Predsjednik Vlade: Uštede u proračunu na plaćama postići ćemo razgovorom, uz puno napora

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/predsjednik_vlade_ustede_u_proracunu_na_placama_postici_cemo_razgovorom_uz_puno_napora.jpg

Nakon sjednice Vlade, na kojoj je predstavljen Prijedlog državnog proračuna RH za 2013. godinu, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović i ministar financija Slavko Linić održali su konferenciju za novinare na tu temu.

O načinu postizanja planiranih ušteda na plaćama, predsjednik Vlade rekao je da će se to pokušati učiniti razgovorom. „Uštedjet ćemo uz puno napora, mislim da je to moguće“, kazao je predsjednik Vlade. Ministar Linić dodao je da se završava proces pregovora, ali i da je jedan dio sindikata, onaj državnih službi, prihvatio što sve treba učiniti na uštedama.

Predsjednik Vlade rekao je da se radi o ravnoteži u proračunu, koja je jako važna za financijski ugled zemlje, a taj ugled za kreditni rejting koji je presudan u odnosu na cijenu po kojoj se neka država zadužuje. „To su stvari od visokog nacionalnog značaja i svi proračunski korisnici bi to trebali uzeti u obzir“, kazao je predsjednik Vlade pojašnjavajući da je razlog što se ove godine nije uspjelo potrošiti manje inertnost ogromnih sustava. „Ljudi, kad jednom ispregovaraju, ne žele više pustiti, to je ljudski. Ali nakon pet godina krize, kada su u pitanju neka materijalna prava, država nije učinila ništa. Sve je isto, kao da krize nije bilo i kao da gospodarstvo nije palo 10 posto“, rekao je predsjednik Vlade. Dodao je da se za sada ne planiraju rezati koeficijenti i osnovica. „Dakle, mi i dalje štitimo osnovice i koeficijente. Vidjet ćemo do kad je to moguće. U ovome trenutku mislimo da je“, kazao je predsjednik Vlade naglasivši da ne daje nikakva apsolutna obećanja.

Po pitanju gospodarskoga rasta predsjednik Vlade ustvrdio je da je Hrvatska, kao i veći dio Europe, završila godinu u minusu. „Pokazali smo da smo u stanju dobro i racionalno, rekao bih konzervativno, planirati prihode u proračunu. To je često problem koji ljudi imaju, jer planiraju nerealno i svoju kreditnu sposobnost i to što su u stanju vraćati i koliko su u stanju zaraditi“, kazao je predsjednik Vlade naglasivši da rashodi rastu. Jednako tako, istaknuo je da je i uz smanjenje doprinosa na zdravstvo, u ovoj godini od doprinosa prikupljeno više nego što je planirano. Ministar Linić dodao je da se očekuje rast u privatnom gospodarstvu. „Sada je bitno da oni krenu s investicijama. Vlada izdvaja 870 milijuna kuna u HBOR, od čega 720 milijuna dokapitalizacije, a 150 milijuna za poticaje i subvencije. Ovaj puta očekujemo da HBOR prati ne samo turizam, nego cijelu brodogradnju. Dižemo taj potencijal da kroz aktivnosti HBOR-a osiguravamo sredstva za investicije i za gospodarsku aktivnost“, pojasnio je ministar. „Vlada s direktnim poticajima u HBOR plus predstečajnim nagodbama pokušava konsolidirati privatni sektor, čak i državni sektor, a sve u cilju jačanja gospodarske aktivnosti i investicija“, rekao je ministar i dodao da ostaju i državne investicije u energetici koje trebaju početi.



Pisane vijesti