Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković za Slobodnu Dalmaciju o Agrokoru, gužvama na granici i drugim aktualnim temama

Ovih dana posjetili ste više gradova i općina u Dalmaciji, sudjelovali ste i na procesiji Za Križen u Svirču na Hvaru.

-Obišao sam Split, Makarsku, Hvar, Stari Grad, Jelsu i Svirče. Na Hvaru je na Veliki četvrtak održana Procesija Za Križen, UNESCO-om zaštićena nematerijalna kulturna baština, koja je izraz vjerskog i kulturnog identiteta i tradicije otoka Hvara. Svim hrvatskim ljudima želim sretan i blagoslovljen Uskrs i da ih u ovim danima ispune mir, obiteljsko zajedništvo, vjera i radost.

Kako gledate na ozračje na jugu Hrvatske uoči nove turističke sezone?

-Nakon izvrsne turističke sezone u 2016., gdje smo zabilježili prihode iznad 10 milijardi eura, ova će sezona vjerujem biti rekordna, uz daljnji rast broja turista i noćenja, osobito u Dalmaciji. Turizam daje ključni doprinos sveukupnom hrvatskom gospodarstvu, s udjelom od 18% u BDP-u. Zato u ovoj godini pokrećemo nove privatne i javne investicije u turističkom sektoru u iznosu od 800 milijuna eura, a velik dio vrijednosti ulaganja ide u hotelijerstvo. To znači i otvaranje novih radnih mjesta, ali je to i važan korak u ukupnim nastojanjima Vlade da u turističkom sektoru povećamo smještajne kapacitete, obogatimo sadržaj i kvalitetu ponude te stvorimo preduvjete za produljenje sezone. Nakon dovršetka izgradnje novog putničkog terminala „FranjoTuđman“ u Zagrebu, nastavljaju se i projekti razvoja zračnih luka Dubrovnik I Split, kojima ćemo privući znatno veći broj turista te dodatno osnažiti sliku Hrvatske kao moderne europske zemlje.

Donošenjem zakona o prinudnoj upravi, takozvani lex Agrokor, vladajuća koalicija i Vlada su preuzele političku odgovornost za uspjeh tog projekta, pa naravno i vi kao premijer. Je li u cijelom slučaju Agrokora izbjegnut katastrofalni ishod kakav se činio još prije nekoliko dana?

-Da. Vlada je pokazala političko vodstvo, odgovornost i učinkovitost. Normalizacija stanja oko Agrokora, nastavak isporuke robe od strane dobavljača, deblokade računa i smirivanje ozračja potvrda je da smo novim Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH - pravodobno i odvažno reagirali. Jasno je da Vlada ne štiti interese bilo kojeg pojedinca, već opće interese hrvatskog gospodarstva i financijske stabilnosti. Spriječili smo lančanu reakciju, koja bi ugrozila trend gospodarskog rasta koji Hrvatska ostvaruje.
Radi ozbiljnosti trenutka, pozvali smo na konsenzus i opoziciju. Žao mi je da su glavne opozicijske stranke stavile politikantstvo ispred interesa hrvatskog gospodarstva i očuvanja radnih mjesta. U vrlo kratkom roku, nakon aktivacije Zakona, Vlada je imenovala Antu Ramljaka za izvanrednog povjerenika u Agrokoru. On je iskusan financijski i gospodarski stručnjak s dokazanom karijerom investicijskog bankara i konzultanta. Nije član nijedne političke stranke i vrlo je dobro upoznat sa situacijom u Agrokoru te glavnim segmentima našeg gospodarstva.

Došlo je do dogovora s dobavljačima, bankarima… Je li to definitivno rješenje problema Agrokora?

-Prije svega želio bih još jednom zahvaliti dobavljačima i vjerovnicima na strpljenju i povjerenju koje su ukazali hrvatskoj Vladi. I dobavljači i predstavnici banaka podržali su rješenje koje je predložila ova Vlada, a kojim smo stvorili odgovarajući zakonski i institucionalni okvir radi zaštite hrvatskog gospodarstva u izvanrednoj situaciji. Nakon inicijalne stabilizacije stanja, pristupit će se sveobuhvatnom rješavanju krize i krenuti prema fazi restrukturiranja Agrokora.
Plaće su isplaćene, a uz povjerenje banaka dolazi do svježe likvidnosti te je započela isplata tražbina prema dobavljačima. Tijekom cijelog ovog razdoblja jasno smo isticali potrebu zaštite svih dobavljača, posebice onih malih - malog i srednjeg poduzetništva i OPG-ova koji su vezani uz Agrokor, ali i uz druge velike dobavljače. Oni su krvotok hrvatskog gospodarstva te stoga nismo imali nikakvu dilemu da ih trebamo zaštititi. Pred nama je intenzivno razdoblje cjelovitog financijskog i poslovnog restrukturiranja.
Na izvanrednom povjereniku i njegovom timu je da ulože maksimalne napore i pripreme kvalitetan program restrukturiranja, koji će omogućiti razvoj kompanije i očuvanje radnih mjesta, i tu će imati punu potporu Vlade. Odlučni smo da ova situacija u vezi Agrokora bude transformativna - svojevrsna prekretnica za način poslovanja između gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, kao i za rad svih nadležnih nadzornih institucija.

Ako u procesu prinudne uprave ne dođe do nagodbe vjerovnika ili ona bude uvjetovana Vladinim financijskim jamstvima ili izravnim državnim ulaganjem, hoće li Vlada i na taj način intervenirati kako ne bi došlo do stečaja Agrokora?

Sve aktivnosti koje je Vlada poduzimala i poduzima u rješavanju krize u Agrokoru usmjerene su na očuvanje stabilnosti hrvatskog gospodarstva i zaštitu poreznih obveznika. Zakon o izvanrednoj upravi ne predviđa financijsko angažiranje države ili davanje državnih jamstava. Dokaz tome je i kredit koji su banke odobrile izvanrednom povjereniku i koji jasno pokazuje njihovo povjerenje u djelotvornost i uspjeh izvanredne uprave.
Sustav Agrokora čini velik broj poduzeća koja imaju vrlo dobru tržišnu poziciju i poslovnu perspektivu. To je i najvažniji razlog zbog kojeg očekujem da će se postići nagodba i na taj način definirati način rješavanja postojećih dugova koji su cijeli sustav Agrokora doveli u aktualne poteškoće.

Kazali ste da će Vlada, odnosno izvanredni povjerenik s dobavljačima i bankama pronaći mehanizam kojim će se regresne mjenice naplatiti od krajnjeg korisnika, odnosno Agrokor, a ne od dobavljača. Je li to izgledno i hoće li Vlada prihvatiti preporuku HNB-a da se umjesto prekršajne uvede kaznena odgovornost za one banke koje ugroze financijsku stabilnost sustava?

-Stav Vlade u ovom pitanju je jasan i s njim su upoznati i dobavljači i banke. U slučaju regresnih mjenica dug u konačnici treba platiti onaj tko ga je stvorio, odnosno Agrokor. Velika većina dobavljača ne raspolaže mjenicama, ali za ograničen broj dobavljača to predstavlja velik problem. Zbog toga izvanredni povjerenik intenzivno radi na identificiranju modela za njegovo rješavanje i u direktnom je kontaktu s dobavljačima isto kao i bankama i faktoring društvima.
Govorim o modelima rješenja jer se problem regresnih mjenica pojavljuje u nekoliko oblika koji ovise o prethodnim poslovnim odnosima između dobavljača i Agrokora. Zbog toga očekujem od svih uključenih susretljivost i maksimalan napor u iznalaženju zakonitog i djelotvornog rješenja.

Uz Lex Agrokor, prethodno je Vlada najavila otkup dionica INA-e, a jedan od glavnih modela za provođenje tog plana jest prodaja 25 posto HEP-a minus jedna dionica. U kojoj je fazi taj projekt?

-Svi postupci moje Vlade oko INA-e vode prema rješenju bez povećavanja javnog duga i bez opterećivanja hrvatskih poreznih obveznika, uz jasan cilj zaštite nacionalnih interesa. Vlada čvrsto stoji pri odluci o namjeri otkupa MOL-ovog udjela u INA-i. Isto tako i s mađarske strane je u nekoliko navrata potvrđeno da je MOL spreman prodati svoj udio. Taj proces će trajati neko vrijeme i kako bismo cijeli postupak otkupa kvalitetno pripremili osnovali smo Savjet za pregovore s MOL-om, koji na tome intenzivno radi.
Savjet je utvrdio kriterije za odabir modela financiranja otkupa dionica INA-e. Oni podrazumijevaju realnost i transparentnost provedbe, dugoročnu održivost razvoja kompanije te prije svega da otkup dionica INA-e ne utječe na povećanje javnog duga. Inicijalna javna ponuda 25% minus jedna dionica HEP-a je model koji zadovoljava ove kriterije i mislim da predstavlja najbolji i kvalitetni način otkupa dionica INA-e. Nakon uskršnjih blagdana održat će se slijedeća sjednica Savjeta na kojem ćemo razmatrati moguće modele otkupa i dogovoriti daljnje korake, kao što su postupak odabira savjetnika za poslovno i financijsko savjetovanje za provedbu cjelokupne transakcije.

Zbog čega se na novi model naplate cestarina ide tek u 2019. ili 2020.? Nije li to prolongiranje realnog restrukturiranja autocesta u državnom vlasništvu?

-Umjesto davanja naših autocesta u koncesiju, Vlada je počela poslovno i financijsko restrukturiranje cestovnog sektora kako bi bio održiv i poslovao uz manje troškove. Bitan element je i reprogramiranje postojećih dugova, uz potporu i Svjetske banke. Riječ je o uvođenju nove tehnologije automatiziranim načinom naplate cestarina. Budući sustav naplate cestarine zadržat će osnovna načela naplate cestarine na temelju udaljenosti, koji su uglavnom primjenjivani i u trenutnom sustavu naplate, ali će smanjiti prometne gužve, osobito tijekom ljetnog razdoblja te unaprijediti zaštitu okoliša.
Hrvatska usklađuje sustav naplate cestarina sa standardima EU, koji su definirani Europskom uslugom elektroničke naplate cestarine (EENC) i Direktivom o interoperabilnosti. Potrebno je pripremiti natječajnu dokumentaciju za javnu nabavu automatiziranog elektroničkog sustava naplate cestarine, što je planirano u srpnju 2018., a zatim i implementirati sustav.

Prema riječima ministra financija, u 2016. je ostvaren deficit proračuna opće države u iznosu od jedan posto BDP-a, a rebalansom je bio predviđen deficit od 1,6 posto BDP-a. To je jako dobar rezultat, ali zbog čega se onda ostaje pri planu za ovu godinu i deficit od 1,6 posto BDP-a? Zar se dobar rezultat u 2016. ne bi mogao iskoristiti za makar zadržavanje iste razine deficita u 2017.?

Hrvatska bilježi pozitivne gospodarske trendove, a trenutno smo u vrlo istaknutoj poziciji u usporedbi s rezultatima koje ostvaruje ostale članice EU. Bilježimo rast gospodarstva po stopi od 3,4%, porast industrijske proizvodnje i velik rast izvoza, što su prepoznale i sve tri svjetske rejting agencije koje su poboljšale izglede našeg kreditnog rejtinga iz negativnih u stabilne. To je rezultat rada svih koji proizvode i izvoze, ali i političke stabilnosti i prvih reformskih poteza koje je ova Vlada poduzela. Moja Vlada od prvog dana vodi računa o fiskalnoj odgovornosti i racionalnom upravljanju javnim financijama. Uspjeli smo smanjiti deficit konsolidirane središnje države znatno ispod planiranih 1,6 posto, na približno svega 1 posto BDP-a, što znači da je Hrvatska na dobrom putu da ove godine izađe iz Procedure prekomjernog deficita. Manjak opće države od 1,6% BDP-a za 2017. planiran je u skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države, uzimajući u obzir kako smo na samom početku mandata proveli poreznu reformu s ciljem rasterećenja građana i poduzetnika.
Glavni naglasak fiskalne politike u 2017. jest na strogoj kontroli izvršenja na rashodnoj strani proračuna te na iskorištavanju svakog viška prihoda u odnosu na planirane za daljnje smanjenje proračunskog manjka. Stabilnost javnih financija temelj je trajnog ekonomskog rasta, ali i ukupne ekonomske stabilnosti. Po prvi put smanjen je udio javnog duga, koji je snižen na 83,9 posto udjela u BDP-u za 2016. Usvajanjem Strategije upravljanja javnim dugom za razdoblje 2017. - 2019. zacrtali smo da je nacionalni prioritet smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u za više od 10 postotnih bodova do kraja 2020. To je jedini put da osiguramo podizanje kreditnog rejtinga na razinu investicijskog i smanjimo teret duga i kamate za državu, poduzetnike i građane.

U tijeku je plan izrade Nacionalnog program reformi. Kada ga planirate uputiti u EK i možete li kazati koje su glavne mjere vezane za reforme u zdravstvenom sustavu, koji bilježi stalno povećanje gubitaka i duga? Hoće li se ići u funkcionalno spajanje bolnica, hoće li biti povećanja participacije za građane, te hoće li se oko 2,3 milijarde kuna namjenskih sredstava za zdravstvo (od duhanskih trošarina do (ne)plaćanja države za dopunsko osiguranje raznim grupama građana) konačno, usmjeriti u zdravstvo, umjesto u državni proračun?

-Nacionalni program reformi dovršen je i uskoro će biti upućen Europskoj komisiji. U izradu reformi bili su uključeni svi resori i odredili smo konkretne ciljeve u skladu s Programom rada Vlade. Uz poticajne gospodarske rezultate, nastavljamo provedbu strukturnih reformi. Realizaciju Programa reformi pratit ćemo na sjednici Vlade znatno intenzivnije nego do sada.
Reforma zdravstvenog sustava i održivost kvalitetne zdravstvene zaštite u cijeloj Hrvatskoj jedan je od ključnih zadataka Vlade, kao što sam rekao u srijedu na proslavi 75. godišnjice KBC Zagreb. Nacionalnim programom reformi određuje niz mjera koje će doprinijeti racionalizaciji poslovanja i smanjenju dugova u zdravstvu. Riječ je o mjerama koje omogućavaju uštedu, a nisu na štetu pacijenata. Prvo, bolji informatički sustav omogućit će veću kontrolu troškova sustava upravljanja na svakodnevnoj razini. Drugo, objedinjena javna nabava lijekova, medicinskog materijala i opreme smanjit će rashode za više od 5%, odnosno i do pola milijarde kuna godišnje. Treće, funkcionalnim spajanjem bolnica postići će se financijske uštede, ali i osigurati kreveti za palijativnu skrb i produženo liječenje kroničnih bolesnika.
Naš zdravstveni sustav mora pratiti suvremena dostignuća kako bi pružio najkvalitetnije zdravstvene usluge našim građanima, što treba uklopiti u zadani proračunski okvir s ciljem održivosti javnih financija. Zato smo vrlo angažirani u korištenju europskih sredstava koji mogu biti dodatna vrijednost. Od početka mandata Vlade dodijelili smo preko 741 milijuna kuna bespovratnih sredstva iz EU fondova za projekte u zdravstvu. Također, kako bi se smanjilo čekanje na preglede, izradit će se prioritetne liste čekanja te pojednostaviti postupak naručivanja.

Pred nama su lokalni izbori, koji izborni rezultat bi za vas bio zadovoljavajući na općoj razini, a koji kada su u pitanju glavni gradovi - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Dubrovnik, Varaždin?

Pobijedit ćemo na lokalnim izborima i potvrditi da je HDZ najjača stranka, ali i da građani cijene konkretne poteze i reforme Vlade u pola godine mandata. Očekujem da će HDZ imati još veći broj župana te osvojiti većinu gradova i općina. U najvećim urbanim sredinama vrijeme je da učinimo iskorake, posebno u Splitu. Moj prijatelj i zastupnik Andro Krstulović Opara ima sve potrebne kvalitete - jedini je kandidat koji Splitu može vratiti stabilnost i razviti gospodarsku, sveučilišnu, kulturnu i mediteransku dimenziju grada. U brojnim gradovima zato smo istaknuli ugledne kandidate s profesionalnim i političkim karijerama - u Zagrebu prof. dr. Drago Prgomet, u Rijeci Kristjan Staničić, u Osijeku Ivana Šojat, u Zadru dr. Branko Dukić, u Šibeniku dr. Željko Burić, u Dubrovniku Mato Franković i drugi. Oni su odraz profila HDZ-a kao stožerne stranke desnog centra i vjerodostojne politike kojom smo pobijedili na parlamentarnim izborima.
U sve četiri dalmatinske županije vide se pozitivni rezultati HDZ-ove vlasti. Zato sam uvjeren u izborne uspjehe naših župana Zlatka Ževrnje, Nikole Dobroslavića i Gorana Pauka, kao i Božidara Longina koji će pobijediti u Zadarskoj županiji. Naši župani, gradonačelnici i načelnici nastavit će u dijalogu i partnerstvu s Vladom i ministarstvima, raditi na realizaciji ključnih projekata, osobito glede gospodarstva, obrazovanja, prometne povezanosti, poljoprivrede i razvoja turizma.

Vlada je najavila i otpis dugova svim blokiranim građanima u iznosu do 5.800 kuna. Hoće li postojati socijalni kriteriji za taj otpis i kako ćete motivirati privatne tvrtke da pristupe tom projektu?

-Identificirali smo probleme oko 330 tisuća blokiranih ljudi u zemlji kao kapitalno gospodarsko i socijalno pitanje. Ministarstvo financija već radi određene analize, a u suradnji s drugim mjerodavnim ministarstvima, posebno s Ministarstvom pravosuđa i stručnom javnosti, predložit ćemo cjelovito rješenje. Ono će obuhvatiti otpis određenog dijela duga, kao i najbolje načine kako bi račune blokiranih građana odblokirali. Cilj je pružiti im priliku da prodišu te mogućnost otplaćivanja dugova na način koji će biti prihvatljiv za njih i za njihove vjerovnike. Ukupni dug građana je preko 41 milijardu kuna, a manji dio toga odnosi se na dugovanje prema državi i jedinicama lokalne i područne samouprave. Zato ćemo razmotriti sve mogućnosti da zakonskim mjerama potaknemo otpis duga građanima i od drugih vjerovnika, kao što su banke, kartičarske kuće, telekomi i druge tvrtke. Jedan od takvih načina poticanja na otpis su mjere iz poreznog sustava, kakva je primjerice bila mjera u Zakonu o porezu na dobit, prema kojoj su kreditne institucije koje otpišu potraživanja za glavnicu i kamate djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih plasmana imale pravo to evidentirati kao porezno priznate rashode.

Nedavno ste bili u Mostaru prilikom otvaranja 20. Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2017., te ste najavili i održavanje zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH u lipnju ove godine. Na koji način se, po vama, najbolje može institucionalno osigurati jednakopravnost Hrvata kao jednoga od tri konstitutivna naroda u BiH?

-Odnosi s Bosnom i Hercegovinom su glavni vanjskopolitički prioritet moje Vlade. BiH je naša prijateljska i susjedna zemlja. Naša poruka čelnicima svih institucija u BiH, koju sam prenio tijekom svog posjeta Mostaru, je potpora europskom putu zemlje. To je jedini razvojni okvir koji garantira stabilnost i funkcionalnost zemlje. Hrvatska brine o ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i podupiremo stajališta hrvatskih stranaka u BiH oko izmjena izbornog zakonodavstva. U Mostaru sam naglasio kako je koncepcija Daytonskoga mirovnog sporazuma bila jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. A smisao Daytonsko-pariškog Ustava BiH bio je da od tri člana Predsjedništva, svaki bude iz jednog od tri konstitutivna naroda. Stoga je ključno da metodologija kojom se biraju članovi Predsjedništva bude takva da se zajamči izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda, pa tako i Hrvata u BiH.
Sajam u Mostaru omogućuje jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i BiH. Hrvatska je u proteklim godinama uložila oko milijardu eura u BiH, što je gotovo 20 posto naših ukupnih inozemnih ulaganja te je RH prvi trgovinski partner BiH. Drago mi je da je stupio na snagu Protokol uz Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji će pridonijeti povećanju trgovinske razmjene. U lipnju ove godine održat ćemo zajedničku sjednicu Vijeća ministara BiH i Vlade RH na kojoj ćemo dogovoriti suradnju u nizu sektorskih politika te nastaviti rješavati otvorena pitanja.

U Rimu na summitu 27 lidera država članica EU potpisali ste Rimsku deklaraciju. Što ona točno predstavlja i koliko uzima u obzir globalna događanja i prijetnje kojima je EU izložena? Određuje li se njome budućnost EU s više brzina? Kako biste trenutno ocijenili poziciju Hrvatske u EU?

-Hrvatska danas aktivno sudjeluje u kreiranju europskih politika. Prioritet moje Vlade je kvalitetna apsorpcija europskih sredstava te snažnije povezivanje naših nacionalnih interesa s europskim politikama.
Rimska deklaracija je politička deklaracija kojom se povodom 60. godišnjice Europske unije na simboličan način pokazala spremnost država članica za daljnju izgradnju europskog projekta. Deklaracija je ujedno i zajednički odgovorna postojeće izazove, uključujući i one vezane uz sigurnost, gospodarstvo, razvoj i ulogu EU na globalnoj sceni. Za Hrvatsku su ključne tri stvari. Prvo, da europski projekt mora imati snažniji demokratski legitimitet, odnosno veće povjerenje birača u europske institucije. Drugo, učinci europskih politika i redistributivna snaga EU proračuna moraju se konkretno osjetiti u svakodnevnom životu građana. I treće, u kontekstu novih sigurnosnih ugroza, Europa mora imati snažniju globalnu ulogu.
Takozvana „Europa više brzina“ ili koncept pojačane suradnje već postoji, za što su najbolji primjer Eurozona i Schengen - u kojima ne sudjeluju sve države članice. Ipak, moramo izbjeći scenarij u kojem bi samo nekoliko država članica, onih najvećih, najutjecajnijih i najbogatijih krenulo u tješnju i dublju integraciju dok bi druge države članice ostale na margini. Ako je proces uključiv, otvoren svim državama članicama i u skladu s postojećom pravnom stečevinom, Europa više brzina ne predstavlja prijetnju za Uniju.

Primjena Uredbe za granične prijelaze dovela je do kaosa i nepreglednih kolona na granicama Hrvatske sa Slovenijom te Mađarskom. Što Vlada poduzima da se ubrza protok prometa i situacija normalizira?

-Trenutna situacija je za Hrvatsku, kao turističku zemlju i članicu Europske unije, neprihvatljiva i neodrživa. S tim u vezi smo dnevno u kontaktima s europskim, slovenskim, mađarskim i drugim dužnosnicima. O ovoj temi sam razgovarao sa slovenskim kolegom Cerarom više puta proteklih dana i tražimo zajedničko rješenje koje će smanjiti gužve i čekanja putnika na graničnim prijelazima. Prošli tjedan su na snagu stupile izmjene Uredbe EU koje predviđaju sustavne provjere svih osoba koje prelaze vanjske granice Unije, kako bi se utvrdilo predstavljaju li prijetnju javnom redu i unutarnjoj sigurnosti. Razlog donošenja ove izmjene je porast terorističkih prijetnji u državama članicama.
Uvažavajući ciljeve Uredbe da povećamo razinu sigurnosti, njezina primjena na graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom, kao i na neumskom koridoru dovela je do nerazmjernog učinka na nesmetan protok ljudi i dobara. Stoga je Hrvatska iskoristila fleksibilnost koju pruža i sama Uredba te smo Komisiju izvijestili o našoj namjeri da na pojedinim graničnim prijelazima, umjesto sustavnih provodimo ciljane provjere.
Očekujem da će ovakav pristup spriječiti stvaranje daljnjih gužvi na granicama, posebice tijekom uskršnjih blagdana, kao i tijekom predstojeće turističke sezone. Ciljane provjere provodit će se temeljem procjene rizika koja pokazuje da neće doći do smanjenja razine sigurnosti. Isti pristup očekujem i od Slovenije i Mađarske.

Izgradnja obilaznice Trogir-Split-Omiš je već ušla u legendu. Do kada se može očekivati rješenje tog problema?

-Nova multimodalna platforma splitske aglomeracije Solin-Stobreč-Dugi Rat-Omiš strateški je projekt Ministarstva prometa na kojem radi Vlada. Vrijednost cjelokupnog projekta je 300 milijuna eura i za njegovu punu realizaciju iskoristit ćemo sredstva iz fondova EU. Uvrštenje i u prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije, te Strategiju prometnog razvoja RH, što je preduvjet za apliciranje sredstava EU. Za 2017. bit će osigurana sredstva za nastavak radova na već započetom dijelu vrijednom 250 milijuna kuna, a čijim završetkom će biti napravljena prometna cjelina koja se odnosi na Omiš i izgradnju mosta Cetine. Zbog značajne financijske i prometne vrijednosti ovog projekta, izvođenje radova bit će fazno. Konačan nam je cilj da smanjimo velike gužve i osiguramo bolju protočnost prometa, na zadovoljstvo svih stanovnika Splitsko-dalmatinske županije, ali i stranih gostiju. Sredinom svibnja u promet će biti puštena rekonstruirana dionica državne ceste D-8 kroz Kaštela, poddionica Kaštel Gomilica - Kaštel Stari. Važno nam je i dovršiti projekte za adekvatnu prometnu povezanost juga Hrvatske s ostatkom zemlje i stoga smo donijeli odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom, koji uključuje izgradnju Pelješkoga mosta, što je projekt od nacionalnog interesa.
 

Vijesti iz medija | Andrej Plenković