Rast gospodarstva na zdravim temeljima, uz kontinuirano smanjenje javnoga duga

Otvarajući današnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na prijedlog proračuna za iduću godinu kazavši da je njime poslana poruka nastavka fiskalne konsolidacije. Dodao je da su usklađene prihodovna i rashodovna strana proračuna te da je proračun, u gabaritima smjernica, na zdravim temeljima.

 

Premijer Plenković kazao je da je lani ostvaren suficit proračuna, što nije bilo uobičajeno proteklih godina, te da će Vlada, unatoč protestiranim jamstvima koja dolaze na naplatu zbog obaveza Uljanika, nastojati i ovu godinu završiti barem u malom suficitu. Kazao je i kako će Vlada nastaviti voditi fiskalnu politiku na način da se ostvari bolji rezultat od obećanog.

 

Ocijenio je da je prijedlog proračuna za iduću godinu solidaran i pokriva sve prioritete iz programa Vlade, od demografske politike, ulaganje u obrazovanje, znanost, visoko obrazovanje, zdravstvo, socijalne politike pa sve do onoga što se odnosi na infrastrukturne projekte i kapitalna ulaganja.

 

„Mislim da smo tu pokazali dobar balans između ulaganja u razvoj i društvene solidarnosti", poručio je premijer Plenković.  

 

Govoreći o najnovijem podatku o rastu bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju za 2,8 posto, ustvrdio je da je taj rezultat bio iznad očekivanja ekonomskih analitičara, a u skladu s Vladinim procjenama.

"Mislimo da je taj kontinruirani rast BDP-a, koji traje već 17. tromjesečje zaredom, dobar signal. Dobri su i podaci koji se odnose na izvoz roba i usluga, gdje nam je izvoz porastao za 5,2 posto, a usluga za 2,5 posto, te da investicije rastu 15. kvartal zaredom", kazao je predsjednik Vlade.  

 

Istaknuo je kako Vlada mora voditi računa da se konsolidiraju proizvodnja i izvoz.  

 

"I ako u tome uspijemo, onda možemo upravo na ovom gospodarskom rastu i na zdravim temeljima bazirati naše daljnje korake u ekonomskoj politici. Ono što je za Hrvatsku važno, ovo nije rast koji se temelji na neracionalnim zaduženjima, već rast koji usporedno prati kontinuirano smanjivanje javnoga duga i to za 2 do 3 posto BDP-a", rekao je predsjednik Vlade.

 

Od ostalih tema, izdvojio je Sporazum o suradnju u području sprječavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koji su potpisala resorna ministarstva.

 

„Poslali smo vrlo čvrstu poruku kvalitetne međuresorne suradnje u provedbi Konvencije Vijeća Europe, sprječavanja, a onda i kažnjavanja tog izrazito negativnoga fenomena“, poručio je.

 

Raspravu o prijedlogu zakona o udomiteljstvu ocijenio je dosta ideologiziranom te naglasio da je njime uspostavljen novi i kvalitetniji okvir za udomiteljstvo, koji će imati pozitivan učinak za udomljenu djecu.

 

 

Osvrnuo se na jučerašnji sastanak Prijatelja kohezije u Bratislavi, kazavši da je s njega poslana vrlo važna poruka da, unatoč izazovima novog Višegodišnjeg financijskog okvira, zemlje srednje i istočne Europe, koje još uvijek love korak s razvijenijim članicama Europske unije, trebaju staviti naglasak na kohezijsku politiku kako bi se smanjile nejednakosti i pomogli ključni razvojni projekti.

 

Što se tiče izvanrednog sastanka Europskoga vijeća o Brexitu, najvažnijim je ocijenio što je izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije ispregovaran i što je dogovoren tekst sporazuma o povlačenju koji donosi najvažniji element, a to je pravna sigurnost.

 

Izdvojio je sadržajan posjet povjerenika Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Phila Hogana naglasivši da je Hrvatskoj važno da joj se ispuni sve ono što je predviđeno Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, u kontekstu sredstava za Zajedničku poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj.

 

Govoreći o posjetu povjerenice Europske komisije za promet Violete Bulc, kazao je da će se Vlada dodatno angažirati da se sva raspoloživa europska sredstva za projekte koji se tiču prometa maksimalno iskoriste.

 

 

Naveo je i posjet potpredsjednice kineske Vlade Sun Chunlan kazavši da su odnosi dviju zemalja na puno višoj razini nego ranije te dodao da je to bila i dobra priprema za sastanak Kina + 16 koji će se održati u proljeće 2019. u Hrvatskoj.

 

S predsjednikom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Theodorom  Meronom razgovarao je o trenutnom stanju u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina, suradnji sa susjednim zemljama i ostavštini Haaškoga suda, što je relevantno za Hrvatsku u političkom, pravnom i povijesnom pogledu.

 

Najavio je da će se sljedeći tjedan u Zagrebu održati sastanak na vrhu Srednjoeuropske inicijative, kojom je Hrvatska predsjedavala ove godine.

 

Dodao je da će taj sastanak biti prigoda i za bilateralne susrete s predsjednicima vlada Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Slovačke, Albanije i Makedonije te nizom drugih visokih dužnosnika.

 

Najavio je da će se sljedećeg tjedna, uz sjednicu Vlade u Zagrebu, održati i sjednica u Karlovcu koja će na dnevnom redu imati nizu projekata važnih za Karlovačku županiju.

 

Pohvalio je na kraju dogovor Vlade i sindikata javnih službi, naglasivši da dogovor o povećanju osnovice prema modelu 3+2, nakon prošlogodišnjeg modela povećanja 2+2+2, primjereno i realno podiže plaće zaposlenicima u javnim i državnim službama.