Predsjednik Vlade rezimirao sastanak na vrhu na Malti, osvrnuo se na izdavanje obveznica i aktivne mjere zapošljavanja

Po završetku neformalnog sastanka na vrhu zemalja članica Europske unije na Malti, na kojem se razgovaralo o budućnosti Europe nakon Brexita u mijenjajućem globalnom kontekstu te pripremama za 60. obljetnicu Rimskih ugovora, predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je kako zajedništvo Europske unije nije dovedeno u pitanje.

"Razgovarali smo o pripremama za sastanak Europskog vijeća u povodu 60. obljetnice Rimskih ugovora. Osjećao se vrlo jasan signal svih šefova država i vlada o potrebi kohezije i jedinstva današnjih lidera Europske unije. Mislim da je ovo projekt u koji treba uložiti, naravno, uz realno sagledavanje okolnosti u kojima se nalazimo nakon Brexita, u kontekstu nove administracije u SAD-u, prijetnji terorizmom i migracijsko-izbjegličke krize koja je ipak opterećivala EU protekle dvije godine", rekao je predsjednik Vlade Plenković.
 
Istaknuo je kako se treba vratiti temeljima Europske unije, zajedničkim vrijednostima slobode i demokracije, mira, vladavine prava, gospodarskog rasta i razvoja, zajedničkim politikama.
 
"Upravo na tom tragu mislim da je postignut dogovor da se u Rimu donese tekst po uzoru Berlinsku deklaraciju iz 2007. godine iza kojeg bi stali ne samo šefovi država i vlada, nego i Europska komisija i Europski parlament, kako bismo na jednom mjestu naglasili što smo zajedno postigli i kojim putem želimo ići naprijed", naglasio je predsjednik Vlade dodavši da je ta vrsta nove ambicije i novog narativa zapravo rezime današnjega sastanka.
 
Na novinarski upit o euroskeptičnim izjavama predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, predsjednik Vlade Plenković odgovorio je da je u posljednjih nekoliko godina vidljiv trend rasta populističkih i antieuropskih stranaka, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini.
 
"Čini mi se da su lideri svjesni kako treba prionuti tomu da objasnimo ljudima u svim članicama Europske unije da je europski projekt koristan za građane. Isto je i naša zadaća u Hrvatskoj", rekao je predsjednik Vlade Plenković istaknuvši upravo primjer razvoja Malte u proteklih petnaestak godina na kojem se vrlo jasno može vidjeti koliko Europska unija pridonosi razvoju svojih članica.
 
"Zato mislim da će novi, ambiciozni narativ jačanja europskoga projekta biti ključan u ovom trenutku, uz logiku konsolidacije u sljedećih nekoliko godina. Za Europsku uniju je važno da u globalnom kontekstu i dalje ostane relevantan i globalni akter koji druge zemlje i dijelovi svijeta gledaju kao ravnopravnog i relevantnog partnera. U ovom trenutku ključno je da u Rimu iznađemo poruku koja će nas ohrabriti za daljnji proces suradnje u budućnosti", kazao je predsjednik Vlade.
 
Na pitanje hoće li se češće sastajati s mađarskim kolegom Orbanom, predsjednik Vlade Plenković rekao je da će prigode za ponovni susret biti sastanci Europskoga vijeća u Bruxellesu i Rimu, kao i sastanci Europske pučke stranke. "Ako bude prigode i u međuvremenu, dapače. Nastavit ćemo razgovore."
Hrvatska će 2020. godine preuzeti predsjedanje Europskom unijom, a predsjednik Vlade potvrdio je da se Hrvatska već priprema za organizaciju ovakvih sastanaka na vrhu. "Jedna od glavnih zadaća Hrvatske će biti da 2020. godine bude učinkovita i kvalitetna predsjedateljica Vijeća. To je zadaća koja se pruža jednom u dugom nizu godina, a Hrvatskoj će to biti prvo iskustvo. Nadam se da će to doći kao kruna rada ove Vlade", rekao je te nastavio: "Bit će to zahtjevna zadaća za državnu upravu i za sve koji će sudjelovati, ali mislim da ćemo biti jako dobro pripremljeni."
 
Predsjednik Vlade komentirao je i dobre vijesti koje su na Maltu tijekom sastanka na vrhu stigle iz Hrvatske – Ministarstvo financija realiziralo je na domaćem tržištu kapitala dva izdanja obveznica u ukupnom iznosu od 8,5 milijardi kuna, uz iznimno povoljne uvjete financiranja.
 
"Mislim da je to nastavak vrlo kvalitetnog gospodarskog i fiskalnog konteksta, i u smislu pokazatelja, i u smislu aktivnosti Vlade. Ministarstvo financija danas je izdalo nove obveznice pod najboljim uvjetima u zadnjih nekoliko godina. To je još jedna poruka da institucionalni investitori, banke, osiguravajuća društva i mirovinski fondovi, a riječ je o domaćim investitorima u cijelosti, jako dobro gledaju na politiku koju vodimo kada je riječ o javnim financijama, državnom proračunu, rastu BDP-a, smanjenju nezaposlenosti, rastu industrijske proizvodnje i trgovine, pozitivnim porukama kreditnih agencija. Gospodarski kontekst je važan", kazao je predsjednik Vlade i najavio aktivne mjere zapošljavanja o kojima je već razgovarao s ministrom rada i mirovinskog sustava Tomislavom Ćorićem i ostalim ministrima.
 
"Rješavanje problema zapošljavanja jedna je od naših ključnih zadaća. Od 1. ožujka kreće novi program. Mislim da će tako u prvi plan doći ono što je bitno za Hrvatsku, a to je zaposlenost i kvalitetniji standard života svih naših ljudi."

Pisane vijesti | Andrej Plenković