Sabor: Izvješće predsjednika Vlade Zorana Milanovića o održanim sastancima Europskog vijeća u 2013.

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/sabor_izvjesce_predsjednika_vlade_zorana_milanovica_o_odrzanim_sastancima_europskog_vijeca_u_2013.jpg

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović danas je podnio izvješće Hrvatskom saboru o održanim sastancima Europskog vijeća u 2013. godini. Kazao je da je njegovo današnje obraćanje prvo prakticiranje odredbe iz novog Zakona o suradnji Sabora i Vlade u europskim poslovima, prema kojoj je predsjednik Vlade obavezan jednom godišnje Saboru podnijeti izvještaj o sastancima Europskog vijeća. „Odlučili smo se za ovakav oblik podnošenja izvještaja kako bismo iskazali poštovanje prema Saboru i njegovoj nezamjenjivoj ulozi u formuliranju i vođenju europskih poslova, ali i da bismo naglasili važnost europske tematike za svakodnevni život svih naših građana“, naglasio je.

Izvijestio je da je u 2013. godini u Bruxellesu održano pet sastanaka Europskog vijeća, odnosno dva sastanka od ulaska Hrvatske u punopravno članstvo, istaknuvši da je Hrvatska u tom najvažnijem tijelu Europske unije od 1. srpnja prošle godine ravnopravna svim drugim državama članicama. Podsjetio je da je se Hrvatska u dugotrajnom i teškom pregovaračkom procesu izborila za ravnopravnost i partnerski status u Europskoj uniji, dodavši da ravnopravnost podrazumijeva odgovornost i međusobno povjerenje. „A povjerenje se ponajprije temelji na racionalnom uvidu u vlastite mogućnosti i interese“, rekao je premijer Milanović, istaknuvši da je to formula uspješnog hrvatskog članstva u Europskoj uniji. „Toga ćemo se držati i nikada se nećemo umoriti od ponavljanja činjenice da je Hrvatska od 1. srpnja 2013. punopravna članica Unije“.

Podsjetio je da će danas Vijeće ministara financija potvrditi prijedlog o ulasku Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita, pojasnivši da procedura prekomjernog deficita nije nikakva europska kazna Hrvatskoj. „To je mehanizam koji će nam pomoći da bez političkog kalkuliranja i odugovlačenja do kraja uvedemo red u sustav i provedemo reforme koje se u ovoj zemlji odgađaju skoro dva desetljeća“, dodao je. „Reformirat ćemo neodržive sustave zdravstva i obrazovanja. Na više razina restrukturirat ćemo državnu upravu, javne službe i - neobično važno -pravosudni sustav. Reformirat ćemo radno zakonodavstvo, nastavljamo s restrukturiranjem državnih i javnih poduzeća. Reorganizirat ćemo i racionalizirati sustav državnih agencija, uvodimo redu sustav upravljanja državnom imovinom“, kazao je predsjednik Vlade i nastavio:“I dalje osposobljavamo i poboljšavamo rad državne administracije za maksimalno korištenje novca iz europskih fondova, a to očekujemo i od lokalne i regionalne samouprave. To je posao koji možemo samo zajedno odraditi u najboljem interesu Republike Hrvatske. To je posao koji se mora obaviti u što kraćem roku". Naglasio je da je cilj reformi spuštanje proračunskog deficita ispod tri posto i javnog duga ispod 60 posto BDP-a. „Drugim riječima, cilj je stvaranje stabilne i zdrave ekonomije koja će dosegnuti visoki stupanj spremnosti za ulazak u eurozonu, i koja će na još ravnopravnijim osnovama i još aktivnije moći participirati u izgradnji Ekonomske i monetarne unije“, rekao je premijer, istaknuvši da je to jedan od naših najviših strateških ciljeva idućih godina.

Predsjednik Vlade pozvao je sve građane da izađu na izbore za Europski parlament koji će održati krajem svibnja. „ Oni su sve prije nego nevažni. Moramo konačno zauzeti proaktivan stav prema Europskoj uniji, i prema svim njezinim institucijama te mogućnostima koje nudi“.

Na kraju, izrazio je uvjerenje da Europska unija može biti još bolja kuća za sve svoje ravnopravne građane i dobronamjerne ljude koji žele živjeti u Europskoj uniji, u skladu s njezinim visokim demokratskim i slobodarskim dostignućima.



Pisane vijesti