlade bili su potpredsjednik vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, ministar financija Boris Lalovac te ministar turizma Darko Lorencin.
 
U izjavi za medije, predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je da je Grad Split danas uspješniji nego prije par godina, zahvaljujući okolnostima, dobrom radu i poduzetničkom duhu ljudi te istaknuo da država i grad surađuju na nizu vrijednih projekata. „Ovo je primjer jednog grada koji je nadišao sebe i svoje demone iz novije prošlosti, u razvojnom smislu“, rekao je premijer Milanović pojasnivši da je Split više nije izrazito industrijski grad, što nije „ni dobro ni loše“. „Ono što je bitno je da se radi, da se stvara, da se ulaže, da se bori za bolji život“, rekao je ističući da Split danas spada među bolje gradove u Hrvatskoj, zahvaljujući i upravi i državi i okolnostima, ali prije svega sposobnosti ljudi koje ovdje žive.
 
Premijer je izvijestio da je s predstavnicima Grada Splita razgovarao o cijelom nizu tema, poput imovinskih pitanja i nadzora nad pomorskim dobrom, što je važna tema za ljude koji žive u gradovima i općinama na obali. Gradonačelnik Splita Ivo Baldasar zahvalio je ovom prigodom premijeru i ministrima na dobroj suradnji, istaknuvši da je, uz pomoć ministarstava, pokrenut cijeli niz projekata.
 
Upitan o datumu parlamentarnih izbora, predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je da datum izbora određuje predsjednica. „Sabor se raspušta, ako mu prije toga ne istekne mandat, i nakon toga u zakonskom i ustavnom roku predsjednik odnosno predsjednica Republike raspisuje izbore za Hrvatski sabor. To tako funkcionira već preko 20 godina“, rekao je premijer Milanović. Dodao je da je jučer uputio pismo predsjedniku Sabora da ranije započne jesenski rad s izvanrednom sjednicom Sabora. „Sve što je prije 15. rujna je izvanredno.  Dakle, počinjemo ranije s namjerom da završimo ranije s onim što držimo bitnim još donijeti od zakona za dobrobit građana. Pa ćemo onda, kad to sve odradimo, ali ne prije nego to odradimo, Vlada i Sabor zajednički donijeti političku odluku, za koju mora glasati više od 50 posto zastupnika i zastupnica, da se Sabor raspusti, a onda nakon isteka od najmanje 30, a najviše 60 dana, idu izbori“. Istaknuo je da neće predlagati predsjednici, kao njegovi prethodnici, kada trebaju biti izbori. 
 
Predsjednik Vlade opovrgnuo je tvrdnje analitičara da izbori najesen pogoduju vladajućoj stranci, jer će tada biti objavljeni ekonomski pokazatelji trećeg kvartala, za koje se očekuje da će biti još bolji nego u drugom kvartalu. Kazao je da su rezultati drugog kvartala dobri ne samo zato jer je to najveći rast u posljednjih sedam godina, već i zato jer je baziran na rastu industrijske proizvodnje i izvoza. „To više nije bijesna potrošnja“, kazao je. Premijer je kazao da imamo i iskazani najniži deficit u posljednjih sedam godina, koji iznosi oko 7 milijardi kuna, a on skoro u cijelosti odlazi na kamate, što znači da imamo primarni suficit. „Kamate jesu problem, javni dug je nešto što svaka vlast, i naša i buduća, mora razmatrati, ali je trenutno proračunska situacija bolja nego u zadnjih sedam godina i to su činjenice“, rekao je premijer. Dodao je da se za izbore ne trebaju čekati rezultati trećeg kvartala, za koji neki preliminarni podaci  pokazuju da će biti još bolji nego rezultati drugog kvartala.  „Što se mene tiče, izbori mogu biti prije toga, nema potrebe čekati, mislim da je hrvatskim ljudima sve jasno“, zaključio je predsjednik Vlade.
Na pitanje hoće li Hrvatski sabor biti raspušten na izvanrednoj sjednici, premijer je istaknuo da on nije predsjednik Sabora, ali da ne vjeruje u tu mogućnost. Pojasnio je da je izvanredna sjednica Sabora sazvana na inicijativu Vlade, da bi se raspravljalo o Vladinim prijedlozima o rješenju problema kredita u francima i pomoći siromašnim slojevima građana, što se tiče energetskog siromaštva. „To je model na kojem radimo aktivno već godinu dana. To nije podjela proračunskih sredstava, već konkretni zakoni, doneseni u suradnji s pružateljima tih usluga. Isto vrijedi za švicarski franak, na toj mjeri se dugo radilo“, naglasio je premijer. Rekao je da će mjera pomoći srednjem sloju građana, koji imaju srednje ili malo više prihode, a pritisnuti su teretom kredita i neizvjesnošću radi toga.
 
Upitan hoće li rješenje za kredite u francima biti po uzoru na poljski model, predsjednik Vlade je odgovorio: „Imamo hrvatski model i svoje rješenje. Naravno da smo gledali što rade i drugi, ali smo se odlučili, s obzirom na naše okolnosti, na naše rješenje vodeći jako računa o tome da banke ne pate i da se ne naruši njihova profitabilnost jer i banke imaju investitore koji daju taj novac bankama da im nešto zarade. Ako im zarade premalo ili izgube povući će taj novac, a kredita neće biti uopće“, kazao je i dodao da su to vrlo ozbiljne odluke.
 
Predsjednik Vlade Milanović potvrdio je da se ide na konverziju i da će građani koji imaju kredite u francima skoro potpuno biti izjednačeni s onima koji imaju kredite u eurima. „Konverzijom u eure za njihove kredite na neki način jamči hrvatska država odnosno Hrvatska narodna banka koja ima solidne devizne rezerve i koja, da tako kažem, kontrolira tečaj i odnos kune i franka“, rekao je. Pojasnio je da je franak potpuno van kontrole svega onoga što bi naše monetarne institucije mogle napraviti, dok je „tečaj kune i eura više pod našom kontrolom i zato su ti ljudi sigurniji“.
 
Na pitanje očekuje li da će zabrana uvoza mlijeka iz BiH izazvati novi problem, premijer Milanović je kazao da nije riječ o zabrani. „To je privremena mjera. Bosna i Hercegovina se tehnički kvalificirala da mogu izvoziti mlijeko ne u Hrvatsku nego u Europsku uniju. I to je jedno od prava koje u asimetričnom sustavu referencija BiH ima, kao trgovinski partner, manje razvijena zemlja koja je u procesu stabilizacije i pridruživanja“, kazao je predsjednik Vlade i nastavio: „Mi smo to napravili jer mislimo da je ispravno i odgovorno, da se provjeri kvaliteta te robe koja se izvozi iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, u praksi većinom u Hrvatsku“.
 
Ponovio je da nam je Bosna i Hercegovina dužna, kao što smo mi bili Sloveniji prije deset godina, dati tzv. tradicijske kvote trgovanja. „Ono što su nekad hrvatske tvrtke izvoznici izvozile u BiH prije nego što je Hrvatska postala članica Europske unije. To je dakle pravo koje bi BiH trebala dati Europskoj uniji. U praksi hrvatskim tvrtkama koje su tradicijski izvozile hrvatske proizvode u BiH“, rekao je predsjednik Vlade. „Spremni smo pomoći onima koji su slabiji od nas, ne samo zato što tamo živi pola milijuna Hrvata, koji su i naši sugrađani na neki način, nego zbog interesa i dobrobiti hrvatskih izvoznika koji proizvode u Hrvatskoj, gdje su hrvatska radna mjesta i gdje se plaćaju porezi“, kazao je predsjednik Vlade i zaključio: „Mi nećemo zavlačiti i raditi na štetu izvoznika mlijeka i sira iz BiH, ali dok se poštuje puna procedura. Na njoj ćemo inzistirati, a na ovome ćemo teško raditi jer postoje prava i obveze. Ne možeš imati jedno i drugo i to u Bosni i Hercegovini moraju shvatiti. Poštujemo druge, ali ovo su naši interesi“. 

(Foto: Hina)

Pisane vijesti | Zoran Milanović