Predsjednik Vlade Milanović za Jutarnji list: Iznimno je važno za Hrvatsku da SDP-ova koalicija osvoji još jedan mandat

Bilo je oko pola jedan u četvrtak, kada je tajnica ušla u Ured predsjednika Vlade, gdje smo Zoran Milanović i ja završavali ovaj intervju, da upozori na početak TV prijenosa konferencije za novinare Slavka Linića. Milanović gotovo da nije reagirao. Samo je promrmljao da ga to zapravo ne zanima.

Tijekom četrdesetminutnog razgovora šef SDP-a ostavio je dojam samouvjerenosti, ali i opreza. Nije djelovao odveć zabrinuto zbog incidentne situacije u stranci, ali nije se ni želio razmetati frazama o tome kako baš on uživa apsolutnu i bezuvjetnu stranačku potporu. Činio se prilično svjestan delikatnosti sadašnje političke situacije. Činjenica je da unatrag sedam godina, otkako je prvi put pobijedio na stranačkim izborima, Zoran Milanović nije bio u kompliciranijem položaju. Dio stranke nesumnjivo se okrenuo protiv svog predsjednika, pri čemu je slučaj Linić samo okidač niza starih problema u SDP-u: činjenica je, primjerice, da još prije četiri ili pet godina većina Račanovih ljudi nije bila sretna s Milanovićem na čelu Socijaldemokratske partije. Dodamo li svemu tome nedjeljni izborni poraz, jasno je da se Zoran Milanović našao pred dosad najsloženijim unutarstranačkim spletom relativno ozbiljnih političkih problema. Rekao bih kako je siguran da će ih riješiti.

Stvara li se u SDP-u kritična masa nezadovoljnih koji bi vas mogli smijeniti?

- Izabran sam da vodim stranku, samim time i Vladu. Izabran sam da radim težak, nezahvalan i odgovoran posao. Mislim taj posao obavljati i dalje i mislim da će SDP, zajedno sa svojim političkim partnerima, pobijediti i na idućim parlamentarnim izborima sa mnom kao predsjednikom stranke i predsjednikom hrvatske Vlade u još jednom mandatu. Držim da je iznimno važno za Hrvatsku da SDP-ova koalicija osvoji još jedan mandat.

Što očekujete da će se dogoditi na sastanku Glavnog odbora SDP-a početkom lipnja? Koliko je realno da se ondje protiv vas formira dvotrećinska većina?

- Na Glavnom odboru očekujem otvorenu raspravu o svim važnim političkim pitanjima: mi smo demokratska stranka i svatko u SDP-u ima pravo slobodno raspravljati. Ja, kao predsjednik stranke, odgovaram prije svega članstvu i Konvenciji SDP-a. Na neki način i Glavnom odboru s kojim blisko surađujem, kao i s Predsjedništvom stranke. Dakle, želim naglasiti da se nadam potpuno otvorenoj diskusiji u kojoj je dopušteno sve osim uvreda i kleveta. Nadam se, također, da će se svi argumenti naći na stolu.

Smatrate li točnima ocjene koje se povremeno iznose u javnosti da protiv vas nije samo riječka organizacija SDP-a, nego i zagrebačka i dalmatinska? Postoji li u SDP-u koalicija protiv predsjednika stranke?

- SDP nije imun na unutarstranačke turbulencije i sukobe. Otkako sam postao predsjednik stranke, prije skoro sedam godina, stalno se susrećem s unutarnjom oporbom i sa stranačkim nezadovoljnicima. Mislim da je takvo stanje prilično normalno za većinu demokratskih stranaka, koje nisu i ne mogu biti monolitne. S takvim sam stanjem navikao živjeti i raditi, pa ni aktualnu situaciju ne smatram bitno drukčijom.

Ali, je li točno da i zagrebački i dalmatinski SDP podržavaju riječki SDP, koji je očito naklonjen Slavku Liniću?

- Ponavljam, SDP je otvorena, demokratska stranka u kojoj se odluke donose na temelju argumenata. Na sastanku Glavnog odbora, gdje se uvijek razgovara bez ograda, potpuno otvoreno, bit će sasvim jasno koje su ocjene o stanju i o strujama u SDP-u točne, a koje su djelomično ili potpuno promašene.

Može li se zaključiti kako ne očekujete da Glavni odbor inicira vaše smjenjivanje?

- Vjerujem u SDP.

Kako komentirate reakcije, očekivano negativne, na SDP-ov rezultat na nedjeljnim europskim izborima?

- Te su reakcije uistinu očekivane i normalne. SDP je stranka koja je navikla na pobjede ili na vrlo dobre izborne rezultate. Trideset posto glasova ni mene, ni nikoga u stranci ne zadovoljava, bez obzira na nisku izlaznost na europskim izborima. Usprkos nezadovoljstvu tim rezultatom, mislim da on pokazuje kako je SDP i u sadašnjim, realno vrlo teškim okolnostima ostao čvrst i stabilan među biračima, što čini dobru osnovu za pobjedu na parlamentarnim izborima 2015. godine. Osim toga, nesporna je činjenica da HDZ ima najbrojnije članstvo, a u slučaju malog izbornog odaziva stranka s brojnijim članstvom često bilježi bolje rezultate.

Zašto Tonino Picula,koji je postigao uvjerljivo najbolji izborni rezultat, ni je bio na višem mjestu SDP-ove liste?

- Prvo, drago mi je zbog Piculina rezultata. Kao što mi je bilo drago i prije godinu dana, kada sam gospodina Piculu predložio za prvo mjesto SDP-ove liste, što mu je nedvojbeno i presudno pomoglo da ostvari dobar rezultat. Picula je dugo godina na javnoj sceni, on je poznatiji od mnogih drugih kandidata, pa se moglo očekivati da će dobro proći na izborima, neovisno o tome je li ove godine bio drugi ili peti.

Hoćete li inicirati da se Tonino Picula sada aktivnije angažira u stranci s obzirom na to da je očito masovno popularan?

- Bit će mi drago ako gospodin Picula želi aktivnije pridonijeti radu stranice. Prostor djelovanja u Europskom parlamentu zapravo je vrlo opsežan i ondje se može učiniti dosta toga za afirmaciju SDP-a i promoviranje naših stavova.

Kako komentirate prekjučerašnji istup Slavka Linića? Kako će se dalje razvijati slučaj Linić?

- Ja tu ne vidim nikakav slučaj. Ako je to ikada i bio slučaj, za mene je definitivno završen.

Planirate li pokrenuti postupak isključivanja Slavka Linića iz SDP-a?

- Pitanje Linićeva članstva u SDP-u nije nešto što bi mi trebalo skretati pozornost s uistinu važnih pitanja o rješavanju glavnih problema Hrvatske.

Ali, važno je tko formira i utječe na političke procese i tko, na temelju ishoda pojedinih procesa, vodi ovu zemlju. Utoliko je i slučaj Linić itekako važan.

- Ovu zemlju vodi koalicijska Vlada predvođena SDP-om,koja je kompaktnija nego ikada ranije. Bez obzira na to što neki ljudi ovu Vladu pokušavaju prikazati kao nesposobnu i dezorijentiranu, ona je itekako fokusirana na ključne probleme naše zemlje. Definitivno fokusiranija od prethodnih vlada, bez obzira na realne prepreke, ali i na one prepreke koje nam se namjerno postavljaju. Što ne doživljavam osobno. Sve je to dio politike.

Slavko Linić u svom je istupu spominjao vaša neslaganja oko Ine: vaš ministar gospodarstva Vrdoljak ovih se dana javno posvadio s članom Nadzornog odbora Ine i vašim prijateljem Sinišom Petrovićem. U čemu ste se vi i Linić razišli kad je riječ o Ini? Kako tumačite Vrdoljakov i Petrovićev sukob oko Ine i kako ćete ga riješiti?

- Nadzorni odbor Ine predložio je rješenje kojim bi se trebao uspostaviti novi model korporativnog upravljanja kompanijom. Detaljno ćemo ga razmotriti vodeći brigu o interesima Ine i Hrvatske.

Kako komentirate slučaj HBOR-ova kredita bivšoj supruzi vašeg brata?

- S time nemam baš nikakve veze. Ja odgovaram za sebe i za svoju Vladu i za dužnosnike u toj Vladi. Tako je bilo i tako će biti. Stvarno ne mogu jamčiti da netko koga se na neki način može povezati sa mnom - pa bila to i bivša žena moga brata, što i nije osobita povezanost - u ovom trenutku nije kandidat za kredit ili korisnik nekog kredita. Ja to jednostavno ne znam i s takvim kreditima nemam i ne mogu imati nikakve veze.

A što je s kreditima i poslovima vašeg brata?

- Ne znam posve točno kojim se poslovima on sada bavi niti bih ikada pomislio iskoristiti svoj politički utjecaj u njegovu korist. Držim se podalje od toga.

Kako procjenjujete koalicijski potencijal SDP-a na idućim parlamentarnim izborima s obzirom na znatno promijenjene političke okolnosti u usporedbi s izborima 2011. godine?

- Moćan, kao i uvijek dosad. Ali, bit će vrlo, vrlo teško, jer je naš sadašnji mandat kompliciran. S jedne strane, radi se o realnim ekonomskim i socijalnim okolnostima, i o stanju u kakvom smo zatekli zemlju, a koje je bilo bitno lošije nego što se znalo. S druge strane, naša je politička konkurencija, nažalost, prilično militantna, tvrdo nacionalistička, huškačka, katkad čak i primitivna. U kriznim vremenima takva retorika nailazi na solidan odaziv, što se vidjelo i na ovim izborima, ali ipak ne na odaziv dovoljnog broja ljudi koji bi mogli promijeniti demokratski smjer razvoja Republike Hrvatske. Prava utakmica, ona na velikom terenu, odigrat će se potkraj 2015. godine. Mi ćemo pobijediti.

Kada sam govorio o promijenjenim političkim okolnostima, mislio sam i na slobodni pad Hrvatske narodne stranke, ali i na rast ORaH-a.

- U koalicijama poput naše, u turbulentnim političkim razdobljima, manji partner gotovo uvijek lošije prolazi. Mi im sigurno nećemo okrenuti leđa.

A što će biti s Radimirom Čačićem ako se on ponovo politički aktivira? Možete li zamisliti da ponovo surađujete? I u kakvoj je poziciji onda HNS?

- Ne znam ništa o njegovim političkim planovima osim onoga što sam pročitao u novinama. SDP će, ponavljam, ostati dosljedan koaliranju s Hrvatskom narodnom strankom.

Kani li SDP koalirati s ORaH-om, nesumnjivo najvećim iznenađenjem europskih izbora?

- Stranke koje su svjetonazorski bliske SDP-u ili, još točnije, stranke koje nam nisu svjetonazorski odbojne i isključive, a koje posjeduju realan izborni potencijal mogu postati naši politički partneri, s vrlo precizno dogovorenim uvjetima suradnje.

Mislite li da Kolinda Grabar Kitarović može biti uspješna protukandidatkinja Ivi Josipoviću?

- Prije svega, želim reći da je Ivo Josipović više nego dobar predsjednik Republike. On dobro obnaša Ustavom propisane dužnosti šefa države, što građani očito masovno prepoznaju. SDP će podržati Josipovićevu kandidaturu na predstojećim predsjedničkim izborima. No, uvjeren sam da će Josipovića podržati i mnogo šira politička i društvena koalicija. On definitivno zaslužuje vrlo široku potporu hrvatskog društva i hrvatske političke scene. O kandidatu HDZ-a uopće ne razmišljam. Nije mi važno koga će HDZ kandidirati.

Kako,općenito, gledate na politiku HDZ-a unatrag nekoliko mjeseci? Slažete li se s ocjenom da je došlo do HDZ-ova zaokreta prema centru?

- Na temelju čega to tvrdite? Na temelju Kevine jame ili militantnih govora u Ciboni pretprošle subote pred pet tisuća članova?

Na temelju činjenice da se kao jedan od stranačkih lidera sve više nameće Andrej Plenković, za kojeg sigurno ne vrijede ocjene o militantnosti i tvrdom nacionalizmu. Ili, baš na temelju HDZ-ova pokušaja da nagovori Kolindu Grabar, koja isto nije nikakva radikalna desničarka, da se ispred HDZ-a natječe na predsjedničkim izborima?

- Europski zastupnik kojeg spominjete bio je ozbiljno zainteresiran za rad u Uredu predsjednika Josipovića nakon njegove pobjede na izborima, potom je bio najbliži suradnik Jadranke Kosor,a sada karijeru gradi u ovakvom HDZ-u. Budimo realni, HDZ već godinama funkcionira po načelima materijalne i emotivne prijevare. I ovo o čemu sada govorimo nije ništa drugo nego jedan aspekt te prijevare. Uvjeren sam da će birači na velikim, parlamentarnim izborima prepoznati što je dobro za Hrvatsku i da će nam dodijeliti još jedan mandat. Jer, HDZ-ova opcija jako je loša za Hrvatsku, što je vidljivo i iz govora vodećih ljudi te stranke na njihovim masovnim skupovima. Zapravo, očito je da stvarno vodstvo HDZ-a ne odustaje od militantne retorike i radikalne nacionalističke politike, što sve Hrvatsku gura iz Europe.

Kako danas gledate na veliki sukob Crkve s vašom Vladom,koji je obilježio cijelu lanjsku godinu, kada su pojedini svećenici vodili kontinuiranu kampanju protiv Vlade, ne samo u povodu referenduma protiv homoseksualaca?

- Dio Crkve tu je odradio dobar posao za HDZ. Uvijek govorim dio Crkve, jer Crkvu čini mnogo ljudi koji, vjerujem, ne dijele nužno stavove glavnih protagonista crkvenih političkih akcija. Napadi dijela Crkve na Vladu element su, rekao bih, stalnog aranžmana pojedinih biskupa i drugih crkvenih predstavnika u godinama tijekom kojih HDZ nije na vlasti. Sve što smo vidjeli lani, vidjeli smo i početkom dvijetisućitih, u vrijeme Račanove Vlade, kada su pojedini biskupi poticali rušenje vlasti na ulicama, što je vidljivo na snimci famoznog mitinga na splitskoj rivi. Dakle, ništa novo. Siguran sam da će većina građana to prepoznati i da neće podleći takvoj propagandi.

Usred lanjskih sukoba s dostojanstvenicima naše Katoličke crkve bili ste izjavili da održavate vrlo dobre odnose s predstavnicima Svete Stolice. Vrijedi li to i danas?

- Apsolutno. Održavam kontakte, razgovaramo o mnogočemu, no morate razumjeti da tu stvarno ne smijem biti indiskretan.

Pojedini su se svećenici, nažalost, angažirali i u korist referenduma za zabranu ćirilice. Što se sada događa s tim referendumom?

- To je referendum o zabrani prava nacionalnih manjina, a ne o ćirilici. Prikupljani potpisi se kontroliraju i ako se utvrdi da je prikupljeno dovoljno valjanih potpisa, referendumsko pitanje Sabor će uputiti Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti. Radi se o referendumu za izmjenu zakona, a ne Ustava. Ta bi izmjena predstavljala kršenje međunarodnih obveza Republike Hrvatske. Još jednom moram naglasiti da o tom referendumu mislim sve najgore.

Što će Vlada učiniti ako Ustavni sud odobri referendum?

- Vlada tu više ne može učiniti ništa. Valja vidjeti kako će u tom slučaju reagirati Sabor. Moji su stavovi jasni, ali mi ne pada na pamet da prejudiciram saborsku odluku.

Već ste dulje vrijeme najnapadaniji političar u zemlji. Kako to objašnjavate?

- Ustvari, relativno jednostavno. Ova Vlada koju vodim pokušava uvesti red u Hrvatsku nakon dugo, dugo godina nereda. Nakon dugo godina, u kojima je veći dio procesa u Hrvatskoj funkcionirao u dogovornim, neformalnim okvirima, što je stvorilo snažnu podlogu za korupciju, mi sada pokušavamo postići da se što je moguće više ekonomskih i društvenih procesa odvija u zakonskim i transparentnim okvirima. Normalno da to mnogima smeta, da smo narušili interese na svim stranama političkog spektra i da se Vladu, a najviše mene, zbog toga neprekidno napada. No, ova će Vlada i dalje nastaviti uvoditi red u Hrvatsku, naprosto zato što je poštovanje zakona i funkcioniranje u zakonskim okvirima temeljni preduvjet demokratski uređene države. Neki na to nisu navikli, neki se tome otvoreno, svjesno suprotstavljaju, no tu nema niti može biti popuštanja.

Ali, žestoko vas napadaju i s ljevice; jako vas oštro kritiziraju i oni koji dijele načelne političke stavove SDP-a.

- Bojim se da se tu često radi o dezorijentaciji i nerazumijevanju pojedinih bitnih političkih događaja i trendova u našoj zemlji.

Plašite li se određenog izjednačavanja imidža SDP-a i HDZ-a zbog slučajeva poput Marine Lovrić ili, nedavno, Slavka Linića i Spačve?

- Jasno je da SDP mora paziti na svoj ugled jer se radi o našem golemom političkom kapitalu koji ne smijemo ugroziti. No, mislim da je uistinu besmisleno i potpuno netočno uspoređivati SDP i HDZ. HDZ je godinama i godinama funkcionirao na sustavnom koruptivnom načelu. Kod njih se, dakle, nije radilo o ekscesima, nego o sistemu koji je rađao, dopuštao i održavao korupciju. Drugo, posebno važno: sadašnji predsjednik HDZ-a sam je kršio zakon, i to dok je obavljao iznimno osjetljivu dužnost ravnatelja SOA-e. Nedvojbeno je da je kao čelnik SOA-e, u suradnji s tadašnjim ministrom financija i ravnateljem Carine, protuzakonito i na prijevaru zaposlio određen broj ljudi u obavještajnoj službi, neke od njih samo na jedan dan. Ako, dakle, i drugi predsjednik HDZ-a namjerno krši zakon, što onda uopće misliti o toj stranci? HDZ-ovo obrazloženje da se u ono vrijeme tako radilo više je nego sramotno. Opravdavati protuzakonita zapošljavanja, i to u obavještajnom sustavu, lakonskom tvrdnjom da se to tako radilo za mene je prilično nevjerojatno. Nadam se i za većinu hrvatskih birača. Jer, takvim obrazloženjem možete opravdati bilo kakvo nezakonito ponašanje, pa i najgori kriminal. Dakle, SDP i HDZ nisu, ne mogu i nikada neće biti isti, a pogotovo kad je riječ o korupciji i kršenju zakona. I to hrvatski građani vrlo dobro znaju.

Kako ocjenjujete prvu godinu u Europskoj uniji?

- Dobro. Čini mi se da imamo točno onoliko Europe koliko nam treba i da nam nije potrebno puno više Europe.

Na što mislite?

- Mislim na normativnu razinu povezivanja s Europskom unijom. Dakle, ne na Schengen, niti na euro, koji nam, jasno, trebaju, nego baš na dosegnuti normativni nivo integracije u Europu. Budimo realni, Europska unija nikada se neće pretvoriti u Sjedinjene Europske Države. Europske će zemlje nužno zadržati pojedine bitne elemente nacionalnog suvereniteta, što je dobro.

A kako gledate na prvu hrvatsku godinu u EU kad je riječ o ekonomiji?

- Poznato je da je prva godina najteža. Bilo je iluzorno očekivati da ćemo u prvoj godini članstva odmah bolje živjeti, pogotovo što se Europa tek nedavno počela ozbiljnije ekonomski oporavljati. I to ne cijela Europa, pa tako ni neki naši važni trgovinski partneri. Međutim, mislim da se prvi rezultati napokon naziru. Činjenica je da naš izvoz raste, činjenica je da polako raste industrijska proizvodnja, činjenica je da se broj nezaposlenih počeo smanjivati, i to ne samo zbog sezonskog zapošljavanja. Zapošljavanje je, primjerice, u rastu u zapadnoj Hrvatskoj, što nema veze s turističkom sezonom. Dakle, događaju nam se prvi znakovi ekonomskog oporavka, koji su još daleko od bilo kakvog razloga za euforiju, ali koji donose određeni optimizam. Oni su posljedica kako ulaska u Europsku uniju, tako i Vladine politike.

Razgovarao Davor Butković; Snimio Goran Mehkek/CROPIX

Vijesti iz medija | Zoran Milanović