Predsjednik Vlade Milanović: Unatoč uštedama u proračunu za 2015., neće se smanjivati mirovine, plaće i socijalna prava

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović danas je u Hrvatskom saboru predstavio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, s prijedlogom projekcija za 2016. i 2017. godinu.

Naglasio je da će državni proračun za 2015. godinu obilježiti dodatni napor Vlade da osigura stabilnost javnih financija u srednjem i dugom roku. „Zaduživanje nije rješenje i zato su učinjeni veliki napori da se stabiliziraju rashodi proračuna i smanji deficit“, kazao je. Izvijestio je saborske zastupnike da će ukupni manjak proračuna iznositi 12,5 milijardi kuna ili 3,8% BDP-a, pojasnivši pritom da samo trošak kamata na dugove iznosi 10,7 milijardi kuna. To pokazuje, ustvrdio je predsjednik Vlade, koliki je teret ranijeg nekontroliranog zaduživanja. „Skoro cijeli deficit odlazi na kamate“, istaknuo je.

Najavio je uštede na rashodima u idućoj godini, rekavši da plaće, mirovine, socijalna davanja i naknade najugroženijim građanima nisu i neće biti smanjivane. „Nema smanjenja ni jednog prava iz sustava socijalne skrbi, a sredstva za isplatu roditeljskih naknada čak su i povećana“, naglasio je.

Predsjednik Vlade Milanović podsjetio je i kako je Ministarstvo branitelja jedno od rijetkih ministarstava koje će imati više novca u 2015. godini. „Povećanje proračuna za branitelje dokazuje stalnu skrb ove Vlade za hrvatske branitelje kojima stečena prava nisu i neće biti dirana“, istaknuo je.

„Kako bismo ostvarili smanjenje ukupne javne potrošnje i rashode proračuna držali pod kontrolom, počeli smo provođenje dubinske analize rashoda“, kazao je premijer Milanović i nastavio: „Cilj nam je utvrditi moguće uštede u proračunu u idućim godinama i tako dodatno povećati učinkovitost trošenja proračunskog novca“.

Predsjednik Vlade ustvrdio je da je transparentnost državnog proračuna važna radi kontrole rashoda, pojasnivši da je Centralni obračun plaća osigurao jasan pregled troškova za plaće. „A od iduće godine jasno će se vidjeti i prihodi korisnika koji do sada nisu prikazivani u proračunu. To su sveučilišta, nacionalni parkovi, zdravstvene ustanove“, dodao je.

Premijer Milanović kazao je saborskim zastupnicima da Vlada za 2015. godinu planira ukupne prihode od 106,4 milijarde kuna, podsjetivši da se prihodi proračuna temelje na očekivanju blagog oporavka gospodarskih aktivnosti i realnom rastu BDP-a od 0,5%. „Najvažniji doprinos rastu očekujemo od daljnjeg povećanja izvoza, investicija privatnog sektora, te osobne potrošnje“.

„Prilagodbe na prihodnoj strani proračuna uključuju i porezne promjene“, rekao je predsjednik Vlade, naglasivši da su one planirane tako da ne opterećuju najugroženije slojeve građana.“Povećanim oporezivanjem obuhvatit ćemo samo prihode koji nisu od egzistencijalne potrebe, kao što su prihodi od kamata na štednju“, dodao je. Kazao je i da Vlada promjenom porezne politike, prije svega, nastoji smanjiti porezni teret rada i malog poduzetništva, podsjetivši da od 1. siječnja na snagu stupa novi Zakon o porezu na dohodak koji bi trebao osigurati veće plaće za milijun hrvatskih građana. „Povećanjem osobnog odbitka sa 2.200 na 2.600 kuna, a za umirovljenike sa 3.400 na 3.800 kuna, te promjenom poreznih razreda zaštitit ćemo porezne obveznike s najmanjim primanjima, ali i povećati raspoloživi dohodak srednjem sloju građana“, naglasio je.

Premijer Milanović važnim je ocijenio i poreznu novost u sustavu PDV-a. „Za sve obrtnike i poduzetnike s isporukama do 3 milijuna kuna dajemo mogućnost obračuna PDV-a prema naplaćenoj realizaciji“, rekao je i dodao da će oko 120.000 poduzetnika moći samostalno birati način obračuna PDV-a. „Poreznim promjenama želimo ne samo rasteretiti rad i malo poduzetništvo, nego na taj način potaknuti i gospodarski rast“, ustvrdio je.

Kao važan izvor gospodarskog rasta u 2015. godini, predsjednik Vlade Milanović naveo je fondove Europske unije. „Proračunom planiramo osigurati 7,1 milijardi kuna iz europskih fondova kojima će se financirati razvojni projekti“, rekao je, naglasivši da se najveći dio planiranih ulaganja iz sredstava EU fondova odnosi se na poljoprivredu, malo i srednje poduzetništvo, te promet i infrastrukturu. „Samo neki od projekata koji će se sigurno sufinancirati novcem iz europskih fondova su: Zračna luka Dubrovnik, vodoopskrbni sustavi Osijeka, Vukovara, Čakovca i Poreča, most otok Čiovo-kopno i drugi kolosijek pruge Dugo Selo-Križevci“, dodao je.

Predsjednik Vlade Milanović istaknuo je da će Vlada nastaviti provoditi aktivne mjere zapošljavanja, podsjetivši na dobre rezultate koje su one dale u ovoj godini. „I tu ćemo koristiti novac iz europskih fondova, a ukupno je za te mjere predviđeno preko milijardu kuna“, rekao je. Ustvrdio je da su Vladine mjere pomogle i značajnom padu nezaposlenosti na međugodišnjoj razini, podsjetivši da je nezaposlenih građana danas za gotovo 40.000 manje nego lani u istom razdoblju.

Premijer Milanović kazao je i da se novim proračunom u gotovo svim resorima smanjuju troškovi financiranja razvojnih projekata iz poreznih prihoda, a povećavaju se potpore iz europskih fondova. „Želimo manje trošiti novac poreznih obveznika, a više novac iz europskih fondova jer ćemo tako najbolje opravdati i iskoristiti članstvo u Europskoj uniji“, rekao je, ocijenivši da samo takva politika može osigurati dugoročno smanjivanje poreza.

„Proračunom za 2015. godinu uvodimo pravednije odnose i među jedinice lokalne samouprave“, utvrdio je premijer Milanović, naglasivši da se novi sustav potpomognutih područja temelji na razvijenosti te će se njime osigurati bolje trošenje državnog novca u korist slabije razvijenih područja. Dodao da će i ta promjena ići će postepeno i uz kompenzacijske mjere. „Promjenom u raspodjeli poreza na dohodak i poreza na nekretnine, kompenzirat ćemo dio izgubljenih prihoda lokalnim proračunima. Svi prihodi od poreza na kamatu na štednju vratit će se kao pomoć jedinicama lokalne samouprave na potpomognutim područjima“, pojasnio je.

Predsjednik Vlade Milanović naglasio je da je cilj svih reformi koje provodi Vlada racionalniji i učinkovitiji sustav. „Na tom tragu ćemo tijekom 2015. provesti i reformu pravosudnog sustava, koja je već prihvaćena. To će već iduće godine značiti ubrzanje sudskih postupaka, ali i daljnje uštede u pravosudnom sustavu“, rekao je.

Istaknuo je da Vlada nije zaboravila ni obnovu poplavom stradale županjske Posavine, kazavši da sve što nije moglo biti obnovljeno ove godine, nastavlja se obnavljati u 2015. Podsjetio je da je država osigurala 161 milijun kuna u proračunu plus sredstva od naknade za legalizaciju bespravne gradnje, s ciljem obnove cijele županjske Posavine tijekom iduće godine.

„Proračun za 2015. vodi računa o tome da će državna potrošnja dati mali doprinos gospodarskom rastu jer moramo stabilizirati rashode i usporiti zaduživanje. Vodi računa i o gospodarskim okolnostima u našem okruženju, o kojima jako ovisimo“, kazao je predsjednik Vlade Milanović, zaključivši da su projekcije rasta racionalne i da se zato može reći da je proračun realan, ali i ostvariv.

Ministar financija Boris Lalovac istaknuo je da se državni proračun za 2015. godinu radio s realnim makroekonomskim projekcijama, a ono što je bitno da i prihodi i rashodi proračuna 2015. nisu usporedivi s podacima za 2014. i prethodne godine, zbog promjena načela sveobuhvatnosti svih kategorija koje su unesene u proračun. Kao primjer, naveo je da su sada u proračun uključeni vlastiti, namjenski prihodi i rashodi proračunskih korisnika određenih korisnika proračuna, kao što su korisnici u znanosti, visokom obrazovanju, zdravstvenim ustanovama, nacionalnim parkovima, parkovima prirode, koji su prošlih godina bili izuzeti od evidentiranja određenih vlastitih i namjenskih prihoda. Dodao je da to nalaže i ESA metodologija. „Budući da je u javnosti bilo mnogo rasprava o tome, tvrdim da se nikome ne uzimaju vlastiti i namjenski prihodi, to su njihovi prihodi koji  se samo evidentiraju, tj. prolaze kroz centralni proračun“, kazao je ministar.

Što se tiče sredstava EU fondova, ministar Lalovac naglasio je da je glavna ideja- vodilja proračuna 2015. godine da se smanje rashodi koji se financiraju iz poreza, a da svi ministri imaju mogućnost povećanja limita u odnosu na prethodnu godinu ukoliko će aktivnije koristiti sredstva Europske unije. „Jedino tako može izgledati proračun, i sada i ubuduće, da sve više smanjujemo komponentu koja se financira iz poreza, znači PDV-a, iz opterećenja koje imaju hrvatski građani i da se više financiramo EU sredstvima, jer jedino tako možemo zatvarati deficite, koji su i dalje visoki,  i jedino na takav način možemo upravljati našim javnim dugom“, rekao je ministar Lalovac, ponovivši da se svaki proračun ubuduće mora financirati iz drugih izvora, a manje iz općih poreza „jer to je jedini put da smanjimo deficite, ne samo zbog Europske komisije, nego da ovaj veliki trošak kamata da u budućnosti bude što manji“.
 

Pisane vijesti | Financije | Zoran Milanović