Sjednica: Vlada odobrila 48 milijuna kuna za referendum o braku te predložila kamatu od 3,23 posto na kredite u švicarskim francima

Vlada je s današnje 125. sjednice Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić pojasnio je da su potrebe za izmjenama i dopunama uvjetovane sadržajnim usklađivanjem s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, čije je stupanje na snagu predviđeno za 15. prosinca 2013. godine. Ministar je naglasio da se, između ostalog, promjene odnose na imovinske izvide, kao i na pojačavanje stegovne odgovornosti državnih odvjetnika. Nadalje, predloženim se izmjenama i dopunama Zakona propisuje da je državni odvjetnik dužan Vladu Republike Hrvatske izvještavati o predmetima koji su odlučni za imovinske interese Republike Hrvatske radi zaštite imovine Republike Hrvatske. Također se omogućuje da Vlada Republike Hrvatske daje mišljenja za postupanje nakon primljenog izvješća o građansko-upravnim predmetima. Iako nadležno državno odvjetništvo može postupiti suprotno mišljenju Vlade, o tome će biti dužno izvijestiti Vladu te navesti razloge za takvu odluku.

U Sabor su, nadalje, upućeni i prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež, koji se također usklađuju s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. Ministar pravosuđa Miljenić naglasio je da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež pojačavaju instituti zaštite prava maloljetnika u postupku. Tako se, primjerice, izrijekom propisuje trenutak započinjanja kaznenog postupka prema maloljetniku, a propisano je i da opunomoćenik djeteta oštećenika ili žrtve kaznenog djela u predmetima kaznenopravne zaštite djece može biti odvjetnik, a ne i odvjetnički vježbenik. Time je naglašeno da se mora raditi o specijaliziranim odvjetnicima koji, jednako kao suci za mladež i državni odvjetnici za mladež, trebaju vladati osnovnim znanjima iz područja relevantnih za zaštitu prava i interesa djece.

Ministar branitelja Predrag Matić predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. „Usklađujemo pravo na opskrbninu s novim sustavom socijalne skrbi“, kazao je ministar branitelja i pojasnio da opskrbnina, koja je dosad bila u nadležnosti Ministarstva branitelja, sada prelazi u novi institut zajamčene minimalne naknade te da hrvatski branitelji time neće biti oštećeni. Isto tako dolazi do izmjena u sustavu prava na besplatne udžbenike na način da ovo pravo iz nadležnosti Ministarstva branitelja sada prelazi u nadležnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kroz pravo na obrazovnu naknadu. Nadalje, predviđeno je daljnje jačanje obveza za poslodavce kod provedbe prava na prednost u zapošljavanju hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te se jasnije i preciznije utvrđuju prava na stambeno zbrinjavanje. Ovim se izmjenama i dopunama zakona također predviđa osnivanje veteranskih centara u cilju pružanja sveobuhvatne skrbi braniteljskoj populaciji što je, prema riječima ministra Matića, bila „jedina stvar koja je ostala neizvršena iz Plana 21 vezana uz hrvatske branitelje“. Te će ustanove braniteljima omogućiti pristup različitim uslugama na jednom mjestu, čime se želi izbjeći getoizacija branitelja, zaključio je ministar.

U Sabor je upućen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, također zbog usklađivanja prava na opskrbninu s prijedlogom novog sustava socijalne skrbi. Opskrbina koju ostvaruje 3.800 korisnika prelazi u institut zajamčene minimalne naknade, kojim država jamči da će svake godine, sukladno raspoloživim sredstvima, propisivati visinu iznosa na koji će imati pravo svaka osoba s nedostatnim prihodima i imovinom za ostvarivanje osnovnih životnih potreba. Nadalje, ministar branitelja izdvojio je da se promjene odnose na izmjene u sustavu prava djece vojnih i civilnih invalida rata na besplatne udžbenike te na usklađivanje s ustavnom odredbom o jednakosti pri upisu u obrazovne ustanove.

Vlada je raspravljala i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je da navedene izmjene i dopune nužne zbog usklađenja nadležnosti i naziva tijela državne uprave sukladno propisima kojima se regulira nadležnost tijela državne uprave. Također se predlaže dodatno unaprjeđenje odnosa davatelja i korisnika koncesije kroz detaljnije propisivanje rokova za dostavu dokumentacije, načina i rokova plaćanja naknade za koncesiju. Nadalje, ministar je naglasio da se Zakon usklađuje u dijelu koji se odnosi na carinski nadzor, s obzirom na posebnost carinskih zona. „Zakonom će se urediti pitanja produženja koncesije te odreknuća od koncesije na zahtjev korisnika koncesije, s obzirom da dosada nismo imali tu mogućnost“, rekao je ministar Maras te zaključio: „Te su uskladbe potrebne kako bi se omogućio nastavak poslovanja u slobodnim zonama nakon pristupanja Europskoj uniji“.

Obrazlažući Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Europske unije i Republike Hrvatske o uvjetima sudjelovanja Republike Hrvatske u Programima Unije za 2013. godinu, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić pojasnio je da se sklapanje Memoranduma predlaže radi utvrđivanja visine doprinosa članarina koje je Republika Hrvatska obvezna uplatiti u glavni proračun Europske unije za sudjelovanje u Programima Unije u proračunskoj 2013. godini. Obzirom da je Republika Hrvatska postala članicom Europske unije sredinom proračunske 2013. godine, i time prestala biti obvezna uplaćivati doprinos pojedinačnih članarina za Programe Unije, predmetnim Memorandumom određuje se načelo prema kojem Republika Hrvatska za sudjelovanje u Programima Unije u prvoj polovici 2013. godine treba uplatiti doprinose članarina ograničene na 50% prethodno utvrđenih iznosa članarina.

Donesena je Odluka o pružanju humanitarne pomoći Vladi Republike Bugarske za zbrinjavanje sirijskih izbjeglica. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izvijestila je da se radi o iznosu od 30.000,00 eura, dodavši da se na ovaj način iskazuje podrška Republici Bugarskoj s obzirom na tešku situaciju u kojoj se nalazi.

Predstavljajući Odluku o pružanju humanitarne pomoći Republici Filipini, prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić podsjetila je da se radi o pomoći stradalima od tajfuna Haiyan. Dodala je da je ovom katastrofom pogođeno 450 tisuća ljudi te je zbog toga otvoreno 1.790 evakuacijskih centara. Republika Hrvatska bi u ovom slučaju pružila humanitarnu pomoć u iznosu od 380.000,00 kuna. Obrazlažući razloge pružanja pomoći, ministrica Pusić istaknula je gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Republike Filipini, njihovu prisutnost u Rijeci te komunikaciju dviju država i na drugim područjima. „Smatramo da je u situaciji ovako teške nesreće potrebno pokazati solidarnost“, zaključila je prva potpredsjednica Vlade.

Doneseno je Rješenje o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, za održavanje državnog referenduma povodom zahtjeva građanske inicijative „U ime obitelji“. Budući da se radi o aktivnosti za koju Državno izborno povjerenstvo nije moglo planirati potrebna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2013. godinu, Vlada je u tu svrhu odobrila iznos od 48.000.000,00 kuna.

Hrvatskom saboru upućen je amandman Vlade Republike Hrvatske na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac izvijestio je da je Vlada od Hrvatske narodne banke dobila izračun prema kojemu je prosječna ponderirana kamatna stopa u 13 godišnjem razdoblju na stambene kredite vezane uz švicarski franak 4,62 posto. Na tu kamatu primjenjivat će se diskont (od 30 posto) tako da bi kamata za sve i sve kredite u švicarskim francima bila 3,23 posto. Takvi uvjeti vrijedili bi za sve kredite odnosno svaki pojedinačnu ugovor dok je aprecijacija franka u odnosu na dan sklapanja ugovora 20 posto. Zamjenik ministra izvijestio je da je Vlada dobila pisanu obavijest Hrvatske udruge banaka da odustaje od bilo kakvih tumačenja ustavnosti i retroaktivnosti. „To je bitno zbog toga da zakon zaživi od 1. siječnja 2014. godine kako bi građani već u veljači imali manje kreditne rate“, kazao je. Zamjenik ministra Lalovac naglasio je kako je Vlada pokazala socijalnu osjetljivost i kako se zakonskim regulativama može utjecati na određene tržišne elemente kad se treba pomoći najosjetljivijem dijelu građana.



Pisane vijesti