Predsjednik Vlade Plenković: Forte ove Vlade bit će politička stabilnost zemlje, poruka dijaloga i smanjivanja podjela

Slika /Vijesti/2017/01 siječanj/26 siječnja/DSC_9195.jpg

Nakon današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije o  sto dana rada 14. hrvatske Vlade. 



U uvodnom dijelu izdvojio je najvažnije aspekte rada Vlade i naglasio da je Vlada nastojala raditi na tragu izbornog programa, Programa rada Vlade te na temeljnim političkim ciljevima koji su zacrtani za vladu, državu i društvo. „Forte ove Vlade bit će politička stabilnost zemlje, poruka dijaloga, poruka smanjivanja podjela i tenzija, kulture dijaloga, traženja konsenzusa oko strateških pitanja. To je politika za  koju ću se zalagati i koju ću voditi kao predsjednik Vlade", rekao je. Pritom je istaknuo kako je zadovoljan angažmanom i aktivnostima kolega u Mostu, kolega ministara, partnera u Saboru, manjinskih zastupnika kao i ostalih zastupnika koji su podržali prijedloge iz Vlade.

Druga poruka predsjednika Vlade odnosila se na gospodarski rast i razvoj. "Pokazatelji za 2016. u trećem i četvrtom kvartalu bili su povoljni kad je riječ o rastu BDP-a, isto tako bili su povoljni i u smanjenju javnog duga. Napravljen je racionalan i kvalitetan proračun, zaustavljen je  trend smanjivanja alokacije sredstava za oružane snage, što je korisno za uvjete rada hrvatskih vojnika, dočasnika i časnika. Politička poruka je i povećanje sredstava za hrvatske branitelje, a ovo je i prva Vlada koja je institucionalno uredila pitanje demografske obnove. Poruka je poslana i osnivanjem Ministarstva državne imovine. To je činjenica koja pokazuje kako će kvalitetnije upravljanje i rješavanje brojnih zaostalih predmeta, kao i koordinacija s jedinicama lokalne i područne samouprave pridonijeti i smanjenju javnog duga te aktiviranju imovine. Nadalje, Vlada radi i na pravnoj sigurnosti, na snaženju pravnog, poreznog okvira, koji će biti  dobar signal za ulagače i poboljšanje poslovne klime. Plan rasterećenja gospodarstva je jedan od jasnih napora Vlade sa 104 mjere, to je signal da se žele rasteretiti i građani i poduzetnici“, rekao je predsjednik Vlade. 

Kvalitetan rad i funkcioniranje državne uprave premijer je ocijenio važnim. „Akcijski plan, koji je usvojen dao je jasnu zadaću ministarstvima da se radi ne samo na privlačenju kvalitetnih i dobro obrazovanih, već i da se racionalnošću i sposobnostima koriste i sredstva Europske unije“. Najavio je da će Vlada će svaka dva tjedna imati posebnu točku dnevnog reda u kojoj će nadležna ministrica regionalnog razvoja i fondova EU detaljno izvijestiti o apsorpciji sredstava. „Važno je da se ta sredstva brže i jednostavnije povlače i pridonesu rastu i razvoju gospodarstva“, istaknuo je.   

Također, podsjetio je da je usvojen Plan gospodarenja otpadom. „To je signal da se prepoznaju trendovi kružnog gospodarstva i nužnost suradnje s jedinicama lokalne i područne samouprave“, rekao je predsjednik Vlade i naglasio da je iz tog razloga, prvi put nakon niza godina, održan i sastanak svih članova Vlade sa svim županima.

Ponovio je kako je Vlada opredijeljena raditi na promicanju društvene solidarnosti i dodao da je povećana minimalna plaća, isplaćene su Božićnice, postignut je dogovor sa sindikatima državnih službi i nastavljaju se razgovori sa sindikatima javnih službi. Kad je riječ o suradnji s Hrvatskim saborom, ocijenio ju je vrlo važnom i rekao da želi što bolju suradnju i što više trenutaka da se pred javnošću tumače poruke rada Vlade te da se emancipiraju europske i vanjskopolitičke teme.

Također, spomenuo je da od kolega ministara očekuje maksimalan angažman, dodavši kako je Vlada donijela brojne odluke, krenula od prvog dana bez oklijevanja i zastajanja te da će na taj način nastaviti raditi u budućnosti. „Okupljeni tim je spreman suočiti se sa svim problemima za boljitak svih hrvatskih ljudi“, kazao je predsjednik Vlade.

Nastavit će se raditi transparentno i otvoreno, iako ima kritika, i onih koji nisu zadovoljni potezima Vlade, kazao je premijer Plenković i nastavio: "Mi smo dobili većinsko povjerenje hrvatskih građana. Siguran sam da ćemo održati  smjer koji smo zacrtali, a ja sam duboko uvjeren da je on dobar za Hrvatsku i hrvatsko društvo, za sve hrvatske ljude, a Vlada i parlamentarna većina koju imamo bit će snažna potpora da upravo tim putem vodimo Hrvatsku u mandatu koji je pred nama".

Na pitanje o kritičarima na račun reformi kazao je da Vlada nije iznevjerila obećanja, a da je Porezna reforma u cjelini korisna za sve građane. "Za sve koji su promjenama poreza na dohodak, promjenama u sustavu PDV-a i promjenama u sustavu poreza na dobit i niza drugih zakona u biti profitirali, mislim da je takav realan, trezven pristup cjelovitoj poreznoj reformi onaj koji je korektan".

„Na Povjerenstvu za suočavanje s prošlošću se temeljito i studiozno radi, razgovara se s nizom stručnjaka te se proširio krug ljudi za koje želimo da budu uključeni. Hrvatska mora 2017. tražiti konsenzus i odrediti se prema pitanju prošlosti i prema pitanjima totalitarnih režima 20. stoljeća. Jasno osuditi režim između 1941.-1945., ali i na trezven način analizirati sve što se dogodilo nakon 1945. godine. Totalitarni sustavi su u našem, kao i mnogim europskim narodima, imali slične sudbine. Za nas je temelj moderne hrvatske države obrambeni i pravedni Domovinski rat u obrani od velikosrpske Miloševićeve agresije i u tom kontekstu na platformi dijaloga možemo doći do kvalitetnih rješenja, kojima bi se ta pitanja stavila na raspravu najstručnijim ljudima iz različitih disciplina  i time bi se, po mom sudu, riješila važna pitanja iz povijesti 20. stoljeća". Premijer je najavio da će se do kraja veljače izaći s referentnim okvirom rada toga Povjerenstva, a javnost će potom dobiti punu informaciju.

Upitan ima li dojam, u kontaktu s mađarskom stranom, da su oni doista spremni prodati svoje dionice Ine, predsjednik Vlade Plenković kazao je: „Da ja kao predsjednik Vlade nisam stekao nedvojben, čvrst i nedvosmislen dojam o tome da je mađarska strana spremna i želi prodati svoj udio u Ini, onda ni jedne od ovih odluka koje su uslijedile kasnije ne bi bilo. Dakle, to je bila početna točka. Ina je jedno od najkompleksnijih i političkih i gospodarskih i financijskih i pravnih pitanja, kojim su se bavile brojne hrvatske vlade. Ja joj pristupam s poprilično komotne pozicije jer osobno nisam imao nikakve veze ni sa jednom odlukom koja se o Ini donijela do sada i mogu joj pristupiti na racionalan način, koji je, po mom dubokom uvjerenju i uvjerenju moje Vlade, u interesu hrvatske države. Pitanje energetske sigurnosti je jedno od kapitalnih pitanja budućnosti svijeta, Europe i Hrvatske. Imati nacionalnu kompaniju koja ima rezerve i nafte i plina u interesu je svakoj zemlji. Malo tko se o tome ne bi suglasio“, kazao je predsjednik Vlade. Dodao je da je rok za podnošenje žalbe pred švicarskim saveznim sudom 1. veljače te naglasio da nema kašnjenja, da naš pravni tim na tome radi vrlo detaljno te da će uložiti one pravne argumente koji su mogući i dopustivi, s obzirom da je riječ o arbitražnoj odluci koja ima specifičan okvir na što se stranke u arbitraži mogu žaliti. Izvijestio je da se istodobno priprema nastavak aktivnosti u drugoj arbitraži u Washingtonu. „Sve te procese morate voditi u diskretnoj komunikaciji sa zastupnicima vodeći računa o interesima države.“

Kad je riječ o Savjetu za pregovore s MOL-om, njegova je zadaća pronaći najbolji i najprihvatljiviji model kako otkupiti dionice MOL-a, bez da se poveća javni dug. Podsjetio je da je Vlada danas usvojila Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017.-2019. te dodao da će  javni dug biti jedan od najbitnijih aspekata pri definiranju modela otkupa dionica. „Saslušat ću sve prijedloge. Od svih prijedloga koje sam čuo i dalje nisam primijetio da bilo koji drugi, osim inicijalne javne ponude HEP-a na način koji smo predstavili, ne generira javni dug.“ Naglasio je da će Vlada pokušati postići konsenzus oko tog pitanja.

Što se tiče kontakata s mađarskom stranom, predsjednik Vlade kazao je da su oni kontinuirani na diplomatskoj razini. „Kada konsolidiramo sve naše pozicije, pristupit ćemo formalnijoj fazi razgovora“, rekao je predsjednik Vlade.

Upitan kako bi ocijenio kvalitetu suradnje HDZ-a i Mosta, predsjednik Vlade ocijenio je suradnju jako dobrom. „Imam redoviti dijalog s predsjednikom Hrvatskoga sabora i čelnikom Mosta kolegom Petrovom. Oko svih bitnih, temeljnih pitanja nastojimo naći suglasje“, kazao je i dodao da je Vlada stabilna, da će trajati i da ima priliku napraviti kvalitetne i dobre poteze za zemlju.

Što se tiče pitanja korupcije, odnosno izvješća Transparency Internationala, predsjednik Vlade je rekao: „Korupcija je nažalost fenomen koji je izrazito pogodio brojne države u tranziciji i on nije svojstven samo Hrvatskoj, svojstven je mnogim zemljama i, isto tako, prisutan u zemljama razvijene zapadne demokracije, one koje smo težili postati dio, što smo i uspjeli.“ Dodao je kako svako takvo izvješće treba temeljito i pažljivo analizirati te naglasio da sve institucije koje su zadužene da preventivno, a kasnije i u smislu kaznenoga progona, trebaju raditi svoj posao. „Što se tiče upliva ove Vlade u rad bilo koje institucije, tu smo na jednoj visokoj kulturi neovisnosti tih institucija“, kazao je.

Kada je riječ o slučaju ministra Barišića, predsjednik Vlade ponovio je kako se, gledajući cijelu sliku, ne može oteti dojmu da ministar Barišić nije prava meta intenzivnog bavljenja jednim preglednim člankom u časopisu iz 2008. u kojem je on sam uočio pogrešku u referenci u fusnoti. „Mislim da je tu zaista ispravno reći: De minimis non curat praetor, a to znači da se u načelu svrsishodnosti sitnicama ne treba baviti na ovaj način. Ministar Barišić je to objasnio, a Vlada je danas usvojila svoj stav, koji će predstaviti Hrvatskom saboru. Institucije sveučilišta i u Splitu i u Zagrebu, koje su autonomne, su o tome vrlo jasno rekle svoj stav. Odbor koji je to debatirao odjedanput, tek kad je kolega Barišić postao ministar, jer nisam primijetio da su imali neki intenzivan angažman u vremenu dok nije bio ministar, je postao top tema. On je čovjek koji ima iskustva u domeni znanosti i obrazovanja i koji treba što prije ovu epizodu ostaviti iza sebe jer ćemo vrlo brzo prionuti nastavku obrazovne reforme, tako što ćemo na pluralistički način uključiti ljude i iz drugih stranaka, uključivši oporbu koja pokreće postupak izglasavanja nepovjerenja ministru. Ali, to proći neće, on ima moju podršku zato što smatram da je ovakav disproporcionalan napad puno širi i ima neku drugu metu nego što je sam ministar znanosti i obrazovanja“, rekao je predsjednik Vlade.

Upitan o problemima u kompaniji Agrokor, predsjednik Vlade kazao je da je Agrokor najveća hrvatska kompanija, važna za naše gospodarstvo. „Vjerujem da ljudi koji se bave korporativnim upravljanjem Agrokora vode računa o svim aspektima učinkovitog i racionalnog poslovanja, da će iznaći rješenja koja se tiču financiranja aktivnosti kompanije i ne vidim da bih ja, kao predsjednik Vlade, tome bilo što trebao dodati. Naravno da ćemo, kao i čitavo gospodarstvo, kroz relevantne resore nastojati imati dobar uvid u sve što se zbiva s ključnim hrvatskim kompanijama.

Što se tiče o novim potraživanjima u zdravstvenom sustavu, predsjednik Vlade kazao je da ministar zdravstva ima zadaću cijeli sustav učiniti racionalnim te vidjeti kako se može prevenirati povećanje tog duga.

I na kraju, upitan o dijalogu s predsjednikom oporbe koji mu je uputio pismo s pozivom na sastanak, predsjednik Vlade istaknuo: „Dijalog možete raditi kroz pismo, možete ga raditi kroz interpelaciju, kroz izglasavanje nepovjerenja, kroz pitanja na Aktualnom prijepodnevu, sve su to elementi demokracije. Imamo kontakte, ne samo nas dvojica, nego i drugi kolege iz Vlade i predstavnici SDP-a. Kada dođe pravi trenutak, razgovarat ćemo“, rekao je predsjednik Vlade i naglasio da je siguran u ono što Vlada radi, ponosan na angažman svojim ministara te kako u demokraciji svatko ima pravo artikulirati ona stajališta koja zastupa, pa i kritike drugih. „Mi se vodimo onim da imamo odgovoran posao pred nama i to je glavna zadaća. Ukoliko kroz dijalog dobijemo potporu i onih koji su politički protivnici, dobro, ukoliko ne, a stvar ide u dobrom smjeru, ja ću i na taj način biti zadovoljan“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. 

Pisane vijesti | Govori i izjave | Andrej Plenković