- Objavljeno: 10.11.2017.
Predsjednik Vlade: Vlada u cijelosti odbija sve prijedloge oporbe za pokretanje pitanja povjerenja Vladi
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjeluje danas u Hrvatskome saboru u raspravi o povjerenju Vladi Republike Hrvatske, koju je pokrenuo 31 zastupnik oporbe.
Obraćanje predsjednika Vlade zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru donosimo u cijelosti:„Predsjedniče Hrvatskoga sabora, cijenjene zastupnice i zastupnici,
dopustite mi da u ovih prvih desetak minuta kažem ključne aspekte aktivnosti Vlade Republike Hrvatske u vezi krize u najvećoj hrvatskoj kompaniji, a onda ću zamoliti potpredsjednicu Vlade da iskoristi preostale minute za još nekoliko pojašnjenja.
Prije svega želim istaknuti ono što smo jučer na Vladi u našem očitovanju usvojili, a to je da Vlada u cijelosti odbija sve prijedloge oporbe za pokretanje pitanja povjerenja Vladi, koji su navedeni, kao što je već rečeno u ovoj prethodnoj raspravi, na jedan poprilično neobičan način i na jednom vrlo čudnovatom hrvatskom jeziku. To sam rekao i neki dan, djelovalo je kao da ste prevodili neki tekst, ne nužno s engleskog jezika.
Vlada je u cijelom ovom procesu nastupala koherentno, odgovorno, zakonito, u skladu s Ustavom i u skladu s načelom razmjernosti. Kriza u Agrokoru, nema nikakve dileme, jedna je od najdubljih kriza u gospodarskom smislu s kojom se Hrvatska suočila od svoje neovisnosti do danas.
Ona je eskalirala početkom ove godine snižavanjem kreditnog rejtinga kompanije, upozoravanjem na računovodstvene nepravilnosti, padom cijena dionica, pokretanjem prvih ovrha temeljem zadužnica, blokiranim računima Agrokorovih kompanija, prekidom isporuke robe, pražnjenjem polica najvećeg trgovačkog lanca u zemlji i nelikvidnosti kompanije.
Blokada računa i njegovih ključnih kompanija iznosila je 3 milijarde kuna. To nedvojbeno govori da je cijeli sustav bio pod prijetnjom nekontroliranoga stečaja. Taj nekontrolirani stečaj, sukladno u tom trenutku pozitivnom hrvatskom zakonodavstvu, podrazumijevao bi nestanak 28.000 radnih mjesta u kompaniji, podrazumijevao bi ugrožavanje dodatnih skoro 30.000 radnih mjesta u društvima u okviru koncerna u susjednim zemljama.
S obzirom na dominantan položaj koncerna u hrvatskom gospodarstvu i na tržištu, to bi se reflektiralo i na više od 2.300 dobavljača s još 150.000 ljudi tj. zaposlenika. Dakle, pred nama je bila kriza, gospodarski i financijski tsunami kakav Hrvatska još nije doživjela niti uopće mogla zamisliti.
Revidirana financijska izvješća, koja ste imali prigodu vidjeti prije nekoliko tjedana, koju je obavila jedna od četiri ključne svjetske revizorske kuće Pricewaterhouse Coopers, pokazala su realno stanje knjiga i financija kompanije. Gubitak 2016. iznosio je 11 milijardi kuna.
Vlada je izabrala opciju koja je, po našem dubokom uvjerenju, bila jedino moguća. Odgovornu opciju utemeljenu na komparativnoj praksi drugih zemalja koje su se suočile sa sličnim problemima, a to je da smo pristupili donošenju Zakona o procesu izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja u Republici Hrvatskoj, gdje smo predlaganjem izvanrednog povjerenika, kojeg je imenovao Trgovački sud, zaustavili proces koji bi nužno, nužno to govorim sada, rezultirao ogromnim troškovima za državni proračun. Znate i sami da se Agencija za radničke tražbine financira iz proračuna i da bi sve minimalne plaće onih koji bi ostali bez posla bile na teret Državnoga proračuna.
U tom procesu, koji se sada već vodi sedam mjeseci, došli smo u poziciju da Državni proračun cijeli ovaj proces restrukturiranja nije koštao niti jednu kunu. Niti jednu jedinu kunu. I to je ono što hrvatska javnost mora znati, unatoč svim ovim naporima i lamentiranjima predlagatelja da sve okrenu na način da će Državni proračun, da će porezni obveznici platiti neku veliku štetu, neki veliki iznos novca, a za koju odgovornost, u smislu dugova, snosi netko drugi. I to treba biti jasno svima.
U procesu izvanredne uprave izrazito je važna uloga Privremenog vjerovničkog vijeća, budući da ono mora imati ključnu mogućnost donošenja odluka u ovakvom procesu restrukturiranja i ovakvom procesu izvanredne uprave. To je više nego normalno i više nego uobičajeno i više nego potrebno.
Želim također podsjetiti da nikakva aluzija na državni intervencionizam ili pak nacionalizaciju, koju sugerirate, ne dolazi u obzir i ne stoji. Odredbe Zakona i sam Zakon aktivirani su na pisani zahtjev vlasnika i bivše Uprave Agrokora. Taj element morate stalno imati na umu. Da toga nije bilo, aktiviranje ovoga Zakona ne bi bilo moguće.
Postupili smo prema načelu razmjernosti, sukladno hrvatskom Ustavu, jer smo procijenili da je ovdje opća dobrobit hrvatske države, hrvatskih ljudi i utjecaja na gospodarstvo, najvažnija i time smo se vodili.
Alternativa o kojoj vi govorite i koju ste vi sugerirali, značila bi otvaranje stečajnoga postupka nad više od 70 trgovačkih društava pred nekoliko trgovačkih sudova u Hrvatskoj, izazvala bi val stečajeva i potpuni kaos u hrvatskom gospodarstvu, a posljedice bi bile sigurno takve da Hrvatska ne bi ostvarila najbolju turističku sezonu, da ne bismo imali preko 11 milijardi prihoda i 100 milijuna noćenja koja su premašena prije dva tjedna; ne bismo imali sve ove gospodarske efekte koje vam je jučer u svom pregledu lijepo izložila Europska komisija, u kontekstu Europskoga semestra o podacima njihovih projekcija za gospodarski rast u 2017. godini.
Svega toga ne bi bilo da Vlada nije donijela ovaj Zakon i da nije odgovorno pristupila procesu izvanredne uprave.
Recimo i nekoliko riječi o ključnim aktivnostima izvanredne uprave: da je bilo kako vi želite, onda mali dobavljači, a to su svi oni čiji je godišnji prihod oko 5 milijuna 200 tisuća kuna, ne bi dobili svoje stare dugove nazad. Svi ti stari dugovi isplaćeni su u cijelosti.
Zato apeliram na vas, kao zaštitnike hrvatskih poljoprivrednika, naročito malih, da pitate njih što misle. Jesu li zadovoljni s ovim što je do sada učinjeno, bi li bili zadovoljni da se išlo vašim scenarijem? Da pitate onda i srednje velike dobavljače koji su kroz ovaj proces uspjeli namiriti veliki dio starog duga, koji su zadovoljni s planovima namirenja graničnoga duga i koji očekuju da se ovakav proces restrukturiranja nastavi, a da oni istodobno imaju dovoljno vremena, kako bi se pripremili i za vlastito restrukturiranje i za konsolidaciju poslovanja.
Sve to je omogućeno u ovom procesu koji se odvija proteklih nekoliko mjeseci.
Također, činjenica da je u tako teškim financijskim okolnostima za kompaniju omogućeno aranžiranje novoga kredita koji je donio nužnu likvidnost, koji kompaniji omogućuje da radi i posluje, da isplaćuje plaće, da se priprema za daljnju fazu restrukturiranja i nagodbe je jedan plus.
Dati novac u takvim okolnostima, a možete pitati ključne ljude u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, jesu li bili spremni davati svježi novac u takvim okolnostima. Mnogi su vrlo jasno rekli da ne bi.
Oni koji su dali novac, treba to jasno reći hrvatskoj javnosti, svi su bili vjerovnici ili imatelji obveznica i prije izvanredne uprave.
Dakle to je ključ, to je izrazito važan aspekt koji niste spomenuli u svom izlaganju. Prema tome, ugovor o kojem je bilo riječi i koji je svojevrstan povod cijele ove, zaista nemušto napisane inicijative, bio je najbolje rješenje koje se u tom trenutku moglo organizirati kako bi se osiguralo novo financiranje.
Kad je riječ o transparentnosti upravljanja i informiranja, već sam vam više puta rekao da izvanredna uprava svaki mjesec podnosi izvješće Ministarstvu gospodarstva, sukladno zakonu, o svim aktivnostima koje se odnose na taj proces.
Vlada je cjelovito izvješće razmatrala početkom srpnja, nakon prvih 100 dana; informacije koje sama izvanredna uprava objavljuje u medijima, vrlo su temeljite i detaljne, a što se tiče planova restrukturiranja i poslovanja, mislim da je i o njima više nego dovoljno kazano baš ovoga tjedna, ali vi očito niste pratili, kao što niste pratili ni do sada, što je sve radila izvanredna uprava i ono što je jasno prezentirano – kako konsolidirati poslovanje i osigurati njegovu učinkovitost u budućnosti.
U konačnici, mislim da smo i ovim odlukama koje smo jučer primili od londonskog suda o tome kako je prihvaćen sam Zakon, dobili potvrdu da je put kojim je Vlada krenula u rješavanju ove krize, u cilju općeg hrvatskoga interesa, ne jednog čovjeka, ne jedne kompanije, bio primjeren, pravi put. Na njemu ćemo ustrajati, jer on po nama osigurava dva temeljna cilja.
Spriječili smo ono što više nitko ne spominje da se moglo dogoditi, a drugo, osigurava i radna mjesta i funkcioniranje kompanije u budućnosti. Na taj način, postigli smo ono što ozbiljna i odgovorna vlast treba raditi.
I ono što je meni posebno drago, neovisno o vašim aluzijama na ankete, na vaše želje da dignete vašu popularnost, hrvatski ljudi to vide. Ljudi će znati razlikovati ozbiljnu politiku od neodgovorne politike. Hvala vam lijepo.“
Potom se saborskim zastupnicima obratila potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, čiji govor također donosimo u cijelosti:
„Sve ono o čemu se u ovome procesu radi je višeslojno.
Radi se ovdje o ljudskim sudbinama, o sudbinama 28.000 zaposlenih i njihovih obitelji koji upravo zbog Zakona o postupku izvanredne uprave danas rade, a u tjednu prije Uskrsa bili su suočeni s neisplatom plaća. Oni danas primaju plaće, otplaćuju svoje kredite, školuju svoju djecu i funkcioniraju normalno.
Radi se ovdje i o sudbinama posebno osjetljive kategorije radnika kojima je do mirovine ostalo 5 do 8 godina, koji se iznimno teško zapošljavaju. I što mislite da je provedeno ono što želite - gdje, kada i kako bi ovi mnogobojni radnici našli posao nakon što bi ga izgubili u Agrokoru.
Radi se ovdje i o sudbini malih dobavljača, o OPG-ovima Slavonije, OPG-ovima u Dolini Neretve, o mnoštvu malih firmi, njih više od 2500 koji su isplaćeni upravo zato jer je hrvatska Vlada predložila, a Sabor donio Zakon o postupku izvanredne uprave jer to u stečajnu niti predstečaju nije bilo moguće napraviti. Po Stečajnom zakonu ne mogu se dobavljači naplatiti prvi i nitko se ne može naplatiti prije dovršetka stečaja. Poznato je kako i na koji način su završili ti mali dobavljači u predstečajnim nagodbama.
Radi se ovdje i o poštivanju temeljnih načela suvremenog gospodarstva. Agrokor je u predstečajnom postupku, ako nam je trebalo da to potvrdi sud u Engleskoj, onda je potvrdio, a to znači da taj proces vode i njime upravljaju vjerovnici. Oni u tome postupku vode glavnu riječ. Svi oni koji su Ivici Todoriću posudili novac prije 10.4.
I naravno, radi se ovdje i o poreznim obveznicima. Država ne kontrolira vjerovničko vijeće zato jer država nema tražbine. Ukupna tražbina države je 0,03 posto od 57 milijardi ogromnih dugova Agrokora.
Država je dala platformu, učinila je ono što treba, dala je okvir da vjerovnici postignu nagodbu na korist poslovanja, na korist radnih mjesta i naravno na korist načina da nađu otplatu za svoje ogromne dugove.
Hvala lijepa.“