Predsjednik Vlade u Splitu o privatizaciji Ine, poziciji Hrvatske na jugoistoku Europe i političkom dijalogu u Saboru

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske danas je u Splitu odgovarao na novinarska pitanja o ponuđenim modelima prodaje Ininih udjela, o geopolitičkoj poziciji Hrvatske na jugoistoku Europe i političkom dijalogu u Saboru.

Upitan da komentira modele MOSTA, SDP-a i HNS-a o prodaji udjela u Ini predsjednik Vlade odgovorio je da će sve prijedloge političkih partnera i stručnjaka razmotriti u okviru osnovanoga Savjeta kojem je na čelu, kada ih formalno dobije.
„Osobno se i dalje držim vrlo jasnog i bitnog načela: strateški konsenzus o otkupu MOL-ovih dionica u INA-i je postignut. Oko toga mislim da smo svi suglasni. Model kojeg sam predstavio i za koji još uvijek držim da je najbolji, najrealniji i po mom sudu najučinkovitiji u smislu realizacije i generiranja sredstava, a i jednog dobrog signala za kvalitetnije, transparentnije korporativno upravljanje HEP-om - to je onaj model od 25 minus jedne dionice. Gledajući korporativno rezultate sličnih energetskih kompanija u drugim državama srednjoistočne Europe, one koje su dijelom išle u sličan proces IPO inicijalne javne ponude ili limitirane privatizacije, imaju i kvalitetnije poslovanje i bolje rezultate.“
Predsjednik Vlade drži da model koji je Vlada predložila štiti nacionalne interese te da na kraju hrvatskoj državi daje snažnu i dominantnu vlasničku ulogu u obje energetske kompanije i, praktički, sva korporativna prava na najvišoj svjetskoj razini. Zaključio je kako je to prijedlog iza kojeg odgovorno stoji, naglasivši da će se konačnu odluku nastojati donijeti jednom racionalnom i vrlo cjelovito pripremljenom metodom usuglašavanja. Izrazio je nadu da će za tu odluku dobiti politički konsenzus te provesti odgovarajuće zakonske prijedloge kroz Hrvatski sabor.
 
Odgovarajući na upit o neslaganju unutar HDZ-a oko Vladinoga prijedloga, predsjednik Vlade odgovorio je: „Ja sam vam predložio ono što smatra Vlada. HDZ je velika stranka i moja je metodologija upravljanja strankom takva da želim saslušati i druge prijedloge i druge ideje. Od svih prijedloga koji su trenutno na stolu, uključujući i neke od ideja, barem naznačene od pojedinih kolega u HDZ-u, ne vidim da su niti učinkovitiji, niti bolji od onoga što sam predložio kao predsjednik Vlade.“
 
Upitan da komentira SDP-ov prigovor da oporba nije zastupljena u Vladinu Savjetu za pregovore s MOL-om vezan za otkup dionica Ine predsjednik Vlade odgovorio je: “Oporba se mora odlučiti: jesu li za dijalog ili za interpelaciju. Ja u Savjet temeljem odluke mogu pozvati svakoga koga smatram da je dobar, želim razgovarati o tome, odgovarao sam spremno na aktualna pitanja zastupnika u utorak, razgovarali smo o tome i u drugim prigodama u javnosti, prema tome i njihove sugestije su dobrodošle.“
 
U svezi s pitanjem o tome koja je najveća cijena koju je Hrvatska vlada spremna platiti MOL-u, predsjednik Vlade odgovorio je da se s kompanijama čije su dionice na burzi ne razgovara na taj način, dodavši: „Proces pregovora o cijeni i procjena vrijednosti kompanije radi se u suradnji s najstručnijim međunarodno priznatim kompanijama koje se takvim poslovima bave i ne kanim uopće licitirati javno s cijenama u javnom prostoru.“
 
Upitan da komentira reagiranja sindikata koji su dosadašnje prijedloge za otkup dionica proglasili lošim, predsjednik Vlade naglasio je da živimo u demokraciji. „Sindikati imaju pravo na svoj stav. Ja sam se sastao s predstavnicima sindikata INA-e, sastat ću se i s predstavnicima sindikata HEP-a, pojasnit ću im prijedlog, u ime vlasnika, a vlasnik je hrvatska država. To znači da je Vlada Republike Hrvatske ta koja čini skupštinu HEP-a, za što smatramo da su ove ideje dobre i korisne. Nisam čuo niti jedan argument zašto bi ovakav model inicijalne javne ponude na bilo koji način mogao biti na štetu radnika ili učinkovitosti HEP-a kao kompanije.“
 
Na pitanje da nakon susreta u Davosu komentira i trenutnu geopolitičku poziciju Hrvatske u nestabilnom okruženju, predsjednik Vlade istaknuo je da je sasvim jasno da je Hrvatska na jugoistoku Europe sidro stabilnosti, pouzdan saveznik u Sjevernoatlantskom savezu, pouzdana članica i partner unutar Europske unije. Podsjetio je: “Osobno poznam sve ključne lidere i sve ključne čelnike međunarodnih organizacija. U tijesnom smo kontaktu, jučer sa Stoltenbergom, Hahnom, Mogherini, Angelom Gurríom, te sa Schulzom, koji će vrlo vjerojatno nakon Europskog parlamenta, preuzeti važne uloge u njemačkoj politici. Mislim da oni prepoznaju našu politiku, politiku koja je orijentirana na mirno rješavanje otvorenih pitanja sa svim susjedima i doprinos konsolidaciji i demokraciji u našim susjednim zemljama i njihovom europskom putu. To je, po našem dubokom uvjerenju najbolje i za Bosnu i Hercegovinu i za Crnu Goru, gdje su imali popriličnu nestabilnost i za Makedoniju i za Kosovo i za Albaniju i za Srbiju. Sve su to zemlje koje gledaju na Hrvatsku, naše iskustvo i naš model. Kao što naš model može biti koristan za Ukrajinu i Gruziju u postkonfliktnom smislu i u europskom pogledu, tako može biti i za naše prve susjede i na tome ćemo raditi, naravno, u suglasju sa svim našim drugim ključnim europskim partnerima.“
 
Upitan da komentira jučerašnji incident u Saboru s izbacivanjem zastupnika Živog zida iz sabornice, predsjednik Vlade rekao je da je riječ o odluci, o u tom trenutku predsjedavajućega, Željka Reinera, u svezi s kojim okolnostima nije u cijelosti upoznat. Poručio je da od svih zastupnika u Hrvatskom saboru očekuje da respektiraju instituciju u koju su izabrani temeljem volje hrvatskih birača.
„To podrazumijeva“, rekao je, „i ustajanje kada se intonira hrvatska himna, to podrazumijeva respekt prema Poslovniku, prema predsjedavajućem, prema kulturi dijaloga i komunikacije. Vrlo sam jasno rekao argumentirano politički, vrlo čvrsto uvjeren u svoje stavove, suočit ću se sa svim političkim oponentima. Međutim, i oni isto tako imaju pravo na svoj stav i način kako ga artikuliraju. Naravno, svatko se pritom mora držati procedure i mjere. To je ono što je važno u demokraciji i mislim da je politika smanjivanja tenzija i smanjivanja podjela, koju sam vrlo jasno promovirao u prethodnoj kampanji za Hrvatski sabor naišla na plodno tlo u hrvatskoj javnosti i takvu ću politiku nastaviti. Između ostalog, u mojoj je prirodi. Čvrsto u onome iza čega jako stojim, a vrlo civilizirano prema respektiranju stava onoga tko se sa mnom ne slaže.“
 

Pisane vijesti | Andrej Plenković