Ekonomska klima u Hrvatskoj poboljšana u studenom, u EU nepromijenjena

Ekonomska klima u Hrvatskoj osjetno se poboljšala u studenom, dok je u Europskoj uniji u cjelini ostala uglavnom nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je u četvrtak objavljeno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u studenom na 115,2 boda, dosegnuvši najvišu razinu od kolovoza kada je prema istraživanju Europske komisije iznosio 117,2 boda. U listopadu kliznuo je na 111,3 boda.

Izvješće EK pokazuje da su poboljšana očekivanja u svim segmentima hrvatskog gospodarstva a najviše u uslužnom sektoru čiji je indeks porastao 5,5 bodova. Slijede maloprodajni sektor s rastom indeksa za 3,5 bodova, te građevinski sektor s povećanjem indeksa za 2,9 bodova.

Očekivanja u hrvatskoj industriji tek su neznatno poboljšana, te je odgovarajući indeks porastao 0,5 bodova, dok je raspoloženje među potrošačima ostalo gotovo nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec.

U Europskoj uniji u cjelini indeks koji mjeri ekonomska očekivanja ostao je u studenom gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 104,1 bod. Time je drugi mjesec zaredom prekinut višemjesečni trend pogoršanja očekivanja, nakon rasta ESI-ja u listopadu, za 0,6 bodova, primjećuju u Bruxellesu.

Time EU zrcali stanje u dva najveća gospodarstva EU-a izvan eurozone, u Velikoj Britaniji i Poljskoj, čiji je indeks tek neznatno porastao (Velika Britanija) odnosno ostao je nepromijenjen u odnosu na prošli mjesec (Poljska).

Među pojedinačnim sektorima poboljšana su očekivanja u industriji, iskazana rastom odgovarajućeg indeksa za 0,7 bodova. U uslužnom je i maloprodajnom sektoru raspoloženje ostalo gotovo nepromijenjeno.

U građevinskom sektoru i među potrošačima u EU raspoloženje je pogoršano, uz pad odgovarajućih indeksa za 0,8 odnosno 0,7 bodova.

Slični trendovi zabilježeni su i u eurozoni, čiji je indeks ekonomske klime u studenom također ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, na 100,8 bodova.

Također su poboljšana očekivanja u industrijskom i maloprodajnom sektoru, za 0,8 odnosno 0,5 bodova, dok je u uslužnom sektoru povjerenje ostalo nepromijenjeno u odnosu na prethodni mjesec. U građevinskom sektoru i među potrošačima očekivanja su pogoršana.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone skok indeksa ekonomske klime u Francuskoj, za 1,5 bodova, i u Španjolskoj, za 0,9 bodova, neutraliziralo pogoršanje klime u Njemačkoj (minus 0,7 bodova) i Italiji (minus 1,5 bodova).

U Komisiji također navode da bi prema istraživanju provedenom u listopadu i studenom realna ulaganja u proizvodnom sektoru EU u ovoj godini trebala porasti za četiri posto. Time su menadžeri prepolovili procjenu iz proljetnog istraživanja. Za iduću godinu procjenjuju isti tempo rasta ulaganja kao i u 2014.

Još je značajnije snižena procjena realnih ulaganja u proizvodnom sektoru eurozone u ovoj godini, na samo dva posto, s osam posto procijenjenih u proljetnoj anketi. Za iduću godinu menažderi očekuju rast ulaganja za tri posto.

U odvojenom je izvješću Komisija objavila da je indeks poslovne klime u eurozoni (BSI) u studenom blago porastao u odnosu na prethodni mjesec, na 0,18 bodova, poduprt izrazito poboljšanom ocjenom ukupnih knjiga narudžbi, dosadašnje proizvodnje i knjiga izvoznih narudžbi. Donekle je poboljšana i ocjena menadžera o zalihama gotovih proizvoda dok su njihova očekivanja za proizvodnju ostala nepromijenjena.

(Hina)

Pisane vijesti | Statistike | Ekonomija