- Objavljeno: 31.08.2017.
Predsjednik Vlade: Uvažavajući hrvatske branitelje, u iduća dva tjedna naći ćemo rješenje za spomen-ploču u Jasenovcu
Na početku današnje sjednice Vlade, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja.
Govoreći o HOS-ovoj spomen-ploči u Jasenovcu, predsjednik Vlade poručio je kako Vlada želi u sljedeća dva tjedna, uz puno uvažavanje žrtve branitelja i u dijalogu, naći rješenje za spomen-ploču za 11 poginulih branitelja pripadnika HOS-a na kojoj je i pozdrav "Za dom spremni", nakon čega će se pristupiti i izradi cjelovitog zakonskog rješenja kojim će se zatvoriti ideološka pitanja koja dijele hrvatsko društvo.
Naglasio je da je Vlada učinila izrazito puno pozitivnih stvari za dignitet Domovinskog rata i poštovanje svih koji su dali život za Hrvatsku, kao što je priprema novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji će na jedinstven način regulirati njihov status.
"Isto tako, svima nam je jasno da kontekst ustaškog koncetracijskog logora u Jasenovcu i pozdrav 'Za dom spremni' u istom tom Jasenovcu ne idu zajedno. I tu smo vrlo jasni i vrlo čvrsti", naglasio je predsjednik Vlade
Kazao je i kako je Vijeće za suočavanje s posljedicama totalitarnog režima osnovano prije svega kao pokušaj Vlade da se riješi nešto što u hrvatskom društvu u proteklih 27 godina nije bilo niti riješeno, niti adresirano na adekvatan način.
Zadaća Vijeća nije da rješava konkretne pojedinačne slučajeve, dodao je predsjednik Vlade, već da Vladi da određene preporuke i savjete kako da se ta pitanja urede dugoročno i na zakonit način, a rok za to je ožujak iduće godine. Naveo je kako će nakon toga Vlada, prije svega nadležno Ministarstvo uprave, zakonski regulirati ovu temu.
"Želimo da se u sljedeća dva tjedna nađe rješenje koje bi riješilo ovo političko pitanje gdje je politička odluka, što se tiče Vlade i parlamentarne većine, jasna i donesena, a želimo ga riješiti uz puno uvažavanje žrtve 11 hrvatskih branitelja i njihovih obitelji", rekao je predsjednik Vlade.
"I zato povjeravam da se ovo pitanje u sljedećih nekoliko dana, u dogovoru i dijalogu, u vodstvu ministra hrvatskih branitelja i drugih kolega koji su u tom razgovor sudjelovali pokuša riješiti na konsenzualan način. A nakon toga ćemo, vjerujem uz dogovor, pogotovo nakon razgovora koji su vođeni jučer, pristupiti i cjelovitom zakonskom rješenju kako bismo zatvorili ova ideološka pitanja koja dijele hrvatsko društvo", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se i na podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u drugom kvartalu za 2,8 posto.
„To su pozitivne vijesti i potvrda dobrih trendova. BDP raste jedanaesto tromjesečje zaredom“, istaknuo je.
Naglasio je da kada se uključe sezonski efekti, rast BDP-a iznosi 3,4 posto, što Hrvatsku stavlja u skupinu zemalja Europske unije s najvišom stopom rasta.
„To je potvrda da hrvatsko gospodarstvo ide u dobrom smjeru, da smo našim angažmanom i odvažnim donošenjem Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja ograničili utjecaj krize u najvećoj hrvatskoj kompaniji na ukupno hrvatsko gospodarstvo, što pokazuje i normalno odvijanje turističke sezone“, kazao je predsjednik Vlade.
S obzirom da je porez na nekretnine, koji je bio dio širega paketa porezne reforme koju je Vlada donijela prošle godine, izazvao „buru u javnosti“, predsjednik Vlade kazao je kako ta tema zahtijeva dodatno pojašnjenje.
„Ministarstvo financija i Porezna uprava dobili su zadaću da tu temu još jednom temeljito objasne, da vidimo postoje li potrebe za modifikacijom. Ukoliko se procijeni da nismo spremni za uvođenje tog poreza, onda ćemo ga odgoditi. Želimo naći rješenje u duhu načela pravednosti. Ovo nije vrijednosni porez na nekretnine, kakav imaju mnoge članice EU, već je pokušaj da se kroz načelo pravednosti zamijeni komunalna naknada, spomenička renta i porez na kuće za odmor“, poručio je.
Važnim je ocijenio da je riječ o prihodu koji ide lokalnoj razini, a ne središnjoj državi.
Vlada je u nastavku današnje sjednice podigla osnovicu plaće u javnim službama za 2 posto, za što su u proračunu osigurana sredstva od 150 milijuna kuna.
„I djelatnici državnih službi i djelatnici javnih službi imat će u potpunosti jednak tretman“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Pritom je podsjetio da je u ovom mandatu Vlada, premda nije bilo predviđeno u proračunu, isplatila i božićnicu i regres i to bez rebalansa proračuna.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na povećanje naknade za obnovljive izvore energije, koja će s 3,5 porasti na 10,5 lipa po kWh. Istaknuo je kako ova naknada nije povećavana protekle četiri godine, a radi se o obvezama koje postoje od ranije i slijede ugovore koji su potpisani te su nastavak politike da što više obnovljivih izvora energije bude izvor električne energije u Hrvatskoj.
Dodao je kako će doći do određenog povećanja računa za struju za otprilike 20 kuna.
„No, s obzirom na poreznu reformu, ipak će ti računi biti manji nego što su bili u ovo doba prošle godine“, naglasio je predsjednik Vlade.
Govoreći o sastanku s proizvođačima mlijeka, koji je održan u Vladi početkom tjedna, predsjednik Vlade istaknuo je da su razgovarali o dodatnim mjerama koje će Vlada poduzeti kako bi se pomoglo tome sektoru. Najavio je da će se s trgovačkim lancima razgovarati o otkupnoj cijeni mlijeka, što je najveći problem mljekara, a postrožit će se i mjere protiv dumpingacijena mlijeka.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na jučerašnje obilježavanje 10. godišnjice tragedije na Kornatima u kojoj je poginulo 12 hrvatskih vatrogasaca heroja. Još je jednom izrazio suosjećanje i zahvalnost poginulim vatrogascima i poštovanje njihovim obiteljima te ponovio želju da se do kraja rasvijetle sve okolnosti tragedije. Dodao je kako očekuje doprinos i potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, Hrvatske vatrogasne zajednice, Državne uprave za zaštitu i spašavanje da bi se na idućoj sjednici Vlade donijele odluke o posebnim nagradama vatrogascima, pilotima kanadera, mehaničarima i svima koji su tijekom ove, požarno vrlo loše sezone za Hrvatsku, pridonijeli njihovom gašenju. Podsjetio je da, unatoč svemu, nije bilo ljudskih žrtava kao ni šteta na ključnim infrastrukturnim objektima.
Predsjednik Vlade zahvalio je i potpredsjednici Vlade i ministrici Pejčinović Burić na odličnoj organizaciji konferencije veleposlanika, generalnih konzula, otpravnika poslova i šefova misija održanoj prošloga tjedna, ali i nizu ministara koji su sudjelovali u različitim segmentima te konferencije.
Pojasnio je kako je Konferencija bila prigoda da se diplomatskim predstavnicima pojasne ključna stajališta državne politike, osobito kada se radi o temeljnim vanjskopolitičkim prioritetima.
„Odjeci te konferencije su izrazito pozitivni i to će biti redovita praksa krajem svakoga kolovoza, u mandatu naše Vlade sigurno“, kazao je predsjednik Vlade.
Pojasnio je da se govorilo i o povećanju ukupnoga proračuna Ministarstva vanjskih i europskih poslovaza 20%, naročito u svjetlu priprema za predsjedanje Vijećem Europske unije koje Hrvatsku očekuje u prvoj polovici 2020. godine. Dodao je da će Hrvatska iduće godine predsjedavati Odborom ministara Vijeća Europe i još nekoliko manjih regionalnih organizacija, te da je u međuvremenu potrebno proračunski, kadrovski i institucionalno jačati našu diplomatsku službu.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na temu Pelješkoga mosta i odnosa s Bosnom i Hercegovinom.
„Još jednom poručujem našim prijateljima u Bosni i Hercegovini, ali i hrvatskoj javnosti, osobito našim ljudima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji da projekt povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje i povezivanje europskoga teritorija Pelješkim mostom, kao najvećim jedinstvenim projektom koji će biti financiran sredstvima iz Europske unije, ide dalje“, poručio je Plenković.
Most će biti izgrađen, kazao je, a dijalog s Bosnom i Hercegovinom se nastavlja. O tome se razgovaralo i na sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, početkom srpnja u Sarajevu.
„Sve što Hrvatska radi, radi sukladno međunarodnom pravu. Most će, naravno, biti izgrađen na teritoriju unutrašnjih voda Republike Hrvatske, koje su nesporno hrvatske, koje po bilo kojem aspektu primjene međunarodnoga prava mogu biti jedino i samo hrvatske“, kazao je predsjednik Vlade, dodavši da je istodobno, prema međunarodnom pravu, neškodljiv prolaz hrvatskim morskim prostorom za sve brodove koji plove u i iz Neuma zagarantiran.
Podsjetio je da su tehnički gabariti mosta upravo onakvi kakve je sugerirala BiH strana prije više od deset godina. Predsjednik Vlade smatra da se radi o pitanju koje ne treba politizirati, a korisno je i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pa i Europskoj uniji.
U vezi odnosa sa Slovenijom, predsjednik Vlade Plenković kazao je da nadležne službe rade na pripremi sastanka s njegovim kolegom Mirom Cerarom. Slovenski premijer posjetit će Zagreb tijekom rujna, a u sljedećih nekoliko dana bit će dogovoren precizan termin, najavio je Plenković.
Ponovio je da je pozicija Hrvatske jasna.
„Ključno je da smo spremni razgovarati o otvorenom graničnom pitanju i na kopnu i na moru sa slovenskom stranom, kao i o drugim otvorenim pitanjima koja opterećuju odnose dviju zemalja u proteklih 25 godina. Kazao je da se radi o osjetljivoj temi te izrazio zadovoljstvo što ona nije izazvala veće reakcije ni u hrvatskoj javnosti, ni u medijima, ni na političkoj sceni.
„Rješavat ćemo to otvoreno pitanje na dobrosusjedski način i u duhu odnosa koje gajimo između Hrvatske i Slovenije pronaći dugoročno rješenje iza kojeg će stati obje zemlje, vjerujem i političke institucije i Hrvatske i Slovenije. To je naš cilj, to je naša politika i na taj način ćemo pristupiti rješavanju svih otvorenih pitanja sa susjednim zemljama“, zaključio je predsjednik Vlade svoje uvodno izlaganje.