Sjednica Vlade: Cilj novih „građevinskih“ zakona je transparentnost, brže dobivanje dozvola i povoljnija poslovna klima

Vlada je s današnje sjednice Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o prostornom uređenju, Prijedlog zakona o gradnji te Prijedlog zakona o građevinskoj inspekciji. Ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja Anka Mrak-Taritaš kazala je da je riječ o tri zakona kojasu složena na način da ozbiljno poboljšaju gospodarsku sliku Hrvatske. „Osnovne stvari koje ovi zakoni definiraju su: javnost u odlučivanju, transparentnost i jednostavnost sustava, odgovornost svih sudionika u sustavu i mogućnost bržeg donošenja odluka“, naglasila je ministrica Mrak-Taritaš.

Prema postojećem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji 1. listopada 2017. trebali bi prestati važiti generalni urbanistički planovi, a što je neprihvatljivo jer su ti planovi povijesno i tehnički gotovo nezamjenjivi instrumenti urbanističkog planiranja velikih gradova.Donošenje predloženog Zakona povoljno će se utjecati na gospodarska ulaganja u građevinarstvu, ali i drugim gospodarskim granama, osigurat će se uvjeti za ostvarenje svrhe sustava prostornog uređenja i njegovih ciljeva, a time posebice uvjeti za uspješno i učinkovito gospodarenje postojećim dobrima, omogućit će se planiranje na državnoj i regionalnoj razini zahvata u prostoru državnog odnosno županijskog značaja i provedba tih planova bez donošenja prostornih planova nižih razina te koordinacija planiranja i investiranja na državnoj razini što će imati za posljedicu aktiviranje iskorištavanje državnih i regionalnih sredstva odnosno poboljšanje njihova iskorištavanja i s tim u vezi omogućavanje i poticanje gospodarskog razvitka na svim razinama i u svim segmentima društva.

Govoreći o Zakonu o gradnji, ministrica Mrak-Taritaš pojasnila je da provedba dva odvojena postupka tj. izdavanje lokacijske dozvole kao akta za provedbu prostornog plana i akta za građenje (potvrde glavnog projekta ili građevinske dozvole) za većinu građevina u većini slučajeva predstavlja nepotrebnu administrativnu prepreku koja ujedno povećava trošak investicije jer se umjesto jednog projekta (glavnog projekta) izrađuju dva projekta (idejni projekt i glavni projekt). To se posebice odnosi na slučajeve u kojima je investitor buduće građevine koja se ne namjerava graditi u etapama ili fazama riješio imovinske odnose na zemljištu.Donošenjem predloženog Zakona uspostavit će se hijerarhijski odnos i veza između središnjeg tijela državne uprave odgovornog za stanje u upravnom području gradnje i lokalne i regionalne (područne) samouprave koja izdaje građevinske i uporabne dozvole te će se otkloniti drugi nedostaci, a čime će se stvoriti uvjeti za osiguranje učinkovite i ujednačene primjene zakona i drugih propisa kojima se uređuje gradnja. Pojednostavit će se i ubrzati izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola te smanjiti dokumentacija potrebna za njihovo izdavanje, a time i ukupni troškovi izdavanja tih dozvola.

Prijedlog zakona o građevinskoj inspekcijiuvodi novinu po kojoj bi nadzor nad izgradnjom građevina za koje se ne izdaje građevinska dozvola odnosno glavni projekt, preuzelo upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva na čijem se području gradi odnosno provodi zahvat u prostoru, odnosno njeno komunalno redarstvo. Također, to bi upravno tijelo provodilo nadzor nad uklanjanjem ruševina, otklanjanjem oštećenja na postojećoj građevini, provedbom zahvata u prostoru koji nije građenje, osim rudarskih radova i građevina, dovršenjem zgrade u pogledu vanjskog izgleda i uređenja građevne čestice i provedbom odluke o zabrani građenja koju predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi na temelju posebnog zakona, uz provođenje nadzora na temelju rješenja koje se donosi na temelju propisa kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.„Naš je interes da kada ovi zakoni stupe na snagu budu operativni, brzi i svima jasni“, zaključila je ministrica Anka Mrak-Taritaš. „Ovo djeluje kao reforma, a ne samo kao promjena zakona“, dodao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović. Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić pohvalio je ministricu Anku Mrak-Taritaš. „Ova tri dokumenta su vrlo ozbiljan napredak u stvaranju povoljnije poslovne klime“, kazao je ministar Grčić. Posebno je istaknuo pitanje uporabnih dozvola za objekte koji su stradali u ratu i koji su obnovljeni u zadnjih 15-ak godina. „Građani koji su vlasnici objekata na područjima koji su ratom stradali teško bi podnijeli proceduru legalizacije koja je propisana samim Zakonom o legalizaciji. Ova mogućnost da se izravno dodijeli uporabna dozvola za sve obnovljene objekte od 1 - 6 kategorije je ogromna pomoć svim tim građanima i mislim da je to jedan pravedan korak“, zaključio je potpredsjednik Grčić.

Raspravljalo se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kazalištima. „Današnjim dopunama koncentriramo se na činjenicu koja je pokazala pravni vakuum u dosadašnjem zakonu, odnosno na to da je imenovanje i razrješenje intendanta moguće samo na zajednički prijedlog gradonačelnika i ministra kulture koji onda potvrđuje Vlada“, pojasnila je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić i nastavila: „Našim prijedlogom ostaje da je osnova dogovor gradonačelnika i nadležnog ministra kulture, s time da u slučaju da on ne postoji, ministar kulture ima pravo Vladi Republike Hrvatske predložiti jednog kandidata. Sadašnji zakon je doista predstavljao pravni vakuum u kojem trenutno jesmo i stoga je zakon upućen u hitnu saborsku proceduru kako bismo što ranije izašli iz takve situacije.“ Predloženim se zakonom određuje i sastav kazališnog vijeća javnog kazališta i javne kazališne družine, na način da imaju pet ili sedam članova, od kojih većinu imenuje predstavničko tijelo osnivača, da se najmanje jedan član bira iz redova kazališnih umjetnika, a jedan iz redova svih zaposlenika (usklađivanje sa Zakonom o radu kojim je propisano da jedan član tijela upravljanja ustanove mora biti predstavnik radnika). Određuje se da se kazališno vijeće može konstituirati kada je imenovana većina njegovih članova, a propisuju se i ovlasti kazališnog vijeća.

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras predstavio je Uredbu o izmjeni Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture. U provedbi Zakona s obzirom na zahtjeve jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za darovanje zemljišta za izgradnju nove, odnosno proširenje postojeće poduzetničke zone, utvrđeno da je potrebno izmijeniti članak 24. stavak 3. u dijelu koji se odnosi na postotak ukupnog iznosa aktivirane raspoložive površine svih poduzetničkih zona u prostoru jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave na način da je darovanje opravdano samo u slučaju kada u radijusu od 20 kilometara od lokacije predviđene za izgradnju nove poduzetničke zone ne postoje već poduzetničke zone čiji ukupni iznos aktivirane raspoložive površine iznosi manje ili jednako (?) 66% ukupno raspoložive površine tih poduzetničkih zona.

Predstavljajući Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2013. godine, ministar financija Slavko Linić izvijestio je da su ukupni prihodi proračuna u prvih osam mjeseci iznosili 70,25 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 83,26 milijardi kuna. Proračunski prihodi od poreza na dobit, koji za osam mjeseci iznose 3,8 milijardi kuna, pali za 1,7 milijardi kuna u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na što je najviše utjecalo neoporezivanje reinvestirane dobiti. Prihodi od PDV-a pali su za 300 milijuna kuna, zbog činjenice da je u kolovozu izostao prihod od PDV-a pri uvozu, jer se PDV nakon ulaska Hrvatske u EU ne obračunava prilikom uvoza već će biti naplaćen prilikom prodaje uvezene robe. Taj udar iz kolovoza je jednokratan i kompenzirat će se kroz preostala četiri mjeseca. „To pak ne utječe na redovnu isplatu plaća, mirovina i subvencija“, kazao je ministar. Govoreći o rashodima, ministar je rekao kako se materijalni smanjuju, a povećavaju financijski i oni za sanaciju zdravstva.“Sanacija zdravstva bila je na programu ove godine i to je ono što će na neki način uzrokovati rebalansiranje, ali onog trenutka kad budemo znali što je to kompletan program sanacije sustava zdravstva“, dodao je. Podaci o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci pokazuju da su ukupni prihodi iznosili 52,3 milijarde kuna, što je 1,4 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok su rashodi državnog proračuna porasli za 8,3 posto, ili za gotovo pet milijardi kuna, na 63,7 milijardi kuna. „Deficit državnog proračuna u tom razdoblju iznosio je 11,4 milijarde kuna, što je 3,4 posto BDP-a. Najveći utjecaj na povećanje deficita imao je trošak sanacije zdravstvenog sustava to jest duga kliničkih bolničkih centara, od 3,3 milijarde kuna“, zaključio je ministar.

Prihvaćeno je Izvješće o provedbi provjere broja i vjerodostojnosti potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma Građanske inicijative „U ime obitelji“. Ministar uprave Arsen Bauk izvijestio je da se temeljem provjere uzorka procjenjuje se da se ukupni broj vjerodostojnih potpisa, od ukupnog broja prikupljenih, kreće između 665.995 i 701.902 potpisa. Vlada će to izvješće poslati Hrvatskom saboru.
Između ostalog, donesena je Odluka o imenovanju predstavnika Vlade Republike Hrvatske u postupku mirenja s Hrvatskim liječničkim sindikatom i Hrvatskim strukovnim sindikatom medicinskih sestara-medicinskih tehničara.




Pisane vijesti