Predsjednik Vlade o zakonu o regionalnom razvoju: Ovo je politika solidarnosti, moramo pomoći onima koji nemaju

„Moramo se uklopiti u hrvatsku stvarnost i biti solidarni te pomoći onome tko nema. Ovo nije politički obilježeno i ne ide u prilog niti jednoj političkoj opciji“, naglasio je predsjednik Vlade Milanović

Na današnjoj 190. sjednici Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić predstavio je Prijedlog zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, istaknuvši da se ovim zakonom uvodi pravedniji sustav u smislu efikasnijeg planiranja regionalnoga razvoja. „Potpore su dosad dobivala područja koja su po indeksu razvijenosti bitno iznad praga od 75 posto hrvatskog razvojnog prosjeka, dok jedan značajan broj jedinica lokalne samouprave nije dobivao nikakvu pomoć, a nalazi se ispod 75 posto“, pojasnio je ministar Grčić.

Ključne novine koje zakon donosi su: uvođenje četiri urbane aglomeracije sa sjedištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku i većih odnosno manjih urbanih područja, s obvezom donošenja svojih strategija urbanog razvoja kao osnovice za planiranje projekata sufinanciranih kroz fondove Europske unije i druge izvore. Jedan od ciljeva ovog zakona je i puna primjena nove jedinstvene kategorizacije potpomognutih područja definiranih prema indeksu razvijenosti koja će povećati učinkovitost trošenja sredstava iz državnog proračuna namijenjenih poboljšanju položaja slabije razvijenih područja. Ministar Grčić kazao je da ukupno 100 novih jedinica ulazi u sustav, dok 65 jedinica, s područja posebne državne skrbi i brdsko-planinskih područja, prema indeksu razvijenosti, ne ostvaruju pravo na status potpomognutih područja, radi čega izlaze iz sustava. Pojasnio je da se uvodi i prijelazno razdoblje isključivanja i uključivanja u sustav potpora te se uvodi mogućnost sklapanja razvojnog sporazuma kao višegodišnjeg dokumenta, kojim se utvrđuju razvojni prioriteti i strateški projekti za područje najmanje tri županije unutar statističke regije. Navedeni zakon predviđa i osnivanje Vijeća za regionalni razvoj, kako bi se osnažila suradnja s predstavnicima regionalne i lokalne razine te znanstveno-stručne zajednice u pogledu formuliranja i praćenja rezultata i učinkovitosti politike regionalnoga razvoja. Za provedbu ovog zakona neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva budući da će se sve nove mjere financirati preraspodjelom postojećih proračunskih prihoda ili kroz druge izvore kao što su prihodi od naknada za korištenje zaštićenih prirodnih područja.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je da je ovo politika solidarnosti. „Ono što smo imali ranije je u jednom trenutku isto bila politika solidarnosti, ali je institucija nadživjela samu sebe i postala kontraproduktivna. Imao sam otvorene oči i uši za argumente i prigovore mnogih, najmanje ovih najsiromašnijih koji nisu uživali nikakve potpore“, kazao je i nastavio: „Moramo se uklopiti u hrvatsku stvarnost i biti solidarni te pomoći onome tko nema, uvažavajući u isto vrijeme niz ovih kriterija i podkriterija o kojima i dalje vodimo računa, ali moramo imati jasne magistralne pravce“. Premijer Milanović rekao je da se Hrvatska vodi logikom Europske unije u odnosu prema regijama. „Onaj tko ima preko 100 posto nije siromašan u hrvatskim uvjetima i više ne može imati status kakav je imao ranije i neće ga izgubiti preko noći nego sukcesivno, kroz jednu izlaznu strategiju i kroz nekoliko godina. „Tu nije bilo nikakvih lokalno političkih i stranačkih kriterija. Ovo nije politički obilježeno i ne ide u prilog niti jednoj političkoj opciji“, naglasio je predsjednik Vlade Milanović.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić predstavio je i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o brdsko-planinskim područjima. Novi zakon o regionalnom razvoju uključuje dvije poticajne mjere za razvoj slabije razvijenih područja koje su do sada bile regulirane Zakonom o područjima posebne državne skrbi i Zakonom o brdsko-planinskim područjima te ih je iz istih potrebno brisati. To su mjere kojima država ustupa prihode od poreza na dobit i svoje prihode od naknade za eksploataciju mineralnih sirovina za proizvodnju građevnog materijala, u korist slabije razvijenih jedinca lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave. Mjere se vezuju za status potpomognutih područja, a na njih će i dalje ostvarivati pravo jedinice lokalne samouprave s brdsko-planinskih područja i područja posebne državne skrbi, koje imaju status potpomognutog područja odnosno one jedinice lokalne samouprave čiji je indeks razvijenosti manji od 75 posto hrvatskog razvojnog prosjeka.

U Sabor je upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi. Ministar financija Boris Lalovac uvodno je kazao da se predmetnim izmjenama i dopunama usklađuju odredbe Zakona o Poreznoj upravi s odredbama Zakona o državnim službenicima i Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika te da se propisuju posebni uvjeti koje ravnatelj Porezne uprave mora ispunjavati da bi bio imenovan na dužnosničko radno mjesto ravnatelja Porezne uprave. No, kao „suštinsku promjenu“ ministar je izdvojio potpuno drugačiji odnos Porezne uprave prema poduzetnicima. „Uvodimo tzv. horizontalno praćenje poduzetnika, odnosno uspostavljamo jedan ugovorni partnerski odnos između Porezne uprave i poduzetnika“, obrazložio je ministar Lalovac i pojasnio kako će Porezna uprava pri poreznim knjiženjima "ići unaprijed, savjetodavno, prema poduzetniku provjeravajući je li sve ispravno napravljano". Na taj bi se način mogle izbjeći situacije da Porezna uprava nakon nekoliko godina nalazi nenamjerne propuste i onda tereti poduzetnika s velikim iznosima. „To nam komplicira cijeli sustav, pogotovo kod velikih poduzeća koja bi trebala raditi određene akvizicije u budućnosti“, dodao je i istaknuo kako je riječ o velikoj novini – partnerski bi odnos s poduzetnicima trebao pojednostaviti sustav i dovesti do još bolje naplate. „Poduzetnici će otvoriti svoje knjige Poreznoj upravi i na taj će način doći do puno transparentnijeg partnerskog odnosa i jačanja povjerenja prema Poreznoj upravi, a u konačnici će sva rješenja koja dolaze sa zakašnjenjem biti izbjegnuta“, zaključio je ministar financija.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je kako je riječ o „jako prosvijećenom rješenju koje podrazumijeva i prosvijećenu i kvalitetnu birokraciju“. „Ovdje se podrazumijeva dijalog, što znači i određena vrsta arbitrarnosti. To može biti i prostor za korupciju, ako birokracija nije dovoljno svjesna svojeg posla i toga moramo biti svjesni cijelo vrijeme“, obrazložio je premijer Milanović i istaknuo kako se radi o „naprednijem modelu koji traži naprednije činovnike, napredniju birokraciju, ali nikad bez jedne više instance kontrole, jer se radi o ogromnim iznosima i ogromnim interesima“. Naglasio je da je uspješnost rada Porezne uprave naplata poreza, pa i način naplate i dojam koji to ostavlja, a i sami financijski rezultati u velikoj mjeri određuju i uspješnost jedne politike. „To je političko pitanje, koliko smo uspješni u tome da od poduzetnika, recimo to tako, uzmemo ono što su dužni državi, a da opstanu i napreduju, utoliko je i naša politika više ili manje uspješna“, rekao je premijer zaključivši kako je da je riječ o hrabrom i kompliciranom rješenju, koje bi na kraju moglo dati bolje rezultate. Ministar Lalovac dodatno je istaknuo važnost toga da se ne događa da dolazi do različitih poreznih rješenja, odnosno tumačenja na razini Hrvatske.

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić predstavila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi kazavši kako je riječ o usklađivanju Zakona o socijalnoj skrbi sa Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja. „Krećemo s jedinstvenim tijelom vještačenja. Naime, dosad se vještačenje za različita oštećenja obavljalo na raznim razinama, od centara za socijalnu skrb do drugih tijela, te ste za određeno oštećenje u jednom gradu mogli dobiti jednu procjenu i naknadu, a u drugom gradu neku drugu“, uvodno je kazala potpredsjednica Vlade te istaknula da će na ovaj način vještaci i vještačenje biti objedinjeni na jednome mjestu te će se vještačiti po istim parametrima što znači da će se isto tjelesno oštećenje jednako procjenjivati. „Uvodimo i tzv. ostatak funkcionalne sposobnosti, koja se dosad nije procjenjivala, a izuzetno je važno za osobe s invaliditetom jer imaju ostatak sposobnosti koje mogu staviti u funkciju“, dodala je.

Potpredsjednica Vlade Opačić predstavila je i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama istaknuvši, između ostalog, kako se ovim se zakonom dodatno izjednačava pravo posvojitelja blizanaca i posvojitelja koji istovremeno posvajaju više djece, s pravima zaposlenih i samozaposlenih roditelja, u dijelu koji se odnosi na pravo na roditeljski dopust.

Donesena je i Odluka o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije odobrenih za financiranje izvanrednih mjera za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda u Republici Hrvatskoj. Nastavno na elementarne nepogode koje su u prvoj polovici ove godine pogodile Republiku Hrvatsku (led i poplave u veljači, te poplave u svibnju), Ministarstvo gospodarstva je pripremilo i podnijelo Europskoj komisiji dvije službene prijave Republike Hrvatske za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izvijestila je da su bespovratna sredstva namijenjena obnovi ključne infrastrukture i usluga, nadoknadi troškova za hitne intervencije i operacije spašavanja te pokrivanju dijela troškova čišćenja u pogođenim područjima. Europska komisija je razmotrila obje prijave te ih ocijenila prihvatljivim za dodjelu bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije, u iznosima od 8.616.263,00 eura za elementarnu nepogodu u veljači (led i poplave), odnosno 8.959.725,00 eura za elementarnu nepogodu u svibnju (poplave). „Ovom Odlukom zadužuje se Ministarstvo gospodarstva da upravlja i kontrolira bespovratnim sredstvima dodijeljenim iz Fonda solidarnosti“, kazala je ministrica Pusić. Dodala je da će Ministarstvo gospodarstva angažirati i neovisno revizorsko tijelo koje će izvršiti reviziju namjenskog korištenja sredstava, pojasnivši da je to standardni postupak za sredstva ove vrste iz europskog Fonda solidarnosti.

Obrazlažući Odluku o otpisu dospjelih i nedospjelih potraživanja po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske, ministar financija Boris Lalovac izvijestio je da se ovom Odlukom odobrava otpis dospjelih i nedospjelih potraživanja za 108 korisnika kredita po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske, sa stanjem na dan 30. lipnja 2004. godine, u ukupnom iznosu od 12.477.240,69 kuna, kojeg provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak, temeljem Ugovora o obavljanju poslova u ime i za račun, zaključenog s Ministarstvom financija dana 14. lipnja 1996. godine.
 

Pisane vijesti