Predsjednik Vlade prihvatio ostavku Martine Dalić: Ostvarili smo strateški cilj očuvanja stabilnosti gospodarstva

Slika /Vijesti/2018/05 svibanj/14 svibnja/DSC_3274.jpg

Predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić dali su danas u Banskim dvorima izjavu za medije.

Izjavu donosimo u cijelosti:

Predsjednik Vlade Andrej Plenković:
Želim vas izvijestiti kako smo nakon jučerašnjeg i današnjeg razgovora, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić i ja odlučili da ona danas podnese ostavku na svoju dužnost, koju sam ja prihvatio.

Potpredsjednica Vlade je u okviru svojih dužnosti u proteklih više od godinu i pol dana radu Vlade dala svoj veliki doprinos, ne samo u području gospodarstva, u području izrade Nacionalnog programa reformi, Strategije za uvođenje eura, niza aktivnosti koje je imala kao potpredsjednica koja je koordinirala brojne aktivnosti na razini Vlade, već i ponajviše baveći se krizom i restrukturiranjem problema koji je došao na dnevni red ove Vlade, a koji se zove kriza u najvećoj hrvatskoj kompaniji Agrokoru.

Želim podsjetiti cijelu javnost, a i predstavnike medija, malo na kontekst koji se dogodio prije sada nešto više od 16 mjeseci.

Znate i sami da je početkom siječnja 2017. rejting agencija Moody's, nakon što tadašnja Uprava Agrokora nije mogla dobiti kredit od 100 milijuna eura, krenula s procesom smanjivanja kreditnoga rejtinga kompanije.

Tada smo kao Vlada postupno primali saznanja, informirali se o razmjerima krize i problema u najvećoj hrvatskoj kompaniji.

U tom razdoblju, kao što se možete i prisjetiti izjava svih nas ovdje u Vladi, i mene i potpredsjednice i svih drugih ministara, Vlada je držala vrlo konzistentan stav da je odgovornost za stanje u kompaniji, za pronalaženje svježe likvidnosti, u tom trenutku je to značilo novo kreditiranje, prije svega i isključivo na vlasniku i Upravi kompanije.

Niti jednim svojim potezom, dakle ponavljam niti jednim svojim potezom niti svojom izjavom, nismo dopustili, da pridonesemo stvaranju atmosfere krize, panike, kaosa pa posljedično tome eventualno i širih za hrvatski gospodarski i financijski sustav. To su činjenice i to danas treba dobro staviti u kontekst svega što se tada zbivalo.

Istodobno, kao odgovorna Vlada, zajedno s tadašnjim koalicijskim partnerima Mostom, dakle zajedno, to ponavljam, dapače, koji je bio u potpunosti informiran o svim aktivnostima, suprotno ovome što govore danas iz pozicije oporbe, dapače čak između ostalog i na njihovu inicijativu, angažirani su i stručnjaci van sustava državne uprave, koji imaju specifična znanja i koji su mogli pomoći Vladi da se u kratkom roku pripremi za izbjegavanje najneugodnijeg scenarija.

Najneugodniji scenarij bio bi niz stečajeva, ne samo Agrokora, kompanija u njegovom sustavu, već i  brojnih drugih kompanija koje su s njima povezane. To je bit i okolnost koju svi u ovom trenutku trebamo imati na umu.

U takvim okolnostima potpredsjednica Dalić je konzultirala i ljude koji su o toj temi, zahvaljujući svom znanju i iskustvu mogli pomoći u kratkom roku. Pomoći s ekspertizom koja objektivno, u tako kratkom vremenu se nije mogla naći unutar sustava državne uprave.

Bila je izvanredna kriza, zahtijevala je izvanredno djelovanje, brzinu pa i metodologiju samoga rada. I to je važno da svi akteri, pa i današnji kritičari i komentatori, uvaže i shvate. To je izrazito važan i bitan detalj.

U takvim kratkim rokovima, kao što znate, pripremljen je Zakon o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Ta činjenica da je on pripremljen praktički u svega nekoliko tjedana, da je donesen doslovno u zadnji trenutak. Govorim o tome da je u tjednu prije Uskrsa 2017. krenuo proces blokada računa Agrokora nakon što su nekoliko kompanija i Porezna uprava poduzele određene radnje.

Računi su bili blokirani, dobavljači su prestali s isporukom Konzumu, ali i drugim kompanijama u sustavu Agrokora. Kriza koja je tada prijetila Hrvatskoj značila bi vrlo vjerojatno vrlo loš scenarij za 56 000 zaposlenih, za njihove obitelji, za još skoro 200 000 ljudi koji rade u kompanijama povezanim s Agrokorom, a takva kriza imala bi i svoju dimenziju koja bi se prelila i u susjedne države gdje je također niz kompanija u sustavu koncerna Agrokor. To su sve činjenice.

Činjenica je da je Vlada stala iza prijedloga zakona, da su se o tom nacrtu zakona očitovala sva nadležna ministarstva, i pravosuđa, i naravno gospodarstva kao nositelja, i Ured za zakonodavstvo,  i financija, i vanjskih i europskih poslova. Sabor je usvojio zakon, a zakon je kao što se sjećate imao vrlo važnu odredbu da se aktivira tek na zahtjev uprave društva koja to želi. I to ponovo podsjećam, da nije bilo zahtjeva postavljenog prema sudu, aktivacije Zakona ne bi bilo, to jest da nije bilo podnošenja zahtjeva gospodina Todorića i tadašnje Uprave, Zakon ne bi bio aktiviran. To su činjenice.

Vrlo vjerojatno da bi bilo možda lakše i jednostavnije svima nama da je tadašnja Uprava Agrokora uspjela iznaći novo kreditiranje i novu likvidnost kako bi omogućila nastavak funkcioniranja kompanije i servisiranje svih svojih obaveza. Nažalost, to se nije dogodilo.

Imenovanjem izvanrednoga povjerenika u iznimno kratkom roku u samo nekoliko dana dogovoren je novi kredit, praktički u pet dana od imenovanja izvanrednoga povjerenika, na prijedlog Vlade, podsjećam, imenovao ga je sud.

Ta činjenica kupila je ključno i bitno potrebno vrijeme da se omogući pristup procesu restrukturiranja na sustavan način. I to treba kontinuirano imati na umu. 

Sve što se događalo nakon toga, angažirani su međunarodni konzultanti, koji su, ponavljam, odabrali svoje podizvođače. U veljači je postalo jasno da su neki od tih ljudi bili uključeni kao stručnjaci koji su bili konzultirani na izradi zakona. Iz našeg kuta gledanja to je bila odgovornost izabranih stranih savjetnika koji su sami birali svoje partnere. Da to nije idealno, to je sasvim jasno.

Međutim, u brzini aktivnosti koja je tada bila, to je nešto što izgleda drugačije iz današnjeg kuta gledanja, kada smo u jednoj mirnoj situaciji, kada se tsunami na naše hrvatsko gospodarstvo nije dogodio, kada su zadržana radna mjesta, kada su isplaćena obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kada su veliki i srednji dobavljači dobili više od 50 posto, ili čak do 60% staroga graničnoga duga, kada je postignut, u ekonomskom smislu, okvir nagodbe od strane vjerovnika. Kada smo u fazi njene pravne finalizacije od strane Izvanredne uprave i nadležnih stručnjaka, kada je Ustavni sud jasno rekao da je ovaj zakon u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, kada će ovaj zakon ovoga tjedna, praktički, na razini Europske unije, na razini Odbora stalnih predstavnika zajedno s odlukom Europskog parlamenta, postati dio pravne stečevine EU, jer će biti dio uredbe koja se odnosi na zakonska rješenja glede insolventnosti na razini EU.

Dakle, imamo i nagodbu i ocjenu da je u skladu s Ustavom i da je praktički posredno dio pravne stečevine, onda danas možemo reći da su temeljni ciljevi našeg angažmana, a tu posebno mislim na vodeću ulogu koju je imala potpredsjednica Vlade, svih stručnjaka unutar državne uprave, ali i onih koji su konzultirani s posebnim znanjima u tako kratkom roku i van državne uprave – ostvareni.

Dakle, s aspekta mene kao predsjednika Vlade, koji se itekako angažirao, u smislu stavljanja na stol svog političkog kredibiliteta i u samom donošenju Zakona, a i kasnije u obrani tog Zakona pred Hrvatskim saborom, pred jednom inicijativom za izglasavanje nepovjerenja Vladi, pred inicijativom za izglasavanje nepovjerenja ministrici gospodarstva i potpredsjednici Vlade i nizu drugih situacija, mislim da smo s aspekta države ostvarili strateški cilj i s te strane mogu reći da sam zadovoljan.

Ono što mi je žao je da u tom procesu nije bilo malo više vremena, malo više postupnosti, malo više transparentnosti pa da smo izbjegli ove, kada gledate cjelinu,  doista male sjene koje nam sada bacaju mrlju na inače izrazito uspješan proces sprječavanja i prelijevanja krize u Agrokoru u druge gospodarske subjekte i na naš financijski sustav.

S te strane mi je žao da potpredsjednica Vlade napušta ovu Vladu jer je svojim iskustvom, znanjem, energijom i odvažnošću dala izrazito veliki doprinos.

Istodobno, ostaje nam zadaća da sa svim dionicima koji su uključeni u ovaj proces dovršimo proces u zakonskom roku, da rasvijetlimo do najsitnijeg detalja sve aspekte koje treba rasvijetliti, dapače, mislim da je to u interesu i Vladi i svim ljudima koji su uključeni u ovaj proces. Sve što eventualno ne bude dobro to će se korigirati i rješavati.

Međutim, s aspekta mene kao predsjednika Vlade, mogu s punom odgovornošću reći da smo s ovim Zakonom objektivno gledajući do sada ostvarili veliki uspjeh u interesu hrvatskoga gospodarstva.

Zahvaljujem Martini na suradnji i na svemu što je dala i u ovoj Vladi, a i ranije s obzirom na našu višegodišnju zajedničku aktivnost na dobrobit Hrvatske.
 
Potpredsjednica Vlade Martina Dalić:
Kao što je predsjednik Vlade istakao, u dogovoru s njim podnijela sam neopozivu ostavku na dužnost potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta.

U ovom nevjerojatnom spletu okolnosti i interesa oko Agrokora, odjednom ispada da sam ja postala uteg i teret Vladi, predsjedniku Vlade, HDZ-u i vladajućoj većini. Ja to nikad ne želim biti.

Dobila sam politički zadatak naći rješenje kojim će se spriječiti da propast Agrokora za sobom povuče cijelu ekonomiju ponovno natrag u recesiju.

Taj zadatak i pristup njegovom rješavanju zadan je bio političkim dogovorom tadašnjih koalicijskih partnera – HDZ-a i Mosta. Zadatak je proveden u djelo, pronađeno je rješenje. Rješenje je ostvarilo sve tada postavljene zadatke, uključujući i onaj da nema troška za porezne obveznike.

Ja bih stoga rekla da je velika sreća svih današnjih strastvenih kritičara svake sitnice u ovom procesu da ih nije dopao ovaj zadatak. Zato i dalje mislim da im vrijedi zapaliti svijeću na Kamenitim vratima.

S druge strane, Agrokor je pred nagodbom. Očekujem da će ta nagodba biti postignuta u rokovima propisanim zakonom i time će se svi ciljevi i svi zadaci ovoga procesa izvršiti u potpunosti.

Očekujem, isto tako, da će biti istraženo tko je objavio fragmente komunikacije potpredsjednice Vlade, jer to nije nimalo nevažno, ne zbog mene osobno, nego zbog institucije  države. Naime, neovlašteno otkrivanje i predaja trećim osobama tuđe elektroničke pošte jest kazneno djelo po našim zakonima.

Osobno, nisam učinila ništa krivo, ništa nemoralno ili, Bože sačuvaj – nezakonito.

No, percepcija, a u politici je, navodno, važna samo i jedino percepcija, je takva kakva je. Ona je rezultirala da koalicijski partneri HDZ-u, premijeru i Vladi zbog mene iskazuju nezadovoljstvo. Ja to želim zaustaviti.

Zato dajem ostavku, jer ne želim biti uteg niti predsjedniku Vlade, niti Vladi, niti HDZ-u.

Bit će sigurno i vremena i prostora u kojem će svatko objasniti svoju ulogu u slomu Agrokora, u slomu specifičnog oblika dogovorne ekonomije koji je Hrvatsku dugo državo u čeličnom zagrljaju nelikvidnosti i neprihvatljive ovisnosti malih o velikom.

Ja taj slom nisam izazvala, ali sam učinila sve da zaposleni, dobavljači i hrvatsko gospodarstvo prođu sa što manjim posljedicama. Nema, stoga, pitanja na koji nemam odgovor, jer nisam učinila apsolutno ništa, niti pogrešno, niti neprimjereno.

Predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću zahvaljujem na povjerenju, na radu u proteklih nešto manje od dvije godine. Zahvaljujem svim kolegama na podršci koju su u tom procesu pružali. Naravno, na podršci najviše zavaljujem predsjedniku Vlade. Želim Vama, predsjedniče Vlade i svim mojim, sada već bivšim kolegama, puno uspjeha u daljnjem radu i puno hrabrosti na suočavanju sa svim problemima koji se u Hrvatskoj moraju riješiti.




Pisane vijesti | Andrej Plenković