Premijer Milanović na aktualnom prijepodnevu: CO i HPB onome tko ponudi najviše i najbolje

Jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora započelo je aktualnim prijepodnevom na kojem su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović i ministri odgovarali na pitanja zastupnika. Ukupno je postavljeno 40-ak pitanja iz različitih područja, od poljoprivrede, gospodarstva i financija do pravosuđa, obrazovanja i kulture, zdravstva, radnog zakonodavstva i mirovinskog sustava te graditeljstva i prostornog uređenja.
 

Odgovarajući na pitanje zastupnika Milorada Pupovca o velikom porastu štednje građana u bankama te koje mjere Vlada misli poduzeti da bi se štednja počela pretvarati u produktivni kapital, ministar financija Slavko Linić potvrdio je da je štednja građana velika, ali da ju treba poticati jer jamči stabilnost bankarskog sustava koji je okosnica financiranja privatnih trgovačkih društava i u procesima proizvodnje i u procesima investicije. „Dok god se ne dobije poruka da je financijsko tržište proradilo, neće doći do promjene u trgovanju na tržištu kapitala“, zaključio je ministar Linić.

„Strateški prioritet ove Vlade je da Republika Hrvatska bude društvo jednakih šansi za sve, a da bi se to ostvarilo, na prvom je mjestu obrazovanje i zato smo donijeli ovu odluku“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović govoreći o sufinanciranju međumjesnog prijevoza od 75 posto za prijevoz učenika. Objasnio je da je ta odluka donesena da bi se preveniralo i spriječilo stalno dizanje cijena od strane prijevoznika, te da je 72.000 učenika iskoristilo tu mogućnost. Također, naglasio je da cijena karte ne smije biti veća od cijene radničke pokazne karte. Govoreći o zdravstvenom odgoju, ministar je rekao da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, sukladno odluci Ustavnog suda, osiguralo sve preduvjete da zdravstveni odgoj od ove školske godine bude u svim školama. „Učenicima se nude informacije koje su utemeljene u struci i znanosti, potiče se razgovor s roditeljima i potiče se djecu da razgovaraju s roditeljima. Zdravstveni odgoj jača obitelj, svakog pojedinca i jača hrvatsko društvo u cjelini“, rekao je ministar.

Zastupnik Gordan Jandroković upitao je predsjednika Vlade Zorana Milanovića koji su stvarni razlozi zbog kojih je Vlada odlučila promijeniti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije tri dana prije ulaska Hrvatske u EU, na što je premijer Milanović ustvrdio kako s Europskom komisijom države ulaze u razne sporove i nesporazume. „Mi smo izmijenili 82 odredbe tog zakona i tek 20. kolovoza u službenom glasniku Europske unije ovo je postao Zakon. Od tada možemo smatrati da smo neusklađeni, ništa više od toga“, kazao je predsjednik Vlade Milanović, podsjetivši da je 28. lipnja pred Europskim vijećem rekao da „dopušta mogućnost da smo pogriješili te da smo spremni na konzultacije i razgovore“. Naglasio je da je privođenje osumnjičenih pravdi moguće samo ako se Ustavom ukine zastara za teška ubojstva, odgovarajući na pitanje zastupnice Tanje Vrbat o odnosu Vlade i Europske komisije vezano uz primjenu europskog uhidbenog naloga. Pojasnio je da su politička ubojstva ušla u zastaru, a da je zastara jedan od razloga za odbijanje izručenja, zbog čega osumnjičene nije moguće izručiti čak i ako se promijeni sporni zakon. „Kad to promijenimo i ukinemo zastaru, onda možemo pristupiti ili postupku u Hrvatskoj, naših organa, ili izručenju“, zaključio je predsjednik Vlade Milanović.

Na pitanje zastupnika Dražena Đurovića o postavljanju ćiriličnih natpisa u Vukovaru, premijer Milanović rekao je da smatra da je to dobar zakon koji je Vlada provodila te da on „ne može i neće ići protiv temeljnih propisa i zakona ove zemlje“. Premijer je također kazao da je ružno da se ovako manipulira ljudima koji su bili u ratu i nakon rata gaženi i povrijeđeni. „Vas molim da štitite osjećaje i emocije ljudi u Vukovaru, jer tamo ima jako puno ljudi koji su povrijeđeni i koji nikada neće neke stvari zaboraviti, i ja to razumijem“, rekao je premijer. Naglasio je daje bazna crta poštivanje prava manjina: „Želim da svaki Srbin i svatko tko pripada nekoj manjini doživljava Hrvatsku kao svoju majku, a ne svoju gazdaricu.“ Zaključio je da u pobjedi moramo biti velikodušni, a u miru imati dobru vjeru te da svi zajedno moramo graditi modernu i demokratsku državu.

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, na pitanje zastupnika Peđe Grbina, objasnio je da su sredstva iz „Schengen Facility“ fonda namijenjena jačanju kapaciteta Hrvatske da uđe u schengenski prostor. Ukupni iznos sredstava je 120 milijuna eura, koji su Hrvatskoj,u razdoblju od 2014. do 2016. godine, na raspolaganju za dodatno jačanje kapaciteta ne samo u Ravnateljstvu Policije, prije svega za modernizaciju granične policije, već i u Ministarstvu financija za gradnju određenih graničnih prijelaza, kao i u Ministarstvu vanjskih poslova za dodatnu edukaciju službenika koji rade u konzulatima. „Od tih 120 milijuna eura, moram reći da je za ovu godinu 40 milijuna eura već stiglo na naš račun, prema tome ne možemo govoriti o nikakvim uskratama“ rekao je ministar Ostojić.

„Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka bit će prodani onome tko ponudi najviše i najbolje“, odgovorio je predsjednik Vlade Zoran Milanović zastupniku Tomislavu Čuljku koji ga je upitao kojom se metodologijom došlo do vrijednosti od dvije milijarde kuna za te dvije tvrtke. Pojasnio je da je se Vlada vodila temeljem objektivnih kriterija u procesu privatizacije koje su dali savjetnici. „Moj stav je da tko ponudi najviše, uz najbolje uvjete, taj će dobiti. Ako novac dolazi iz inozemstva, to je dobra stvar za hrvatsku platnu bilancu, a tko će na kraju biti izabran, o tome ne odlučujem ja“, ustvrdio je premijer Milanović.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić govorio je o investicijama u hrvatskom gospodarstvu. Istaknuo je da su se investicije u javnom sektoru povećale za 30 posto u odnosu na prošlu godinu, te da sve komponente BDP-a rastu, no nažalost, do pada BDP-a došlo je zbog velikog uvoza u drugom kvartalu koji je anulirao sav rast drugih komponenti. Također, dodao je da je realizacija projekata iz EU fondova u prvih 6 mjeseci porasla za 55 posto, a da Vladine koordinacije ubrzano rade na uklanjanju prepreka za investicije te očekuje novi pomak na ljestvici konkurentnosti.

„Prognoze rasta za sljedeću godinu su po prvi puta prognoze rasta. To je samo po sebi uspjeh“, rekao je premijer Milanović odgovarajući na pitanje Jadranke Kosor. Objasnio je da i Europska komisija i Hrvatska prognoziraju rast BDP-a iduće, 2014. godine, ali je dodao da ako broj nezaposlenih ostane iznad 300.000 ljudi, to nije uspjeh. „Sljedeća godina je godina rasta. To je polovično rješenje, jer se radna mjesta i dalje ne otvaraju. Bit će teško“, kazao je objasnivši da Hrvatskoj treba drugačiji model i drugačija obrazovna struktura, što je sadržano u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, za koju trenutno traje javna rasprava, do 15 studenog 2013. godine.

Upitana o potrebnom vremenu za rješavanje zahtjeva za legalizaciju, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak - Taritaš izrazila je uvjerenje da će se čitav posao legalizacije završiti krajem 2015. Pojasnila je da su uredi državne uprave zaprimili ukupno 820 tisuća zahtjeva za legalizaciju te da su oko 10 posto zahtjeva podnijeli nesigurni građani kojima legalizacija uopće nije potrebna, a da je 10 posto onih koji su gradili nakon 21. lipnja i nemaju pravo na legalizaciju. Ministarstvo je od ureda državne uprave po gradovima i županijama tražilo da im dostave plan i rokove u kojima će rješavati zaprimljene zahtjeve te da im je oko 20 posto ureda odgovorilo da će ove godine mjesečno rješavati između 30 i 40, a iduće godine i po 1500 predmeta. „To znači da nisu spremni za taj posao“, kazala je ministrica Mrak Taritaš, najavivši da će se na poslovima legalizacije bespravne gradnje na određeno vrijeme zaposliti još 550 osoba.
 

Pisane vijesti