Schengen i europodručje ojačali su vanjskopolitički položaj Hrvatske, ulazak na isti dan jedinstveno postignuće

"Istoga dana ući u Schengenski prostor i europodručje jedinstveno je postignuće koje nijedna zemlja prije nas nije uspjela. Zahvaljujem vam svima na vašem doprinosu u ostvarenju tih strateških ciljeva koji su promijenili položaj Hrvatske unutar Europske unije, a ujedno su pokazali da Hrvatska može biti model za one zemlje koje žele slijediti taj put", istaknuo je premijer Plenković na svečanom primanju za hrvatske veleposlanike, generalne konzule, konzule i vojne izaslanike te strane veleposlanike u Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković organizirao je svečano primanje za hrvatske veleposlanike, generalne konzule, konzule i vojne izaslanike te strane veleposlanike u Republici Hrvatskoj u Banskim dvorima uoči sutrašnje Konferencije na kojoj će se govoriti o  ključnim strateškim ciljevima Republike Hrvatske i vanjskopolitičkim postignućima u proteklom razdoblju.

U prigodnom govoru, premijer je naglasio da je Hrvatska u ovoj godini ostvarila ključne strateške ciljeve, koji su vezani za dublju integraciju Hrvatske u Europsku uniju.

"Istoga dana ući u Schengenski prostor i europodručje jedinstveno je postignuće koje nijedna zemlja prije nas nije uspjela. Zahvaljujem vam svima na vašem doprinosu u ostvarenju tih strateških ciljeva koji su promijenili položaj Hrvatske unutar Europske unije, a ujedno su pokazali da Hrvatska može biti model za one zemlje koje žele slijediti taj put", istaknuo je Plenković.

Smatra da će vrijeme pokazati važnost osnaženog vanjskopolitičkog položaja Hrvatske, kako na sigurnosnom, tako i na ekonomskom i financijskom planu.

Hrvatska podupire Ukrajinu, ukrajinski narod i njenu teritorijalnu cjelovitost

Premijer je kao važnu vanjskopolitičku temu izdvojio brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu koja traje punih godinu i pol dana. Kazao je da je danas popodne sudjelovao na Trećem summitu Krimske platforme, gdje je iskazao potporu Ukrajini i ukrajinskom narodu, kao i privrženost njenoj teritorijalnoj cjelovitosti što uključuje i Krim. 

Zahvalio je Hrvatskom saboru na organizaciji parlamentarne Krimske platforme održane u Zagrebu, u listopadu prošle godine. "Hrvatska je na strani međunarodnog prava i poštovanja svih načela na kojima počiva međunarodni poredak te na strani žrtve, pravde, istine i prave strane povijesti. Nisu svi u Hrvatskoj bili jednako artikulirani i rezolutni kada je riječ o ovoj temi, ali vrijeme će pokazati koliko su naša stajališta bila ispravna", naglasio je Plenković.   

Premijer je rekao da će Hrvatska nastaviti podupirati Ukrajinu u budućnosti, osobito na dva načina. Prvi je hrvatsko domaćinstvo međunarodne konferencije o razminiranju Ukrajine u listopadu. Drugi je stručna potpora preko Ministarstva pravosuđa, Državnog odvjetništva, hrvatske policije i sudova u procesuiranju ratnih zločina. 

Najavio je da će Vlada na sutrašnjoj sjednici donijeti novi paket vojne pomoći Ukrajini, vrijedan oko 30 milijuna eura, čime se hrvatska ukupna vojna potpora toj zemlji približava iznosu od skoro 200 milijuna eura.

Članstvo u OECD-u jedini preostali strateški cilj

Od ostalih tema, premijer je izdvojio članstvo Hrvatske u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), kao jedini preostali veliki strateški cilj. Dodao je da uz Hrvatsku, članstvo u ovoj organizaciji žele još i Bugarska, Rumunjska, Argentina, Brazil i Peru.

"Od autsajdera smo došli u poziciju da smo zemlja koja je u najizglednijoj poziciji da prva ostvari taj cilj", istaknuo je.  

Hrvatskoj su važni odnosi sa susjednim zemljama

Premijer važnom temom za Hrvatsku smatra i situaciju u regiji, kao i položaj hrvatskog naroda u nama susjednim zemljama.

"Djelujući u skladu s poštovanjem i suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih nama susjednih zemalja dali smo snažan doprinos jačanju položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji je rezultirao i time da je vrlo brzo u BiH formirana vlast i na središnjoj razini i na razini Federacije što nije bio slučaj u prošlosti", rekao je Plenković.

Dodao je da današnje Vijeće ministara BiH, kojem je na čelu Borjana Krišto, funkcionira intenzivno u usporedbi s prethodne četiri godine. Podsjetio je i da je u lipnju održana zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH. 

Premijer je kazao da je hrvatska Vlada financirala Hrvatsku kuću u Subotici, što je ocijenio važnim za Hrvate u Srbiji.

Izrazio je očekivanje da predstavnik hrvatske nacionalne manjine u crnogorskom parlamentu Adrijan Vuksanović bude dio parlamentarne većine i zauzme značajnu poziciju u budućoj vladi i time olakša i ojača položaj Hrvata.

Predsjednik Vlade je podsjetio da je Hrvatska prva pomogla susjednoj Sloveniji u borbi protiv poplava, dodavši da će inženjerija Hrvatske vojske izgraditi jedan most u toj zemlji.

"To je samo primjer kako angažirano djelujemo u politici solidarnosti i potpore, bilateralno i kroz europske mehanizme", poručio je Plenković.

U tom smislu kazao je da su Canadairi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva drugi put ove godine otišli u Grčku kako bismo toj prijateljskoj zemlji pomogli u borbi protiv velikih požara.

Idući tjedan ankes Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijedan 4,5 milijarde eura

Premijer je političku stabilnost na unutarnjem planu ocijenio važnom za postizanje svih strateških postignuća u proteklih nekoliko godina. Najavio je da će Vlada idući tjedan predstaviti aneks Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijedan 4,5 milijarde eura za financiranje obnove od potresa, ulaganja u obrazovnu, energetsku, gospodarstvenu i prometnu infrastrukturu, do svih drugih projekata važnih za ostvarenje strateških prioriteta nacionalnoga razvoja. 

"To radimo u četvrtom desetljeću naše samostalnosti i slobode, svjesni zahtjevnih okolnosti i izazova, ali i s uvjerenjem da imamo znanja, snage i motivacije da realiziramo sve ciljeve na dobrobit hrvatskoga naroda, u duhu partnerstva i poštovanja s brojnim akterima i zemljama s kojima gajimo kvalitetne i partnerske odnose", poručio je Plenković.

Pisane vijesti | Andrej Plenković