Primorac: Uštede i racionalno upravljanje resursima; Piletić: Radi se na ubrzanju rješenja za inkluzivni dodatak

Ministar Primorac izrazio je zadovoljstvo uštedama i racionalnim upravljanjem resursima, s obzirom da su rashodi u rebalansiranom proračunu manji za 223 milijuna eura, čime se i deficit državnog proračuna smanjuje sa četiri na 3,8 milijardi eura ili na 4,2 posto BDP-a, dok je ministar Piletić rekao da će dio sredstava iz rebalansa proračuna usmjeriti i na isplatu inkluzivnog dodatka, te poručio da rade na ubrzanju procesa izdavanja rješenja.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac odgovarao je na pitanja novinara nakon sjednice Vlade na kojoj je predložen rebalans proračuna za ovu godinu, pri čemu će prihodi ostati na razini od 33 milijarde eura, uz povećanje od tek oko 30 milijuna eura u odnosu na izvorni proračun, dok će se rashodi smanjiti za 223 milijuna eura, s 37 na 36,8 milijardi eura.

Kada je riječ o konsolidiranom proračunu opće države, rekao je Primorac, pozitivna vijest je da se, umjesto planiranog agregatnog manjka od 161 milijun eura, sada rebalansom planira višak od 94 milijuna eura.

No istovremeno, nažalost, istaknuo je Primorac, rezultat jedinica lokalne i regionalne samouprave je nepovoljniji u odnosu na planirano, s obzirom i na zaprimljene polugodišnje brojke, pa se tako sada planira konsolidirani manjak lokalne države od 333 milijuna eura. Izvornim proračunom, naime, planirano je da će lokalna država u ovoj godini biti u plusu od 520 milijuna eura.

Tako, deficit konsolidirane opće države prema ESA metodologiji povećava se s 2,4 na 2,9 posto BDP-a, no, napomenuo je Primorac, to je i dalje u skladu s kriterijima iz Maastrichta, s obzirom da je manji od tri posto.

Prognoza inflacije u 2025. će se revidirati za oko 0,5 postotnog boda naviše

Ministar je izrazio zadovoljstvo uštedama i racionalnim upravljanjem resursima, s obzirom da su rashodi u rebalansiranom proračunu manji za 223 milijuna eura, čime se i deficit državnog proračuna smanjuje sa četiri na 3,8 milijardi eura ili na 4,2 posto BDP-a.

Najavio je i da će uskoro doći do revidiranja makroekonomskih pokazatelja, pa tako i gospodarskog rasta, ali i inflacije, koja je trenutno za ovu godinu projicirana na razini oko tri posto.

Rekao je da je inflacija iznenadila u ljetnim mjesecima, kada je bila nešto veća od prognoza. U tom kontekstu, kazao je, svakako će doći do revizije prognoze, a iako još nisu napravljene  projekcije, po njegovoj "slobodnoj procjeni" to bi moglo iznositi oko pola postotnoga boda više.

Širenje Uljanikove djelatnosti može doprinijeti rastu gospodarstva

Odgovarajući na pitanje novinarke, rekao je i da nema informacije o širenju djelatnosti Uljanika na proizvodnju oružja, da je on po svojoj funkciji predsjednik Upravnog vijeća CERP-a, no nije operativno uključen u njegovo funkcioniranje, u smislu dnevnih događanja.

Primorac je kazao da trenutno još nije vidio nikakav dokument, no i napomenuo da se tu ne radi o "neoubičajenom neznanju", jer on i ostali materijale dobiju tjedan dana prije sjednice Upravnog vijeća, koje tada prouče i naposljetku donose odluke, dok je za operativni rad agencije zadužen njen ravnatelj.

Izjavio je i da načelno ne bi imao ništa protiv spomenutog širenja djelatnosti, s obzirom da se povećavaju izdvajanja za obranu, što može doprinijeti domaćem gospodarstvu i njegovom rastu. 

Piletić: Isplata zaostataka značajna stavka u ovoj godini

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je novinarima nakon sjednice da se stavka za inkluzivni dodatak usklađuje sa stvarnim trošenjem novaca za isplatu inkluzivnog dodatka, koji je objedinio četiri vrste naknada, s obzirom na to da će se, kako je predviđeno u drugoj godini od uvođenja potrošiti puno više sredstava nego što bilo planirano na kraju 2024.

Jedan od razloga je što se broj korisnika povećava, drugi je to što je inkluzivni dodatak puno veći iznos od naknade koju je osoba s invaliditetom primala prije, a treći je što pravo na inkluzivni dodatak počinje s danom podnošenja, dodao je ministar.

"Tako je u ovoj godini značajna stavka i isplata zaostatka, dakle ne samo tekuća isplata aktivnim korisnicima inkluzivnog dodatka", naveo je.

Piletić je dodao da početni val zahtjeva jenjava i po broju novih zahtjeva i po broju žalbi.

Također je izrazio očekivanje da će digitalizacijom i povećanjem broja vještaka unutar Hrvatskog zavoda za vještačenje rasti broj novih rješenja te će se nalazi i mišljenja izdavati puno brže i pravovremeno.

Pojasnio je kako nema pravnog okvira da se isplate zaostatci ako netko nije dobio nalaz i mišljenje, nije mu utvrđen stupanj i vrsta oštećenja te nije dobio rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Govoreći o dugom čekanju na rješenje, ponovio je da su prilikom najave zakona udrugama i savezima koji se bave osobama s invaliditetom najavili da svojim članovima komuniciraju da bez odgovarajućeg nalaza i mišljenja stručnjaka neće dobiti inkluzivni dodatak.

Oni koji čekaju će, poručio je, "sasvim sigurno" biti riješeni u najkraćem mogućem roku.

Broj onih koji nemaju nikakvo pravo čini se veći

Napomenuo je da među 105 tisuća osoba koje su još u procesu izrade nalaza i mišljenja, imaju više od 15 tisuća aktivnih korisnika inkluzivnog dodatka koji su ponovno predali dokumentaciju na vještačenje, nezadovoljni donesenim rješenjem.

Zbog toga se po njegovim riječima čini da je broj onih koji nemaju nikakvo pravo veći.

Novinarima je objasnio kako njegov resor vrši transakcije i da su, ako se govori o tome tko je profitirao od rebalansa proračuna, korisnici prava iz mirovinskog sustava i socijalne skrbi ti koji će imati koristi.

Upitan o pregovorima sa sindikatima, podsjetio je kako su oni započeti još u lipnju te su obustavljeni na prijedlog sindikata jer su željeli vidjeti učinak turističke sezone iako im je rečeno da će ti prihodi biti potrošeni u ovoj godini.

Pojasnio je kako se sada očekuje deficit, a ne suficit pa će sva ta sredstva biti iskorištena za aktivnosti koje su predstavili rebalansom.

Pri tome je najavio kako će uskoro sastati i nastaviti pregovarački proces, a uz to je izrazio nadu da će sa sindikatima što prije postići dogovor oko nekih novih prava.

Izvor: Hina/Vlada
 

Pisane vijesti