Premijer Milanović: Velikim ulaganjima napravljeno je mnogo toga što kvalitetu života diže na zapadnoeuropsku razinu

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović obišao je danas gradilište trening kampa HNK Rijeke na Rujevici.

U razgovoru s novinarima naglasio je da je ovo privatno ulaganje koje je i grad pomogao, kao i gradnju stadiona. „ Uvijek mi je drago vidjeti ovakve stvari jer to je društvena djelatnost,  ali i posao, da netko uloži 18 milijuna eura u igralište, u stvari u jedan mali stadion – to je i novac, i posao za ovo građevinsko poduzeće i ulaganje u mlade. Ovdje će tako na stotine, vjerujem i djevojčica, jer to je sve više i ženski sport, i dječaka, na svježem zraku trenirati i raditi za sebe nešto dobro i lijepo, a to je i  ulaganje bez diranja u državni proračun.. I ubuduće ćemo državni proračun sve manje dirati za ovakvu vrstu projekata,  po novac treba ići u europske fondove, kazao je predsjednik Vlade.

Predstavljajući čitav niz mogućnosti korištenja europskih sredstava, "Vlada je predstavila i ono što je napravljeno,  a  napravljeno je dosta, rekao je premijer,  ne samo ono što se vidi, nego  i ono što se ne vidi poput vodoopskrbnih sustava i pročistača, u Vukovaru, Osijeku, aglomeraciji Čakovec ili  za koji dan u Poreču i Poreštini.   To su sve ogromna ulaganja od kojih se svako mjeri u desecima milijuna eura.  To je nešto što nije vidljivo kao ovaj stadion, ali je jako važno i diže kvalitetu života na zapadnoeuropsku razinu.“

Upitan da komentira jutrošnju sjednicu Vijeća  za obranu, predsjednik Vlade Milanović je kazao da je sastanak bio jako kvalitetan, bez ikakvih tenzija, da se razgovaralo dugo i dobro i konkretno, o  nizu konkretnih tema koje su bile predložene u dnevnom redu. „Predsjednica i ja to zajednički sazivamo i zajednički pripremamo,  to je neka vrst koordinacije, koja je bila jako dobro pripremljena, zahvaljujući ljudima iz Stožera i Ministarstva obrane. Ponovio je da je iznimno zadovoljan i dinamikom i vrstom razgovora i pripremljenošću te da nije primijetio  nikakva razmimoilaženja po pitanjima o kojima smo razgovarali. Bilo je puno pripremljenih tema za razgovor, od obrambenih sustava, načina financiranja, a  sve se na kraju svodi na to što možemo platiti.  Rado bismo imali svašta, ali za početak  evo, gradimo pet brodova za obalnu ophodnju, za hrvatsku obalnu stražu. To će nam biti jako važno kad uđemo u Schengen i postanemo jedna od vanjskih granica Schengena.

Brodovi će se graditi u hrvatskom brodogradilištu u Splitu, koje je taj posao dobilo na međunarodnom natječaju, što je po meni jako dobro, kad već dajemo svoj novac, iz svog proračuna,  jer to financira naša vojska.“ Premijer je kazao da je stanje u Hrvatskoj vojsci  dobro, ali da uvijek treba više novaca. Istaknuo je da se u trošenju proračunskog novca za obranu mora kretati u stvarnim parametrima i  u stvarnom svijetu, voditi računa o tome tko tu živi i kakve se politike vode te  što nam realno prijeti. „Po mom sudu, u ovom trenutku vrlo malo, ali uvijek treba biti oprezan jer da nije tako, države ne bi ni imale vojske. Ali u svakom slučaju ta situacija je puno mirnija i puno stabilnija i sigurnija nego ikad do sada“, dodao je.

Na upit o proslavi obljetnice Oluje , premijer je naglasio da to nije tema Vijeća za obranu, ali da misli da se i tu slaže s predsjednicom. „U Knin treba otići, to je bio važan grad u vojnom smislu riječi. Tu nema nikakvih razmimoilaženja“, rekao je predsjednik Vlade i potvrdio da će ujutro sudjelovati u programu i podizanju barjaka, predvečer na vojnom mimohodu u Zagrebu.  

Novinare je zanimalo i kad će predsjednica Republike u Vladu:  „O tome nije bilo riječi, zna se kako funkcionira država. Hrvatska ima podjelu vlasti, ali ne može imati baš  dvije izvršne vlasti. Dakle, Vlada Sabor, sudovi, predsjednikRepublike, kad je u pitanju obrana i nacionalna sigurnost, zajedno s Vladom, dakle to je organski povezano,  zato i imamo Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu. Na Vladi je, naročito u mirnodopskom razdoblju 99% tereta i obaveza, financijskih planiranja i tako dalje, dok predsjednica ima ustavnu ulogu vrhovne zapovjednice, i tu nekakvog reda mora biti, i upravo ovo Vijeće je jedan od oblika koordinacije. To zasad funkcionira dobro. U stvari je, u odnosu na ono prethodno Vijeće za obranu, održano u srpnju prošle godine, ovaj sastanak bio bolje pripremljen i kvalitetniji“, pojasnio je premijer.

Na upit o istraživanju nafte i plina u Jadranu te s time povezanim referendumom, premijer je kazao da se još ne zna ima li ili nema plina u Jadranu. „Ako se utvrdi da ga ima, ako se utvrdi da ima nafte, makar su šanse za to minimalne, onda ima smisla pitati građane Republike Hrvatske jesu li za to da te bušotine, to jest utvrđene rezerve, začepimo i prepustimo zaboravu ili da od njih živimo, otvorimo desetke izravnih i još više neizravnih radnih mjesta. To je nešto o čemu bih ja pitao cijelu našu hrvatsku naciju, sve one koji imaju pravo glasa, od Dubrovnika do Iloka“, kazao je predsjednik Vlade.

Na traženje da komentira slučaj bivšeg predsjednika Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Vladimira Kristijana i otpremnine na koju ima pravo prema ugovoru, premijer je pojasnio da te ugovore pregovara predsjednik Nadzornog odbora. „To je bio prethodni ministar financija, a novi se očito u to nije upuštao, te Vladimir Kristijan ima ugovor kakav ima. Činjenica je da je Nadzorni odbor sporazumno s njim raskinuo ugovor i da očito nisu bili zadovoljni dinamikom trošenja sredstava“, kazao je predsjednik Vlade te dodao da to ne znači da je bivši predsjednik Uprave HBOR-a loš ili neodgovoran bankar, nego je možda ipak bio malo previše konzervativan u klasičnom, bankarskom smislu.  „Došao je iz velike, komercijalne banke, a HBOR, kao razvojna, izvozna banka mora biti malo življa i  aktivnija u trošenju novaca, što smo osigurali“. Naglasio je da to nije jednostavan posao po špranci i da ne želi dovesti u pitanje stručne kvalitete bivšeg predsjednika Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj. „On je, po svemu sudeći, dobar stručnjak, ali na tom mjestu trebamo osobu koja će ići naprijed, juriti. A to nije odlika klasičnih bankara“, kazao je premijer.

Novinari su tražili i komentar najave bivšeg predsjednika Ive Josipovića o osnivanju nove stranke.

„To je njegova stvar, ne bih to komentirao, slobodna smo zemlja.  Zaista smo slobodna zemlja, to nije fraza, ljudi se politički organiziraju i idu svojim putem.  Bilo bi mi draže da je s nama, ali nije. Želim mu sve najbolje, šteta što nije u SDP-u,  ne razumijem zašto nije, ali dobro. Vjeruje da to neće naštetiti SDP-u: „Izborna je godina, bliže se izbori, bili smo dugo vremena najjača izborna stranka i radimo sve da to budemo opet“. 

Pisane vijesti | Zoran Milanović