Produljen rok za korištenje EU sredstava za obnovu, učinit ćemo sve da taj proces ide brže

Hrvatska će moći koristiti sredstva za sanaciju štete od potresa u Zagrebu iz Europskog fonda solidarnosti sve do lipnja 2023., objavili su premijer Andrej Plenković i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka u Bruxellesu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje danas u Bruxellesu će na 6. sastanku na vrhu Europska unija – Afrička unija.
 
U izjavi za medije, uoči početka sastanka na vrhu, premijer Plenković kazao je da se po dolasku u Bruxelles sastao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
 
"Razgovarali smo o hrvatskom putu prema Schengenskom prostotu u vrijeme završne faze donošenja odluka, hrvatskom putu prema europodručju, situaciji u Bosni i Hercegovini, snažnom i jasnom stavu Hrvatske da treba uložiti dodatne napore kako bi se postigao dogovor između političkih stranaka", naveo je.
 
Ključan dogovor o novom, kvalitetnom izbornom zakonu u BiH
 
Pozvao je i bošnjačke i hrvatske političke stranke da ulože još napora u sljedećim tjednima kako bi se postigao dogovor o izbornom zakonu, podsjetivši na jasan stav Hrvatske o tome da je ključno na iduće izbore ići s novim, kvalitetnim izbornim zakonom koji će omogućiti legitimno predstavljanje, a ne ići u izbore pod svaku cijenu koji bi opet mogli dovesti do situacije u kojoj se hrvatski narod osjeća loše, a država ne funkcionira dobro.
 
"Mi smo prijatelji i saveznici Bosne i Hercegovine, želimo je vidjeti u Europskoj uniji i stoga želimo da se napravi taj iskorak", poručio je.
 
Produljen rok za korištenje EU sredstava za obnovu nakon potresa u Zagrebu
 
Predsjednik Vlade istaknuo je da je najvažnija tema razgovora s predsjednicom Europske komisije bila proces obnove nakon velikih potresa u Zagrebu i na Banovini.
 
"Dobili smo 683 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu Zagreba i 319 milijuna eura za obnovu Banovine. Mi smo se našli u jednom specifičnom kontekstu, a to je da su na bliskom području u kratkom roku bila dva velika potresa. Nakon potresa u Zagrebu, ovaj na Banovini je uzrokovao progresivne štete, a sve se to odvijalo u vremenu pandemije Covida-19. S argumentacijom koju smo iznijeli predsjednici Komisije, ona je vrlo dobronamjerno zaključila, a to je stav i cijele Europske komisije, da se spoje rokovi za korištenje sredstava Fonda za solidarnost za potres na Banovini - lipanj 2023. – s rokovima za Zagreb. Kao što sam i ranije najavio da ćemo to pitanje riješiti, bez obzira na to što je bilo puno "nevjernih Toma", mi ovdje imamo i poziciju i utjecaj i kvalitetne odnose, pa i reputaciju, a i objektivne razloge koji su nas doveli u situaciju da jedan dio sredstava u ovako kratkom roku možda i ne bi bili potrošili. Na ovaj način, otvorili smo prostor da se to sve iskoristi", poručio je.
 
To sada podrazumijeva, dodao je premijer, i intenziviranje rada ministra Horvata, koji je nadležan za obnovu, i drugih ministara – Beroša, Fuchsa, Obuljen Koržinek – te Grada Zagreba i svih drugih resora.
 
"Vremena ima dovoljno, sredstva će se, siguran sam, iskoristiti, ali to je samo dio procesa obnove i zato očekujem od svih resora da prionemo poslu", istaknuo je dodavši da smo sada rasterećeni rokova koji su djelovali nepremostivima te da se rješenje uvijek nađe kada ima dobre volje i dobre argumentacije. 
 
"To je poruka, a ne likovanje. Radimo za Hrvatsku, radimo za ubrzanu obnovu i želimo učiniti maksimalne napore da taj posao ide brže", kazao je.
 
Zajednička poruka europskih čelnika: Pregovori, deeskalacija napetosti, poštivanje međunarodnog prava i potpora Ukrajini
 
Ključna poruka neformalnog sastanka Europskog vijeća posvećenog situaciji u Ukrajini, premijer Plenković, je dati prostor pregovorima, težiti ka deeskalaciji napetosti, pod svaku cijenu izbjeći sukob te stajati iza temeljnih načela međunarodnoga prava i nastaviti s potporom Ukrajini u ekonomskom i humanitarnom funkcioniranju te reformskom putu.
 
Upitan o mogućim sankcijama Rusiji, premijer Plenković kazao je da konzultacije o tom paketu traju svo ovo vrijeme.
 
Ukoliko dođe do situacije koja bi zahtijevala takav snažan odgovor, dodao je, one će biti usvojene.
 
Upitan kako bi eventualne sankcije utjecale na hrvatsko gospodarstvo, premijer Plenković kazao je da oko 43% plina  koji se troši u Europskoj uniji dolazi iz Rusije.
 
"Sigurno da bi eskalacija pa eventualni odgovor sankcijama pa moguća dodatna plinska kriza uzrokovala poteškoće u opskrbi plinom i zato se radi na alternativnim rješenjima. Stoga svi mi, dakle ljudi koji smo dobre volje, koji želimo mir u Europi i sigurnost, koji želimo suradnju, koji želimo da Ukrajina ide naprijed i da se razvija te da se mirno reintegriraju njena okupirana područja zagovaramo situaciju u kojoj neće biti takvog scenarija", poručio je ustvrdivši da će Europska unija odgovoriti ukoliko scenarij bude negativan.
 
Hrvatska Vlada sutra će donirati još 500 tisuća doza cjepiva za afričke zemlje
 
Što se tiče sastanka na vrhu s Afričkom unijom, premijer Plenković kazao je da je njegov cilj razmotriti zajedničku viziju suradnje do 2030. te dodao da je sastanak koncipiran u nizu područja – političkih i ekonomskih odnosa, održivog razvoja, klimatskih promjena, gospodarske i zdravstvene suradnje.
 
Najavio je da će hrvatska Vlada sutra na sjednici donijeti odluku o donaciji još 500 tisuća doza cjepiva protiv Covida za afričke zemlje putem Covaxa.
 
"Ovo je prigoda i za unaprjeđenje odnosa s nekim zemljama gdje Hrvatska ima veleposlanstva i ekonomske interese", dodao je.
 
Na dnevnom redu summita bit će i pitanja nezakonitih migracija.
 
"Želimo pomoći afričkom kontinentu, a Hrvatska u tome ima svoj prostor da kao mediteranska zemlja razvija i unaprjeđuje suradnju", poručio je.



Pisane vijesti