Predsjednik Vlade u Bruxellesu: Mi smo za model koji osigurava rast i ne gura zemlju u dužničku krizu

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/predsjednik_vlade_u_bruxellesu_mi_smo_za_model_koji_osigurava_rast_i_ne_gura_zemlju_u_duznicku_krizu.jpg

Po dolasku na sastanak europskih čelnika socijalističkih i socijaldemokratskih stranaka, koji se tradicionalno održava uoči svakog summita Europske unije, predsjednik Vlade Zoran Milanović odgovorio je na novinarski upit o tome čijem će se stavu o modelu izlaska iz krize prikloniti Hrvatska: Nema francuskog i njemačkog modela, izjavio je.

Postoji jedan model koji je usvojen, postoje neke nove ideje o kojima treba ozbiljno razmisliti i saslušati ih. Mi u Hrvatskoj smo za model koji osigurava vidljiv i održiv rast i ne gura zemlju u dužničku krizu. Sad smo vidjeli da su mnoge države stale sa zaduživanjem, međutim rasta nema, a bez rasta nema investicija. Istovremeno, investitori traže financijsku stabilnost, dakle, nulte ili minimalne deficite, ali onda nema rasta, pa ni time nisu zadovoljni. Tako nastaje zatvoreni krug koji moramo otvoriti.

Hrvatske su ideje da rastemo, to nas jedino zanima, na održiv način, novcem kojeg u Europi ima, idejama koje mi imamo. Tu ćemo se uklopiti, ono što je za njih grba na cesti, za nas je planina, a pokazali smo da znamo dobro bušiti planine. Hrvatska se i razvija u ovom trenutku, štednja je dobra, međutim, rast u Hrvatskoj, i onaj koji mi očekujemo nas ne zadovoljava. Želimo više za Hrvatsku. Cijela Europa stagnira, i Njemačka je ušla, ako ne u recesiju, onda u minimalne stope rasta, Velika Britanija, razgovarao sam sa Davidom Cameronom prekjučer u Chicagu, svi stoje, osim dvije tri države, prema tome, ovo je zajednička priča u kojoj ćemo pozorno slušati ideje velikih država i onda odrediti nekakav svoj stav.

Na pitanje namjerava li Vlada odustati od promjene kolektivnih ugovora što najavljuje ministar rada i mirovinskog sustava, Milanović je odgovorio: Hrvatska je zadržala skoro sva radna mjesta u javnom sektoru, državnoj upravi, pa i u javnim poduzećima, koja uopće nisu restrukturirana. Hrvatska je ispotpisivala niz kolektivnih ugovora koji nas strahovito opterećuju. Dakle, mi želimo sačuvati radna mjesta, skoro sva, ako je moguće, sačuvati razinu plaća. To je već strašno puno, mnoge od europskih država su išle ispod toga. Ona prava koja su povrh toga, dodaci, božićnice, regresi, sve su to uspomene iz nekih ljepših vremena. Bitno je raditi, bitno je primati plaću i to je to. Vjerujem, dapače, očekujem razumne sugovornike, Nemojmo na galamu, to vrijeme je prošlo, ako je ikada u Hrvatskoj bilo. Bio bih najsretniji kada bih svima mogao „dati“ plaću od dvije tisuće eura, kao predsjednik vlade koja vodi državu, ali to je nemoguće. U Grčkoj su umirovljenici imali veće mirovine nego u Austriji i sada je to problem. Na upit očekuje li zaoštravanje od strane sindikata, premijer je kazao: to su itekako razumni ljudi, pa i oni žive od toga, od plaće kao i ja.



Pisane vijesti