- Objavljeno: 10.01.2019.
Prihvaćen Plan zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu
U Banskim dvorima održana je 136. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljeno je 16 točaka dnevnog reda, među kojima Plan zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu i Odluka o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2019. godini.
Vlada je prihvatila Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije.Inter-američka investicijska korporacija je multilateralna organizacija i dio grupacije Inter-američke banke za razvoj, koja financira privatni sektor Latinske Amerike i Kariba. Članstvo omogućuje hrvatskim tvrtkama sudjelovati na natječajima u okviru projekata u čijem financiranju institucije sudjeluju: infrastruktura, financijska tržišta, energetika, vodno gospodarstvo, zaštita okoliša, obrazovanje, urbanistički razvoj i stanovanje, poljoprivreda, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, zdravstvo, trgovina, industrija, turizam, znanost i tehnologija.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić kazao je da je Hrvatska temeljem sukcesije 1993. donošenjem Zakona o prihvaćanju članstva Republike Hrvatske u Inter-američkoj banci za razvoj prihvatila članstvo i posjeduje 6 895 dionica, odnosno 83,18 milijuna američkih dolara.
"Na godišnjoj Skupštini Inter-američke banke za razvoj i Inter-američke investicijske korporacije održanoj 2015. godine donesena je rezolucija kojom se privatni sektor grupacije Inter-američke banke za razvoj konsolidira u Inter-američku investicijsku korporaciju. Vlada je na sjednici 22. ožujka 2018. donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o osnivanju Inter-američke investicijske korporacije", pojasnio je.
85 posto zakona donosi se u redovitom postupku
Donesen je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu. Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da se u proteklih sedam godina, koliko se zakonodavna aktivnost Vlade kao predlagatelja zakona radi na ovaj način, pojačala i osigurala bolja predvidljivost, sigurnost i sustavnost pojedinih upravnih područja, analiza utjecaja razmjernosti utjecaja propisa, dijalog s dionicima, javna savjetovanja i procjene učinka propisa.
"Metodologijom rada, dakle da koordinacije raspravljaju dva tjedna ranije one akte koji dolaze na Vladu, omogućeno je da se proces donošenja zakona učini kvalitetnim i boljim nego što je to bilo dosad", kazao je.
Izvijestio je da je u 2017. od planiranih 145 zakona bilo izvršeno njih 136. U 2018. bio je pak veliki broj zakona koji su usvojeni zbog spajanja agencija i reforme Državnog inspektorata, dakle krupnih reformskih zahvata.
Istaknuo je da je smanjena hitnost postupka – 85 posto zakona donosi se u redovitom postupku, a 15 posto u hitnom.
"Na taj način pokazujemo respekt prema Hrvatskom saboru, a možemo reći da je i OECD koji se bavi regulatornim reformama prepoznao pomake koje je Hrvatska učinila", dodao je.
Izvijestio je da su u ovom planu aktivnosti 134 zakona, usklađeni su s Nacionalnim programom reformi i Planom usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.
Najavio da će se napraviti terminski plan aktivnosti tako da će dinamika rada Vlade u idućih šest mjeseci biti predvidljiva kako bi se grupirali zakonski paketi iz pojedinih resora i na taj se način javnosti predstavili krupni reformski zahvati.
Usklađivanje s pravnom stečevine Europske unije
Vlada je prihvatila i Plan usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Sukladno dosadašnjoj dinamici procesa usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, Hrvatska šestu godinu zaredom u uvjetima punopravnog članstva u Europskoj uniji ima obvezu preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo. Slijedom navedenoga, za 2019. godinu izrađen je Prijedlog programa za preuzimanje i provedbu pravne stečevine, koji sadržava obveze koje proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
Nakon što Vlada donese Program za 2019. godinu, Hrvatskome saboru će se na donošenje dostaviti Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2019. godinu, koji je sastavni dio Programa za 2019. godinu.
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić pojasnila je da svaka država članica Europske unije svake godine treba napraviti plan usklađivanja vlastitog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.
"Ove godine imamo u planu 45 zakona i 40 podzakonskih akata kojima se preuzima nova pravna stečevina Europske unije", kazala je.
U srijedu Izvješće predsjednika Vlade o održanim sastancima Europskoga vijeća u 2018.
Prihvaćeno je Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o održanim sastancima Europskoga vijeća u 2018. godini.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je da je dokument pripremljen te se odnosi na osam sastanka Europskoga vijeća održanih u 2018. godini. Riječ je četiri formalna, tri neformalna i jedenom izvanrednom sastanku.
Ponovio je da će Izvješće predstaviti u srijedu, kazavši da se radi o redovitom izvješćivanju Sabora prema Zakonu o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade.
Podsjetio je na glavne teme sastanaka Europskoga vijeća, od migracijske politika, pitanja unutarnje i vanjske sigurnosti, terorizama, pitanja izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, do pitanja europodručja, jedinstvenoga tržišta, digitalnog gospodarstva, Europskog stupa socijalnih prava i niza drugih tema.
"Mislim da je ova praksa jako dobra i da ona pridonosi senzibiliziranju hrvatske javnosti za ključne teme koje su na dnevnom redu Europske unije", poručio je predsjednik Vlade.
Nova zagrebačka gruntovnica 2021. godine
Dana je suglasnost Ministarstvu pravosuđa za sklapanje Ugovora o zakupu poslovnog prostora za potrebe Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu budući će Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, u kojoj je odjel trenutačno smješten, postati jedan od središnjih prostora za Predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije 2020.
Predlaže se sklapanje ugovora o zakupu za prostor u Zagrebu, Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9, bruto površine 3.357,60 m2 zajedno s pet parkirnih mjesta i skladišnim prostorom površine 810,91 m2, u vlasništvu Officium partner d.o.o. iz Zagreba, za razdoblje od 1. ožujka 2019. do 28. veljače 2022. godine, s obzirom da Ministarstvo državne imovine ne raspolaže nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske, koja bi odgovarala predmetnim potrebama.
Mjesečna zakupnina iznosit će 425.396 kuna, uključujući troškove za režije, što je za tri godine zakupa ukupno 15,3 milijuna kuna.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je da je zakup privremen najavljujući da će država urediti potpuno novu "gruntovnicu", najveću u Hrvatskoj, koja će biti na prostoru u vlasništvu države.
Kazao je da bi projekt bi trebao biti gotov 2021. godine, a za izgradnju su osigurana sredstva temeljem kredita Svjetske banke.
Za stambenu štednju u 2019. godini maksimalni poticaj 60 kuna
Vlada je donijela Odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2019. godini.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić podsjetio je da temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Vlada svake godine odlukom propisuje iznos poticajnih sredstava koja se isplaćuju štedišama u stambenim štedionicama iz državnog proračuna.
Pojasnio je da prema navedenoj Odluci na maksimalno ušteđenih 5.000 kuna u 2019. godini svaki stambeni štediša ostvarit će 60 kuna državnih poticajnih sredstava.
"U tu svrhu u proračunu za 2019. godinu i projekcijama za 2020. godinu planirano je 16 milijuna kuna koji bi se isplatili u 2020. godini", kazao je državni tajnik Zrinušić.
Vlada nema primjedbi na Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2018., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Hrvatska narodna banka aktom od 3. prosinca 2018. godine.
Državni tajnik Zdravko Zrinušić izvijestio je da riječ o podacima Hrvatske narodne banke o makroekonomskim kretanjima, monetarnoj politici, međunarodnim pričuvama, javnim financijama, te poslovanju kreditnih institucija u prvom polugodištu 2018.
Hrvatsku u 2018. posjetilo 46 posto više kineskih turista
Vlada je upoznata s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva turizma Republike Hrvatske i Ministarstva kulture i turizma Narodne Republike Kine o suradnji u području turizma, potpisanim u Dubrovniku, 19. rujna 2018. godine.
Ministar turizma Gari Cappelli izvijestio je da će stranke predmetnog Memoranduma razmjenjivati informacije i stručno znanje u području turizma te podržavati suradnju između turističkih sektora, s posebnim naglaskom na turističkim tvrtkama obiju zemalja.
Radi provedbe predmetnog Memoranduma osnovat će se Zajednička radna skupina, koja će po potrebi održavati sastanke, čiji je cilj pojednostavljenje procedura za putovanja, intenziviranje komunikacije i suradnje u zajedničkim promocijskim aktivnostima, te suradnju u razvijanju turističkih ponuda od posebnog interesa kao primjerice kulturnog, zdravstvenog turizma i dr.
Ministar je kazao da je suradnja Hrvatske i Kine vidljiva, istaknuvši da je našu zemlju u 2018. godini posjetilo 46 posto više kineskih turista u odnosu na 2017.
Viroexpo važan za gospodarstvo i turizam Virovitičko-podravske županije
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad 24. međunarodnim sajmom gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede "Viroexpo" 2019. godine, koji će održati u Virovitici, od 15. do 17. ožujka 2019. godine.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić izvijestio je da je Republika Slovenija zemlja partner ovogodišnjeg sajma "Viroexpo", podsjetivši da se na prošlogodišnjem sajmu predstavilo 723 izlagača iz 29 zemalja.
Istaknuo je da ovaj sajam važan za Virovitičko-podravsku županiju u gospodarskom smislu, ali i za turističku promidžbu ovog dijela kontinentalne Hrvatske.
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad humanitarnim koncertom "To je tvoja zemlja", koji će se održati u Zagrebu, 5. veljače 2019. godine, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka i hrvatskog tjedna borbe protiv raka.