- Objavljeno: 26.02.2014.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović u ožujku u posjetu Australiji i Novom Zelandu
Predsjednik Vlade Zoran Milanović uputit će se u ožujku u posjet Australiji i Novom Zelandu i tom prilikom će posjetiti gradove Canberru, Sidney i Melbourne u Australiji, te Wellington i Auckland na Novom Zelandu.
Radi se o prvom posjetu jednog predsjednika Vlade od hrvatske neovisnosti, ovim do sada u hrvatskoj vanjskoj politici pomalo zanemarenim zemljama. U proteklih deset godina nije bilo niti jednog posjeta iz Republike Hrvatske Australiji, a čak 13 godina Novom Zelandu. Raniji posjeti bili su uglavnom na razini parlamentarne suradnje. Stoga se na planiranju i pripremi ovog putovanja radilo više mjeseci.
Prvi poticaj za ovo putovanje došao je od premijera Novog Zelanda Johna Keya koji je, u pismu tijekom ljeta prošle godine, izrazio interes za službenim posjetom na premijerskoj razini. Podsjećamo, na Novom Zelandu živi oko 60.000 novozelandskih državljana hrvatskog podrijetla visoko integriranih u tamošnje društvo.
Prihvativši inicijativu premijera Keya za službenim posjetom Novom Zelandu, logičnim se nametnula nužnost povezivanja tako dalekog putovanja s radnim posjetom Australiji, kontinentu na kojem, prema službenim popisima stanovništva, živi oko 120.000 Hrvata, dok se procjene kreću između 200.000 i 250.000.
U obje države hrvatska dijaspora poveznica je s našom zemljom. Posjet iseljenim Hrvatima jedan je od razloga – ali ne i jedini – za ovo putovanje.
Hrvatska je od proglašenja neovisnosti bila usredotočena na vanjskopolitičke ciljeve ulaska u NATO i EU, kao i na suradnju sa susjednom regijom i Europom u cjelini . Po ostvarenju tih ciljeva , stekli su se uvjeti za značajnije širenje vanjskopolitičke suradnje na druge kontinente, pa tako i na azijsko-pacifičke zemlje koje u novim hrvatskim geostrateškim okolnostima predstavljaju potencijalno važne gospodarske partnere. Treći razlog za ovo putovanje je, u svakom slučaju, jačanje suradnje dviju Vlada, koja se do sada odvijala na kurtoaznoj i vrlo formalnoj razini. Politički interes za suradnjom oduvijek je postojao, ali se odvijao uglavnom u okviru multilateralnih organizacija. Ulaskom Hrvatske u EU mogućnosti suradnje dodatno su se proširile.
Novi Zeland je, primjerice, prošle godine ukinuo vize za hrvatske državljane. Tijekom predstojećeg službenog posjeta potpisat će se i Dogovor o programu radnog odmora između dviju država, kojim će se omogućiti da do 100 mladih ljudi (18-30 godina) godišnje otputuje iz Hrvatske na Novi Zeland, da tamo studiraju ili se odmaraju, a svoj boravak financiraju zaposlenjem tijekom maksimalno godinu dana. Time će se dvije države i nacije dodatno približiti usprkos velikoj udaljenosti.
Raspored aktivnosti hrvatskog izaslanstva također je podređen ovim trima razlozima za posjet: službeni susreti s premijerima-domaćinima i predstavnicima saveznih, regionalnih i lokalnih vlasti; susreti s poslovnom i akademskom zajednicom Australije i Novog Zelanda te susreti s hrvatskim iseljeništvom. Iako se konačni detalji programa još dogovaraju, do ovog trenutka potvrđeno je 17 službenih sastanaka i 12 susreta s hrvatskom zajednicom, u svih pet gradova koje će predsjednik Vlade posjetiti. Valja napomenuti i kako su značajne hrvatske zajednice prisutne i u Perthu, Alice Springsu i Adelaideu, ali zbog velikih udaljenosti i duljine boravka nije bilo moguće otići i njima u posjet.
Predsjednik Vlade održat će predavanja na tri važna sveučilišta: Macquire (Sidney) te Monash (Melbourne) i Auckland koja se nalaze među sto najboljih na svijetu. Osobito ističemo da Sidneysko sveučilište slavi 30. godišnjicu « Croatian Studies Programa», prvog priznatog programa hrvatskog jezika u svijetu, kojeg već godinama sufinancira i hrvatsko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
U pratnji predsjednika Vlade Zorana Milanovića i njegove supruge dr. sc. Sanje Musić Milanović, bit će ministar obrane Ante Kotromanović, koji će se, u paralelnom programu susresti sa zamjenikom ministra obrane Australije Stuartom Robertom (ministar se u tom razdoblju nalazi izvan zemlje) te ministrom obrane Novog Zelanda Jonathanom Colemanom. Teme od zajedničkog interesa bit će suradnja u međunarodnim operacijama (zajedničko sudjelovanje u misijama ISAF i ATALANTA) te razmjena stavova o sigurnosnoj situaciji u dvije svjetske regije i borbi protiv piratstva. Također, tema konzultacija bit će i istraživanje mogućnosti vojno-tehničke suradnje i transfera tehnologije, ponajprije u vezi s razminiranjem i mornaričkom tehnologijom. Ministar Kotromanović posjetit će i jednu pomorsku vojnu bazu na Novom Zelandu.
U delegaciji Vlade Republike Hrvatske bit će i Tomislav Saucha, predstojnik Ureda predsjednika Vlade te veleposlanik Neven Pelicarić, savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku.
Hrvatska delegacija putovat će redovitim zrakoplovnim linijama.
Pisane vijesti
Radi se o prvom posjetu jednog predsjednika Vlade od hrvatske neovisnosti, ovim do sada u hrvatskoj vanjskoj politici pomalo zanemarenim zemljama. U proteklih deset godina nije bilo niti jednog posjeta iz Republike Hrvatske Australiji, a čak 13 godina Novom Zelandu. Raniji posjeti bili su uglavnom na razini parlamentarne suradnje. Stoga se na planiranju i pripremi ovog putovanja radilo više mjeseci.
Prvi poticaj za ovo putovanje došao je od premijera Novog Zelanda Johna Keya koji je, u pismu tijekom ljeta prošle godine, izrazio interes za službenim posjetom na premijerskoj razini. Podsjećamo, na Novom Zelandu živi oko 60.000 novozelandskih državljana hrvatskog podrijetla visoko integriranih u tamošnje društvo.
Prihvativši inicijativu premijera Keya za službenim posjetom Novom Zelandu, logičnim se nametnula nužnost povezivanja tako dalekog putovanja s radnim posjetom Australiji, kontinentu na kojem, prema službenim popisima stanovništva, živi oko 120.000 Hrvata, dok se procjene kreću između 200.000 i 250.000.
U obje države hrvatska dijaspora poveznica je s našom zemljom. Posjet iseljenim Hrvatima jedan je od razloga – ali ne i jedini – za ovo putovanje.
Hrvatska je od proglašenja neovisnosti bila usredotočena na vanjskopolitičke ciljeve ulaska u NATO i EU, kao i na suradnju sa susjednom regijom i Europom u cjelini . Po ostvarenju tih ciljeva , stekli su se uvjeti za značajnije širenje vanjskopolitičke suradnje na druge kontinente, pa tako i na azijsko-pacifičke zemlje koje u novim hrvatskim geostrateškim okolnostima predstavljaju potencijalno važne gospodarske partnere. Treći razlog za ovo putovanje je, u svakom slučaju, jačanje suradnje dviju Vlada, koja se do sada odvijala na kurtoaznoj i vrlo formalnoj razini. Politički interes za suradnjom oduvijek je postojao, ali se odvijao uglavnom u okviru multilateralnih organizacija. Ulaskom Hrvatske u EU mogućnosti suradnje dodatno su se proširile.
Novi Zeland je, primjerice, prošle godine ukinuo vize za hrvatske državljane. Tijekom predstojećeg službenog posjeta potpisat će se i Dogovor o programu radnog odmora između dviju država, kojim će se omogućiti da do 100 mladih ljudi (18-30 godina) godišnje otputuje iz Hrvatske na Novi Zeland, da tamo studiraju ili se odmaraju, a svoj boravak financiraju zaposlenjem tijekom maksimalno godinu dana. Time će se dvije države i nacije dodatno približiti usprkos velikoj udaljenosti.
Raspored aktivnosti hrvatskog izaslanstva također je podređen ovim trima razlozima za posjet: službeni susreti s premijerima-domaćinima i predstavnicima saveznih, regionalnih i lokalnih vlasti; susreti s poslovnom i akademskom zajednicom Australije i Novog Zelanda te susreti s hrvatskim iseljeništvom. Iako se konačni detalji programa još dogovaraju, do ovog trenutka potvrđeno je 17 službenih sastanaka i 12 susreta s hrvatskom zajednicom, u svih pet gradova koje će predsjednik Vlade posjetiti. Valja napomenuti i kako su značajne hrvatske zajednice prisutne i u Perthu, Alice Springsu i Adelaideu, ali zbog velikih udaljenosti i duljine boravka nije bilo moguće otići i njima u posjet.
Predsjednik Vlade održat će predavanja na tri važna sveučilišta: Macquire (Sidney) te Monash (Melbourne) i Auckland koja se nalaze među sto najboljih na svijetu. Osobito ističemo da Sidneysko sveučilište slavi 30. godišnjicu « Croatian Studies Programa», prvog priznatog programa hrvatskog jezika u svijetu, kojeg već godinama sufinancira i hrvatsko Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
U pratnji predsjednika Vlade Zorana Milanovića i njegove supruge dr. sc. Sanje Musić Milanović, bit će ministar obrane Ante Kotromanović, koji će se, u paralelnom programu susresti sa zamjenikom ministra obrane Australije Stuartom Robertom (ministar se u tom razdoblju nalazi izvan zemlje) te ministrom obrane Novog Zelanda Jonathanom Colemanom. Teme od zajedničkog interesa bit će suradnja u međunarodnim operacijama (zajedničko sudjelovanje u misijama ISAF i ATALANTA) te razmjena stavova o sigurnosnoj situaciji u dvije svjetske regije i borbi protiv piratstva. Također, tema konzultacija bit će i istraživanje mogućnosti vojno-tehničke suradnje i transfera tehnologije, ponajprije u vezi s razminiranjem i mornaričkom tehnologijom. Ministar Kotromanović posjetit će i jednu pomorsku vojnu bazu na Novom Zelandu.
U delegaciji Vlade Republike Hrvatske bit će i Tomislav Saucha, predstojnik Ureda predsjednika Vlade te veleposlanik Neven Pelicarić, savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku.
Hrvatska delegacija putovat će redovitim zrakoplovnim linijama.