Predsjednik Vlade: Najvećim gradovima na raspolaganju 345 milijuna eura za prioritetne projekte i zapošljavanje

U nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, potpisan je  Sporazum o obavljanju delegiranih i s njima povezanih zadaća i aktivnosti u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. 

Sporazum su potpisali ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac i gradonačelnici Zagreba Rijeke, Osijeka, Zadra, Slavonskoga Broda, Pule te povjerenice Vlade za Split. U tim gradovima provodit će se integrirana teritorijalna ulaganja (ITU mehanizam). Na potpisivanju je prisustvovao i Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić.
 
Tom prigodom predsjednik Plenković kazao je kako je ovo potpisivanje još jedna potvrda korisnosti i konkretnosti korištenja europskih sredstava. Ovoga puta riječ je o tri različita fonda -  Fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Socijalni fond.
 
„Naši najveći gradovi dobivaju na raspolaganje 345 milijuna eura kako bi financirali prioritetne projekte i unaprjeđivali razvoj najvećih jedinica lokalne samouprave koje su u mnogim aspektima i generatori gospodarskog razvoja u Hrvatskoj", istaknuo je Plenković.
 
Izrazio je uvjerenje da će ovo potpisivanje biti i poticaj za nadolazeće godine, kada je riječ o korištenju europskih sredstava. „Ovo potpisivanje je dobar primjer kako se sredstva prelijevaju na velike gradove“, zaključio je Plenković.
 
Ministrica Gabrijela Žalac istaknula je da je ITU novi mehanizam Europske unije, za razdoblje od 2014. – 2020., te se stoga po prvi puta u Hrvatskoj provodi s ciljem jačanja uloge gradova kao pokretača razvoja. Ciljevi uspostave ITU mehanizma su promicanje održivog urbanog razvoja, suradnja među jedinicama lokalne i regionalne samouprave i dionicima razvoja, jačanje administrativnih kapaciteta i uloga jedinica lokalne samouprave u pripremi i provedbi projekata iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
 
Kandidati za financiranje aktivnosti kroz ITU mehanizam su sedam najvećih urbanih središta u Hrvatskoj s najvećom koncentracijom stanovništva, odnosno gradovi koji imaju više od 50 tisuća stanovnika u centralnim naseljima.
 
,,Grad Zagreb ovim sporazumom dobiva na raspolaganje 126 milijuna eura, Split 54 milijuna eura,  Rijeka 49 milijuna eura, Osijek 39 milijuna eura, Zadar 27 milijuna eura, Slavonski Brod 24 milijuna eura te Pula 25 milijuna eura, a sredstva se dodjeljuju temeljem broja stanovnika u pojedinom gradu'', pojasnila je ministrica Žalac.
 
Ministar Tomislav Ćorić govorio je o dostupnih 42 milijuna eura u okviru Europskog socijalnog fonda, koja bi trebala pomoći povećanju zapošljivosti te pristupu visokokvalitetnim socijalnim uslugama. Potpisivanje današnjih sporazuma ocijenio je dobrim primjerom suradnje dvaju ministarstava.
 
Gradonačelnici potpisnici današnjih sporazuma zahvalili su predsjedniku Vlade Plenkoviću i resornim ministrima na sredstvima koja su dobili. Pritom su istaknuli da je riječ o najvećim sredstvima koja su gradovi do sada dobili od strane Europske unije, a da će sredstva ulagati prije svega u projekte kojima bi se povećala zapošljivost.
 
Premijer Plenković ocijenio je da se i ovim projektom potvrđuje maksimalna sinergija i partnerstvo između Vlade i lokalne i regionalne samouprave. Zahvalio je svim gradonačelnicima na doprinosu i istaknuo da će Vlada učiniti svoj dio posla maksimalno učinkovito, jer se korištenjem europskih sredstava mjeri uspješnost i korisnost od članstva u Europskoj uniji.

Ciljevi uspostave ITU mehanizma u RH su promicanje održivog urbanog razvoja, suradnja između jedinica lokalne i regionalne samouprave i dionika razvoja te razvoj administrativnih kapaciteta i jačanje uloge jedinica lokalne samouprave u pripremi i provedbi projekata iz ESI fondova. ITU mehanizam daje mogućnost realizacije integriranih, lokalno određenih razvojnih ulaganja kako bi se uspješno odgovorilo na ekonomske, ekološke, klimatske, demografske i društvene izazove koji utječu na urbana područja.

Prihvatljive aktivnosti u sklopu ITU mehanizma podijeljene su u tri tematska područja: napredni gradovi, tj. gradovi kao pokretači održivog i pametnog gospodarskog rasta, čisti gradovi, tj. gradovi koji se bore protiv klimatskih promjena, promicanjem energetske učinkovitosti i zaštite okoliša te uključivi gradovi, tj. gradovi koji se bore protiv siromaštva te zalažu za socijalnu integraciju. 

Pisane vijesti