Sjednica Vlade: Apeliramo na službenike u pravosudnim tijelima da se vrate na posao, Vlada otvorena za daljnji dijalog

Vlada je donijela Odluku o umanjenju plaće i dodataka na plaću državnim službenicima i namještenicima za vrijeme sudjelovanja u štrajku. Ministar Malenica podsjetio je kako je službenicima i namještenicima u pravosuđu u srpnju isplaćena puna plaća s uvećanim dodatkom, čime je prosječna plaća u pravosuđu povećana za oko 15 posto. Premijer Plenković apelirao je na zaposlene da se vrate na posao te najavio da će Vlada poreznim izmjenama, koje će također stupiti na snagu od 1. siječnja, dodatno omogućiti povećanje plaća svim službenicima i namještenicima. "Ostajemo otvoreni za daljnji dijalog i pronalaženje rješenja kako bi svi koji rade u pravosuđu imali veća primanja", kazao je.

Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića na 234. sjednici, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio je da su 10. srpnja u Hrvatskoj Kostajnici Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvo poljoprivrede uručili ugovore iz Poziva Programa održivog razvoja lokalne zajednice za područje Sisačko-moslavačke županije. 

Milijun i 300 tisuća eura gradovima i općinama za razvoj infrastrukture

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uručilo je 25 ugovora u vrijednosti od milijun i 300 tisuća eura gradovima i općinama za razvoj infrastrukture kao preduvjet za ulaganje i gospodarski oporavak.

Ministarstvo poljoprivrede je uručilo 15 ugovora u vrijednosti višoj od 4 milijuna eura za ulaganja u modernizaciju, tehnologiju, strojeve, alate i opremu u predindustrijskoj preradi drva te razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava. 

Medved je naveo da je Ministarstvo poljoprivrede, kroz mjere i aktivnosti koje su se provodile od potresa do danas na području Sisačko-moslavačke županije, isplatilo gotovo 121 milijun eura.   

"I ovim uručenjem ugovora jasno pokazujemo kako naša Vlada ulaže značajne napore u revitalizaciju i ravnomjerni razvoj Sisačko-moslavačke županije", naglasio je Medved.

Istekao rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić ponovio je da je s 30. lipnjem istekao rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti, no još su uvijek u tijeku ažuriranja pristiglih dokumenata za radove koji su izvršeni i isplaćeni do 30. lipnja,.

„U proteklih 11 dana pristiglo je još dodatnih 60 milijuna eura tako da je s današnjim danom iznos ukupno odrađenih i isplaćenih poslova i radova milijardu i 490 milijuna eura, odnosno 137 posto ukupne alokacije dodijeljene Hrvatskoj“, kazao je ministar.

Što se tiče obnove privatnih kuća, trenutno se na području zagrebačkog i petrinjskog potresa izvode radovi na 765 gradilišta, od toga 272 nekonstrukcijskih obnove, 188 konstrukcijskih obnove, zatim 154 gradnje zamjenskih obiteljskih kuća, gradnja 131 montažne kuća u Petrinji i Glini te 20 višestambenih kuća financiranih iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

„Sukladno odluci Vlade o izgradnji 36 višestambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije, u ovom trenutku se provode aktivnosti na početku izgradnje 11 stambenih zgrada“ rekao je Bačić.

Konstrukcijska obnova: U prvih 6 mjeseci isplaćeno 7 puta više nego cijele prošle godine

Istaknuo je da se provodi 188 konstrukcijskih obnova na području Sisačko-moslavačke županije, a koliko je ubrzana govori podatak da je u prvih 6 mjeseci ove godine isplaćeno 33 milijuna eura na poslovima konstrukcijske obnove, što je 7 puta više nego u čitavoj prošloj godini.

Naglasio je da je i povećan broj zahtjeva za obnovu te je do danas građanima otvoreno 179 prijelaznih računa i u protekla dva mjeseca isplaćeno 8,6 milijuna eura.

„Što se tiče kontejnerskih naselja, nastavljamo sa zbrinjavanjem naših sugrađana koji su u kontejnerskom naselju, a do početka rujna ćemo ih u potpunost iseliti“, zaključio je ministar.

Ukidanje dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Andore

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije između Republike Hrvatske i Kneževine Andore o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.

"Stupanjem na snagu, konvencijom će se potaknuti nova te intenzivirati postojeća suradnja između dviju država, te će se postići brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta dobiti i dohodaka, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga", kazao je državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić, podsjetivši da su predstavnici Hrvatske i Andore konvenciju potpisali lanjskog 14. listopada u Washingtonu.

Izvijestio je da je Andora u veljači ove godine okončala svoj unutarnji postupak ratifikacije konvencije, a što se tiče Hrvatske, trebaju se intenzivirati koraci kako bi se do kraja godine konvencija ratificirala i primjenjivala od 1. siječnja 2024. godine.

Osnovan Organizacijski odbor za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Ministar Tomo Medved predstavio je Odluku o osnivanju Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, čija je zadaća izrada programa te priprema i organizacija središnjeg obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 28. obljetnice Vojno-redarstvene operacije „Oluja“, koje će se u organizaciji Vlade Republike Hrvatske održati 5. kolovoza 2023. u Kninu.

„Rad Odbora će koordinirati Ministarstvo branitelja, Odbor čine predstavnici deset institucija, a financijska sredstva osigurana su u državnom proračunu na razdjelima Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja“, kazao je ministar Medved.

Za sufinanciranje pokusnih polja navodnjavanja 405 tisuća eura

Vlada je donijela izmjenu Programa sufinanciranja uspostave pokusnih polja navodnjavanja poljoprivrednih kultura za 2023. temeljem koje se sredstva za provedbu programa povećavaju sa 212,4 tisuće eura, na 405,2 tisuće eura.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je podsjetila da je Vlada na sjednici održanoj 23. veljače ove godine donijela odluku o donošenju Programa sufinanciranja uspostave pokusnih polja navodnjavanja poljoprivrednih kultura za 2023. temeljem čega je donesen pravilnik te je proveden javni poziv.

"Uvidom u prijave ustanovljen je interes većeg broja korisnika te je potrebno povećati financijsku omotnicu, stoga se predlaže da se sredstva za provedbu Programa povećaju sa 212.357 eura na 405.223 eura", kazala je Vučković, napominjući da su sredstva osigurana u proračunu, na razdjelu Ministarstva poljoprivrede.

Temeljem javnog poziva, kako je navela, prijavu je podnijelo pet znanstveno-istraživačkih institucija - zagrebački Agronomski fakultet, Hrvatski šumarski institut, osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti, BC Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša.

Programom se sufinancira uspostavljanje pokusnih polja za istraživanje navodnjavanja poljoprivrednih kultura, a potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava s intenzitetom do 100 posto prihvatljivih troškova, pojasnila je Vučković.

HAOD se briše s liste pravnih osoba od posebnog interesa, a uvrštava HRT

Izmijenjena je i Odluka o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, po kojoj se s liste briše Hrvatska agencija za osiguranje depozita, a uvrštava Hrvatska radiotelevizija (HRT).

Kako je naveo državni tajnik Ministarstva financija Zrinušić, svi resori zaduženi su da svake godine preispitaju razloge da određene tvrtke budu na listi pravnih osoba od posebnog interesa, a sve sukladno javno objavljenim kriterijima.

Tako se, prijedlogom resornih ministarstava, s liste briše Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD), a uvrštava Hrvatska radiotelevizija (HRT).

Umanjenje plaće i dodataka sudskim namještenicima za vrijeme u štrajku

Na sjednici je donesena i Odluka o umanjenju plaće i dodataka na plaću državnim službenicima i namještenicima za vrijeme sudjelovanja u štrajku.

Vlada predlaže tu odluku, objasnio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, s obzirom na to da u zahtjevu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika stoji ultimatum da se plaće državnih službenika i namještenika na sudovima i u državnim odvjetništvima moraju povećati odmah te da predstavnici sindikata nisu spremni nastaviti dijalog o okončanju štrajka, kao ni socijalni dijalog u postupku uvođenja novog sustava plaća kao krajnje mjere Vlade.

"Službenicima i namještenicima dok su u štrajku za cijelo vremensko razdoblje uplaćivat će se obvezni doprinosi, a plaća i dodaci na plaću umanjit će se razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku, počevši od 17. srpnja", rekao je ministar.

Obrazlažući odluku, Malenica je naveo kako je od početka štrajka s predstavnicima sindikata održano pet sastanaka na kojima se u duhu socijalnog dijaloga pokušao pronaći dogovor.

Predstavljena su im povećanja plaća sukladno odluci Vlade o isplati privremenog dodatka, kao i projekcije rasta plaća za najbrojnije kategorije državnih službenika i namještenika u pravosudnim tijelima.

Uz to, dodao je, sindikalcima je predložen sporazum kao jamstvo dijaloga i povećanja plaća u pravosudnim tijelima u okviru novog zakona o plaćama i nove uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova.

Sporazum je upućen na izjašnjavanje članovima sindikata, no oni su ga odbili.

Prosječna plaća u pravosuđu povećana za oko 15 posto

"Predloženi sporazum iskorak je Vlade u jačanju socijalnog dijaloga unatoč činjenici da taj sindikat nije potpisnik kolektivnog ugovora, odnosno nije reprezentativni sindikat sukladno Zakonu reprezentativnosti", istaknuo je Malenica.

Podsjetio je kako je službenicima i namještenicima u pravosuđu u srpnju isplaćena puna plaća s uvećanim dodatkom, čime je prosječna plaća u pravosuđu povećana za oko 15 posto.

Također, plaće službenika i namještenika u pravosuđu u protekle četiri godine rasle su u četiri navrata – 2019. godine kada je za otprilike 70 posto službenika u pravosuđu povećan koeficijent za devet posto, 2022. godine kada je u dva navrata povećan koeficijent za dvije skupine zaposlenih (informatičare i namještenike), te ove godine kada su ponovno povećani koeficijenti za zapisničare.

Uz ta povećanja, naglasio je Malenica, u tom je razdoblju i osnovica za plaće porasla za otprilike 33 posto.

"Primjera radi, od 2018. godine do 2023. godine koeficijent zapisničara porastao je za 34,8 posto, što je otprilike 330 eura, a u ovom sporazumu Vlada se obvezala na daljnje povećanje plaća. S tim da bi neto plaća zapisničara početkom sljedeće godine s novom uredbom iznosila ukupno oko 1000 eura neto", istaknuo je.

Od otprilike 7200 službenika i namještenika u pravosudnim tijelima njih 6300 ovaj je mjesec dobilo dodatak od 100 eura, isplaćen je regres od 300 eura, a minimalna neto plaća, koja je bila oko 560 eura, sada je oko 660 eura.

Poreznim izmjenama dodatno smo omogućili povećanje plaća

Premijer Andrej Plenković apelirao je na zaposlene da se vrate na posao te najavio da će Vlada poreznim izmjenama, koje će također stupiti na snagu od 1. siječnja, dodatno omogućiti povećanje plaća svim službenicima i namještenicima.

Zato apeliramo još jednom da se ljudi vrate na posao, da hrvatsko sudstvo može normalno funkcionirati, istaknuo je, rekavši da Vlada danas donosi ovu odluku kako bi se omogućila funkcionalnost hrvatskoga pravosuđa.

"Ostajemo otvoreni za daljnji dijalog i razgovore i pronalaženje rješenja koja će biti maksimalno moguća, da svi oni koji rade u pravosuđu imaju veća primanja. To je bilo u ponuđenom memorandumu koji je ministar predstavio sindikatima", kazao je Plenković.

Financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta kroz programske ugovore koji su temeljeni na rezultatima

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs predstavio je Uredbu o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj.

„U dosadašnjem sustavu financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta bio je veliki udio institucionalnog proračuna u odnosu na dio financiran iz kompetitivnih znanstvenih projekata te nije postojala jasna veza između financiranja i učinka znanstvenog rada“, istaknuo je.
Dodao je da je, s ciljem rješavanja tog izazova, propisano da se financiranje iz državnog proračuna provodi kroz programske ugovore koji su temeljeni na rezultatima.

„Time će se omogućiti veća autonomija upravljanja proračunom od strane visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta“, istaknuo je ministar pojašnjavajući da će se ukupno višegodišnje financiranje određivati kroz pregovarački proces, a na temelju kriterija i mjerila koje propisuje Vlada.

Uredba propisuje strateške i posebne ciljeve javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta koji su temelj za pregovaranje i prijedlog razvojne proračunske komponente i izvedbene proračunske komponente. Propisana su četiri strateška cilja javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta te posebni ciljevi javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta koji pridonose ostvarenju njihovih strateških ciljeva.

Ujedno je propisan postupak financiranja temeljem sklopljenog programskog ugovora, postupak praćenja i vrednovanja provedbe programskog ugovora te rokovi dostave i sadržaj izvješća o provedbi, rokovi za vrednovanje, i uloga Agencije za znanost i visoko obrazovanje koja imenuje stručno povjerenstvo za vrednovanje provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora.

U odnosu na vrednovanje, Uredbom je detaljno propisan postupak vrednovanja provedbe programskog ugovora po proteku dvije godine njegova važenja a što je izrazito bitno radi procjene postavljenih ciljeva i njihova ostvarenja.

Načelno, javnim visokim učilištima i javnim znanstvenim institutima koje se bave značajnim i utjecajnim istraživanjima, kroz novi model, postupno će se dodijeliti više javnih sredstava na temelju transparentnih i zajednički utvrđenih kriterija utemeljenih na rezultatima povezanim s razvojnim ciljevima i planiranim investicijama, kako je definirano u okviru programskog ugovora.

Memorandum o razumijevanju u području vraćanja između Hrvatske i Frontexa  

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je Memorandum o razumijevanju u području vraćanja između Republike Hrvatske i Frontexa.

Podsjetio je da je Memorandum potpisao s izvršnim direktorom Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu 8. lipnja u Luksemburgu.

"Potpisivanje Memoranduma nastavak je promicanja partnerstva i suradnje u području vraćanja državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj", istaknuo je Božinović.

Za provedbu postupaka vraćanja Frontex će u Hrvatskoj rasporediti stručnjake na razdoblje od 6 mjeseci koji će pružati tehničku pomoć kod identifikacije, ali i operativnu pomoć u provedbi dobrovoljnog i prisilnog vraćanja te promicati dobrovoljna vraćanja.

Ministar Božinović je pojasnio kako se radi o šest stručnjaka za vraćanje, od kojih su tri za aktivnosti savjetovanja, dva za suradnju s trećim zemljama i jedan za pružanje podrške sustavima vraćanja.

Prihvaćeno pokroviteljstvo nad gospodarskom manifestacijom „Jesen u Lici“

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad XXV. gospodarskom manifestacijom „Jesen u Lici“, koja će se održati 29. rujna do 1. listopada 2023. u Gospiću.

Ministrica Vučković kazala je da se radi o manifestaciji koja njeguje i promiče kvalitetu i raznolikost izvornih i tradicionalnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, običaja i posebnosti brdsko-planinskog područja Republike Hrvatske te razvoj tržišta za proizvode malih poljoprivrednih gospodarstava, kao i razvoj lokalnog gospodarstva i tako doprinosi očuvanju domaće poljoprivredne proizvodnje u otežanim prilikama biljne i stočarske proizvodnje u brdsko-planinskom području.

Izvor: Vlada/Hina


 

Pisane vijesti