Sjednica Vlade: Donesena nova Procjena rizika od katastrofa; Hrvatska zna reagirati na izazove

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović predstavio je Procjenu rizika od katastrofa koja je temeljni preduvjet za izradu ostalih strateških dokumenata u sustavu upravljanja rizicima od katastrofa. Vlada je donijela i Odluku o potvrđivanju identificiranih kritičnih infrastruktura. "Sve učestalije i intenzivnije pojave katastrofa u svijetu uzrokovane klimatskim promjenama, kao i prijetnje uzrokovane ljudskim djelovanjem, primjerice sabotaže i teroristički napadi, ozbiljno ugrožavaju sigurnost građana, ali i gospodarsku i opću sigurnost. To su izazovi na koje će Hrvatska i budućnosti biti spremna i znati kako na njih reagirati", naglasio je Božinović.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je na današnjoj, 294. sjednici Vlade izvijestio da se nastavlja Program revitalizacije potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije, a osobito važnim je istaknuo vrlo intenzivne aktivnosti u području zdravstva.

Kazao je da je u Sisačko-moslavačkoj županiji do danas ugovoreno 28 projekata obnove i izgradnje zdravstvenih ustanova, vrijednih više od 68 milijuna eura. Do sada je, dodao je, realizirano više od 40 milijuna eura iz Fonda solidarnosti, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Državnog proračuna.

"U ponedjeljak, 18. ožujka 2024. godine, otvorili smo obnovljeni Dom zdravlja Sisačko-moslavačke županije u Sisku, čiji su radovi iznosili 5 milijuna i 900 tisuća eura", podsjetio je Medved.

Nikad veća ulaganja u zdravstveni sustav Sisačko-moslavačke županije

U toj obnovljenoj zgradi, naglasio je, nalazit će se 20 ordinacija te dio službe Zavoda za javno zdravstvo, a za njihov rad nabavljena oprema u vrijednosti gotovo 575 tisuća eura.

Medved je rekao da je ovime na području Sisačko-moslavačke županije završeno 11 projekata, a na preostalim objektima izvode se radovi te se završetak na većini objekata očekuje do kraja lipnja ove godine.

Podsjetio je i kako je s ciljem ostvarivanja dodatne potpore medicinskom osoblju za pružanje još kvalitetnije zdravstvene usluge i podizanja razine zdravstvene skrbi, nabavljena i najmodernija oprema, odnosno respiratori, monitori, medicinski instrumenti i ostala oprema za zdravstvene ustanove, u vrijednosti od 7 milijuna i 780 tisuća eura.

"Sve ove aktivnosti i razvojni projekti zdravstvenih ustanova u Sisačko-moslavačkoj županiji uvelike doprinose cilju ravnomjernog razvoja i revitalizacije i predstavljaju do sada najveće ulaganje u zdravstveni sustav u toj županiji", zaključio je Medved.

U ponedjeljak će biti objavljen novi model javne nabave za kompleks zgrada u Zagrebu

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kazao je da je tijekom jutra obišao novoizgrađene zamjenske obiteljske kuće na području Čučerja i sjeveroistočnog dijela Zagreba te, kako je rekao, završenu složenu konstrukcijsku, a onda i cjelovitu obnovu jedne višestambene zgrade u Donjem gradu.

Kada je riječ o završenim aktivnostima na obnovi privatne imovine, Bačić je izvijestio da je završeno 11.016 privatnih zgrada, s ukupno 43.589 stambenih jedinica. "Trenutno je u izvođenju obnove na području zagrebačkog i petrinjskog potresa 1.628 gradilišta", rekao je, dodavši da je u ovom trenutku u Elektroničkom oglasniku javne nabave 1.366 lokacija.

Podsjetivši da će se u petak obilježiti četvrta obljetnica zagrebačkog potresa, ministar je kazao da je završeno ukupno tri tisuće obnova s ukupno 26.300 stambenih jedinica.

Rekao je i da se kreće u novi model javne nabave, te će u ponedjeljak biti objavljena prva takva tzv. blokovska nabava i to za kompleks zgrada u Zagrebu, poznat pod nazivom "mali Vatikan". Riječ je o bloku od 25 ulaza s 259 stanova. Projektantska vrijednost te nabave iznosi 8 milijuna eura.

Kada je riječ o Fondu solidarnosti, naveo je da je ukupno obuhvaćeno 1.330 projekata, čija je ukupna vrijednost 3,3 milijarde eura. "Najveći dio tih objekata, bilo da se radi o obnovi zgrada javne namjene ili obnove projekata komunalne i prometne infrastrukture u najvećem dijelu je završeno", kazao je Bačić, dodavši da je ostalo još 129 zgrada javne namjene, koje će se financirati iz Nacionalnog plana oporavaka i otpornosti u ukupnom iznosu od milijardu i 500 milijuna eura.

Donesena Ureda o plaćama u Državnom uredu za reviziju

Vlada je na sjednici donijela Uredbu o plaćama u Državnom uredu za reviziju jer se novi Zakon o Državnom uredu za reviziju nije stigao donijeti zbog raspuštanja Hrvatskog sabora. 

Odredbe Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama ne primjenjuju se na zaposlenike tog ureda, a plaće su im propisane propisima koji su prestali važiti 1. ožujka pa je nastala pravna praznina, pojasnio je Malenica. 

Kazao je i da do donošenja novog Zakona o Državnom uredu za reviziju, odnosno posebnog zakona kojim će se urediti plaće zaposlenika u Državnom uredu za reviziju, zatečeni državni službenici i namještenici u Državnom uredu za reviziju nastavljaju obavljati poslove i imaju pravo na plaću prema dotadašnjim rješenjima o rasporedu.

"Do donošenja navedenog zakona predlaže se nazive radnih mjesta i plaće navedenih državnih službenika i namještenika urediti uredbom u skladu sa Zakonom o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora", zaključio je ministar.

Programi državnih potpora za proizvođače voća, ratare, stočare

Donesen je Program državne potpore za proizvođače u sektorima voćarstva i ratarstva, kojem je cilj, kako je kazala, ministrica  poljoprivrede Marija Vuković sprječavanje daljnjeg pada proizvodnih površina, napuštanja proizvodnje od strane proizvođača s malim, ali pretežitim proizvodnim površinama na kojima se uzgajaju navedene voćne vrste i održavanje postojeće razine ukupne proizvodnje svježeg voća.

Potpora se dodjeljuje za poljoprivredne površine na kojima korisnik u 2023. godini uzgajao jabuke, kruške, breskve, nektarine, marelice, trešnje, višnje, šljive, jagode, mandarine i klementine, kupine i maline.

Ukupna sredstva za provedbu ovoga Programa iznose 20.355.000,00 eura.

Vlada je donijela i Program državne potpore za kompenzaciju rasta cijene energenata u sektorima prerade poljoprivrednih proizvoda u 2024. godini, kojem je cilj pružiti potporu subjektima koji djeluju u sektoru prerade poljoprivrednih proizvoda kako bi se ublažila iznimno velika povećanja cijena energenata koji sudjeluju s visokim udjelom u troškovima njihovog poslovanja.

Ukupna sredstva za provedbu Programa iznose 6.000.000,00 eura.

Ministrica Vučković predstavila je i Program državne potpore sektoru stočarstva zbog narušenog proizvodnog potencijala, koji se sastoji od pet mjera.

Mjera 1. Potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala u sektoru mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva, vrijedne 10.000.000,00 eura.

Mjera 2. Potpore malim mljekarama za nadoknadu troškova sabiranja mlijeka za razdoblje 2024. - 2026. godine, vrijedne 4.650.000,00 eura.

Mjera 3. Potpore županijskim programima u sektoru mliječnog govedarstva u razdoblju 2024. - 2026. godine, vrijedne 600.000,00 eura.

Mjera 4. Potpore za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja u području stočarstva za razdoblje 2024. - 2026. godine, vrijedne 2.400.000,00 eura.

Mjera 5. Potpore za ublažavanje gubitaka nastalih u objektima za klanje svinja i preradu svinjskog mesa na području zone ograničenja, vrijedne 400.000,00 eura.

Ukupna sredstva za provedbu Programa iznose 18.050.000,00 eura.

Svaka zemlja članica Europske unije obvezna je identificirati i zaštititi svoje vitalne mreže

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavio je Odluku o potvrđivanju identificiranih kritičnih infrastruktura i Prijedlog procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku.

 „Sve učestalije i intenzivnije pojave katastrofa u svijetu uzrokovane klimatskim promjenama, kao i prijetnje uzrokovane ljudskim djelovanjem, primjerice sabotaže i teroristički napadi, ozbiljno ugrožavaju sigurnost građana, ali i gospodarsku i opću sigurnost“, istaknuo je ministar.

Obveza je svake zemlje članice Europske unije identificirati i posebno zaštititi svoje vitalne mreže, sustave i objekte te osigurati kontinuitet isporuka usluga, ključnih za ekonomsku i sigurnosnu stabilnost države.

„To su izazovi na koje će Hrvatska i budućnosti biti spremna i znati kako na njih reagirati“, naglasio je Božinović.

Kritična infrastruktura odnosi se na prethodno određenih 11 sektora - energetika, komunikacijska i informacijska tehnologija, promet, zdravstvena zaštita, vodno gospodarstvo, hrana, financije, proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari, javni sektor, nacionalni spomenici i vrijednosti, znanost i obrazovanje.

Prijedlog procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku   
      
Vlada je do sada donijela dvije Procjene rizika (2015. i 2019. godine), koje su bazirane na povijesnim podacima, dok su sada po prvi puta korišteni podaci o ranjivosti i izloženosti ljudi i imovine te sposobnosti odgovora te unaprijeđena metodologija za analizu utjecaja klimatskih promjena na pojedine rizike, odnosno analizu načina i brzine utjecaja klime na rizike.

U novoj, trećoj Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku, ponovo su procijenjeni rizici (ukupno 15) i to kroz kategorije neprihvatljivih, toleriranih i prihvatljivih rizika.

Potpredsjednik Vlade Božinović pojasnio je kako se radi o međunarodno prihvaćenoj kategorizaciji, koja se u Hrvatskoj koristi od 2015. godine, a koja je nužna kako bi se definirali prioriteti ulaganja u svim segmentima upravljanja rizicima od katastrofa - od prevencije, pripravnosti do odgovora i ublažavanja posljedica katastrofa.

Svaka Procjena rizika je i temeljni preduvjet za izradu i ažuriranje ostalih strateških i planskih dokumenata u sustavu upravljanja rizicima od katastrofa, s primarnim ciljem zaštite ljudskih života i materijalnih dobara, smanjenja ranjivosti i povećanja otpornosti društva na prijetnje te postizanja ekonomske stabilnosti i održivog razvoja.

Ova Procjena rizika rađena je kroz Hrvatsku platformu za smanjenje rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj, u koordinaciji Ministarstva unutarnjih poslova.

Naknade za troškove izborne promidžbe u istom iznosu kao i za prošle izbore

Vlada je donijela i odluke o visini naknade troškova izborne promidžbe za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te za izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske,  pri čemu je za parlamentarne izbore osigurano 2.760.000 eura, a europske 159.000 eura.

Naknade koje su utvrđene u ove dvije odluke su u istom iznosu kao što je to bilo prije četiri, odnosno pet godina, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Političke stranke, neovisne liste i kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina imaju pravo na naknadu troškova izborne promidžbe za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u iznosu od 17.918 eura, po osvojenom zastupničkom mjestu. 

Političke stranke i neovisne liste koje su dobile više od pet posto važećih glasova birača izborne jedinice, a nisu osvojile zastupničko mjesto, imaju pravo na naknadu troškova u iznosu od 2987 eura. 

Kandidati za zastupnike pripadnika nacionalnih manjina zastupljenih u stanovništvu s manje od 1,5 posto stanovnika koji na izborima nisu postali zastupnici, a dobili su više od 15 posto važećih glasova birača izborne jedinice, imaju pravo na naknadu u visini od 15 posto iznosa naknade koja pripada zastupniku.

Po osvojenom zastupničkom mjestu u Europskom parlamentu utvrđena je naknada u iznosu od 11.415 eura.

Političke stranke i liste grupe birača koje su  prošle izborni prag, a nisu osvojile mjesto u Europskom parlamentu, imaju pravo na naknadu od 6.637 eura.

Vlada je prihvatila i tekst javnog poziva za predlaganje kandidata za jednog člana Vijeća za elektroničke medije (VEM), s obzirom na to da članici VEM-a Katji Kušec u lipnju istječe petogodišnji mandat, a kako bi se na vrijeme stigle provesti sve procedure nakon što se formira Hrvatski sabor.

Time je zadužila Ministarstvo kulture i medija da ga objavi, prikupi prijave kandidata i dostavi ih Vladi. VEM ima sedam članova koje imenuje i razrješava Sabor na prijedlog Vlade.

Između ostalog, Vlada je donijela Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja za razdoblje od 2024. do 2027. godine s ciljem povećanja učestalosti isključivog i ukupnog dojenja te Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. - 2027., koji je razrađen prema životnim razdobljima te uključuje zdravstveno obrazovanje, zdravlje, tjelesnu aktivnost, prehranu, radno mjesto i okoliš.

Rana intervencija u djetinjstvu prepoznata kao strateški važno područje
 
Na sjednici je Vlada prihvatila i pokroviteljstvo nad kongresom „Multidisciplinarni pristup u skrbi za djecu rane i predškolske dobi“, koji će se održati u Trakošćanu od 16. do 18. svibnja 2024.
 
Ministar zdravstva Vili Beroš kazao je da ga organizira Dom zdravlja Varaždinske županije uz suorganizaciju Sveučilišta Sjever, Opće bolnice Varaždin i Hrvatske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu. Naglasio je da je rana intervencija u djetinjstvu prepoznata kao strateški važno područje Republike Hrvatske te je Vlada 29. kolovoza 2019. donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za ranu intervenciju u djetinjstvu.
 
"Rana intervencija u djetinjstvu obuhvaća interdisciplinarni sustav usluga te je definirana kao višesektorski sustav u kojem se osiguravaju usluge za poticanje ranog razvoja djece koja imaju neke razvojne rizike i razvojne teškoće", zaključio je Beroš.
 
Treći aeromiting AIRVG na Međunarodnoj zračnoj luci dr. Franjo Tuđman u svibnju
 
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad održavanjem 3. aeromitinga AIRVG na Međunarodnoj zračnoj luci dr. Franjo Tuđman.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić kazao je da Grad Velika Gorica u suradnji s potpisnicima Povelje prijateljstva planira 11. svibnja 2024. održati treći po redu aeromiting AIRVG. 

Rekao je da je naglasak aeromitinga na modernizaciji hrvatskog civilnog i vojnog zrakoplovstva, posebno u vidu dolaska višenamjenskog borbenog aviona Rafale u Hrvatsku.

Dodao je da bi se u letačkom i izložbenom programu predstavili aeroklubovi iz Hrvatske i inozemstva te da se na događaju očekuje do 50 tisuća posjetitelja.

Pokroviteljstva nad Prstenovim poslovnim forumom i svečanom Akademijom povodom Dana Hrvatske obrtničke komore

Vlada je prihvatila i pokroviteljstvo nad Prstenovim poslovnim forumom Zagreb 2024, koji će se održati 10. travnja 2024. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, na temu Migracije - tržište rada - administracija.

"Cilj Foruma je prepoznati izazove s kojima se suočavaju poduzetnici te čuti njihove prijedloge za daljnje aktivnosti unaprjeđenja tržišta rada", rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvoje Bujanović.

Državni tajnik Bujanović izvijestio je da je Vlada prihvatila pokroviteljstvo i nad svečanom Akademijom povodom Dana Hrvatske obrtničke komore, koja će se održati 2. srpnja 2024. u Zagrebu.

Izvor: Vlada/Hina


 
 

Pisane vijesti