Predsjednik Vlade Plenković u Bruxellesu o Schengenu, uvođenju eura i planu gospodarskog oporavka

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na posebnom sastanku Europskoga vijeća u Bruxellesu, 1. i 2. listopada na kojem se raspravlja o nizu vanjskopolitičkih tema, jedinstvenom tržištu, industrijskoj politici i digitalnoj transformaciji.

U izjavi medijima uoči sastanka, premijer Plenković je kazao da će se na Europskom vijeću raspravljati o nizu vanjskopolitičkih tema, dok će sutrašnji dio sastanka biti posvećen uobičajenim gospodarskim temama.
 
Kazao je i da se tijekom jutra sastao s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom s kojim je razgovarao o europskoj perspektivi jugoistoka Europa slijedom zaključaka Zagrebačkom summita održanog u svibnju ove godine te planovima za korištenje instrumenta "EU sljedeće generacije" i MMF-a.
 
Potom je s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen razgovarao o planovima za korištenje instrumenta "EU iduće generacije" što je važno za brzi gospodarski oporavak uslijed krize izazvane Covidom 19, Konferenciji o budućnosti Europe te ambicijama za ulazak Hrvatske u Schengen i Eurozonu.
 
Premijer Plenković sastao se i s potpredsjednicom EK za demokraciju i demografiju Dubravkom Šuicom. Razgovarali su o pripremi Konferencije o budućnosti Europe i potpori u suočavanju s demografskim izazovima.
 
Na pitanje novinara je li se razgovaralo o migrantskoj krizi, premijer je kazao da nije. "Razgovarali smo o temama koje su važne za Hrvatsku, poput ulaza u Schengen, uvođenja eura i planu gospodarskog oporavka kako bismo se pripremili na povlačenje sredstava koja su nam na raspolaganju", dodao je Plenković.
 
Očekujem da se postigne dogovor s BAT-om
 
Upitan o pregovorima s BAT-om, predsjednik Vlade očekuje da se postigne dogovor.  
 
Ključnim smatra da se postigne jedan globalni dogovor u razgovorima koje potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić vodi s British American Tobaccom i drugim akterima na hrvatskom tržištu o tome kakav trošarinski kalendar možemo očekivati u budućnosti. "I naravno da zadržimo radna mjesta u Istri i Virovitičko-podravskoj županiji. Očekujem fleksibilnost sa svih strana jer nam je to u interesu", poručio je Plenković.
 
Na pitanje o izjavi predsjednika Republike o dolasku američkog državnog tajnika Mikea Pompea u Hrvatsku i kupovini zrakoplova, premijer je kazao da nije pratio njegove izjave.
 
Rekao je da državni tajnik Pompeo dolazi u Hrvatsku nakon Italije te će posjetiti i Grčku, dodavši da je riječ o "normalnom dijalogu".
 
Što se tiče nabave višenamjenskih borbenih aviona, premijer je podsjetio da je po uzoru na povjerenstvo od prije par godina Uredu Predsjednika ponuđeno da delegiraju svoje predstavnike u povjerenstvo za odabir borbenog aviona. "On je odbio sudjelovati pa tako doživljavam bilo koji njegov komentar na tu temu", dodao je.

Upitan o izjavi predsjednika Milanovića da bi trebalo birati samo ponude NATO članica, predsjednik Vlade je odgovorio: " Ja mislim da su to sjajne izjave".

Na pitanje da komentira Predsjednikovu izjavu da je lockdown tlapnja, premijer je kazao: "Vi njega sve to pitajte. To je još jedna u nizu sjajnih izjava".
 
Potpora Hrvatske Bosni i Hercegovini
 
Predstavnike medija također je zanimalo da li predsjednik Milanović i premijer Plenković surađuju oko politike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini i imaju li isti stav po tom pitanju.
 
Plenković je podsjetio da je angažman predsjednika Republike na vanjskopolitičkom planu jedna od njegovih nadležnosti prema Ustavu RH, dok je Vlada proteklih godina bila vrlo angažirana u davanju potpore Bosni i Hercegovini, u organizaciji zagrebačkog sastanka na vrhu i promoviranju teme prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.
 
''Stav Vlade i mene kao predsjednika i Vlade i stranke je tu više nego jasan. Ključno je da se moramo vratiti duhu i slovu Daytonsko-pariškoga mirovnoga sporazuma. Činjenica da unutar Federacije, barem kad je riječ o članovima Predsjedništva BiH, situacija u kojem jedan mnogobrojniji narod, a to su Bošnjaci u BiH, biraju Hrvatima njihovoga člana Predsjedništva, dovodi do nezadovoljstva i do takozvane nelegitimne zastupljenosti kad je riječ o hrvatskom članu Predsjedništva. Ta praksa postoji od 2006. godine, do tada se nitko nije sjetio dezavuirati Dayton i Pariz. Nije to nešto novo, mi o toj temi govorimo barem 14 godina'', rekao je hrvatski premijer.
 
U borbi protiv korupcije nema nedodirljivih
 
Novinari su se dotakli i teme o izvješću EK o stanju vladavine prava u državama EU i upitali Plenkovića je li i o tome razgovarao s Ursulom von der Leyen, na što je on odgovorio potvrdno dodavši da je hrvatska Vlada dala svoj doprinos izradi tog izvješća.
 
Napomenuo je da izvješće  ima svoj okvirni dokument u kojem se Hrvatska spominje, po njegovoj procjeni, samo tri puta, za razliku od brojnih drugih država. No, postoji i tzv. dokument službi Komisije, za razliku od onog kojeg je usvojio kolegij, a koji detaljnije analizira situaciju s vladavinom prava u Hrvatskoj.
 
''Taj je dokument napravljen na temelju inputa niza aktera s kojima su službenici koji su se time bavili komunicirali proteklih mjeseci. Dio stvari je pozitivan, dio ukazuje na određene stvari koje moramo popraviti, osobito pitanje opće percepcije učinkovitosti i neovisnosti pravosuđa, kao i na nastavak borbe protiv korupcije. Kada je riječ o borbi protiv korupcije, više je nego jasno i najneupućenijem promatraču, da nema nedodirljivih, nema stranačke pripadnosti, nema imena i prezimena, nema dužnosti koja će izbjeći progon tijela koja su zadužena za borbu protiv korupcije ukoliko ima osnovanih sumnji da je netko počinio takve radnje'', poručio je Plenković zaključivši da će se dijalog o toj temi nastaviti jer je to jedan novi mehanizam putem kojeg će se Komisija baviti pitanjima koja se tiču vladavine prava u državama EU.

Pisane vijesti | Andrej Plenković