Sjednica Vlade: Hrvatskom saboru upućen Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/sjednica_vlade_hrvatskom_saboru_upucen_prijedlog_zakona_o_izmjenama_zakona_o_transparentnosti_tokova_javnih_sredstava.jpg

S danas održane 147. sjednice Vlade Republike Hrvatske u Sabor je upućen Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava (EU). Ministar financija Slavko Linić podsjetio je kako je Zakonom o transparentnosti tokova javnih sredstava u hrvatsko zakonodavstvo prenesena Direktiva Komisije o transparentnosti financijskih odnosa između država članica i javnih poduzetnika. Izmjenama Zakona nastoji se u najvećoj mjeri razjasniti jedna odredba Zakona o obveznicima primjene Zakona kako bi u potpunosti odgovarala svrsi Direktive. Naime, Direktiva nalaže vođenje zasebnih računa za javne poduzetnike ako su dobili javna sredstva, te za sve poduzetnike s javnim ovlastima, bez obzira jesu li dobili neka javna sredstva. Trenutno važeći Zakon sadrži odredbu iz koje se ne može jasno iščitati gore navedena namjera iz Direktive, zbog čega bi se na prvi pogled moglo zaključiti da su i jedni i drugi poduzetnici obvezni voditi zasebne račune samo ako su dobili javna sredstva. Posljedica ovih izmjena, obrazložio je ministar Linić, bila bi jasna odredba Zakona koja ne zahtijeva dodatna tumačenja, odnosno da zasebne račune moraju voditi javni poduzetnici koji su dobili neka javna sredstva, te svi poduzetnici s posebnim ovlastima, bez obzira jesu li dobili javna sredstva.

Vlada je, isto tako, u Sabor uputila Prijedlog prijedloga zakona o izmjenama Zakona o predmetima opće uporabe, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o genetski modificiranim organizmima, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskoga parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 1997. godine o novoj hrani i sastojcima nove hrane, te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda. Zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik kazao je da navedeni prijedlozi zakona imaju jedan zajednički nazivnik, a to je da se „predloženim izmjenama mijenjaju odredbe koje spominju Državni inspektorat i usklađuju prema novonastaloj podjeli.“

Ministar branitelja Predrag Matić predstavio je Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja za razdoblje od 2014. do 2017. godine obrazloživši kako je riječ o nastavku provedbe dosadašnjeg programa koji je dodatno nadograđen i proširen. „Glavni su ciljevi programa podizanje obrazovne razine, osposobljavanje za zanimanja za kojima postoji potreba na lokalnim tržištima rada, pružanje potpore hrvatskim braniteljima koji se odlučuju na razne oblike samozapošljavanja i rad u zadrugama“, kazao je ministar Matić te istaknuo da će, između ostalog, osim nezaposlenih hrvatskih branitelja, mjere sada moći koristiti i hrvatski branitelji koji su invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad. „Povećani su iznosi potpora“, kazao je ministar i dodao: „Poslodavci iznimno mogu ostvariti mjeru i potporu zapošljavanja djece dragovoljaca, odnosno invalida Domovinskog rata, a uvedena je i nova mjera koja se odnosi na projekte zadruga hrvatskih branitelja, ugovorenih u okviru programa Europske unije.“ Realizacija programa odvija se kroz šest mjera: mjera poticanja obrazovanja, mjera samozapošljavanja, potpora za proširenje postojeće djelatnosti potpore radu zadruge hrvatskih branitelja, sufinanciranje projekata zadruga hrvatskih branitelja ugovorenih u okviru programu EU, te kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva. Financijska sredstva osigurana su u proračunu u iznosu 19 milijuna kuna, kazao je ministar i zaključio riječima: „Ove ćemo godine zaposliti 1050 hrvatskih branitelja.“

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić predstavio je Prijedlog plana humanitarnog razminiranja za 2014. godinu. „2014. godine ukupna količina minski sumnjivog područja u Republici Hrvatskoj iznosi 613 kilometara kvadratnih te se prostire na području 91 grada i općine u 12 županija te je obilježena sa skoro 13.000 oznaka koje ukazuju na minsku opasnost“, uvodno je kazao potpredsjednik Vlade Ostojić te dodatno obrazložio: „Najzagađeniji su Ličko-senjska, Sisačko-moslavačka i Osječko-baranjska županija u kojima se nalazi više od pola minski sumnjivog područja, a u strukturi je riječ o 67 posto šume, 19 posto poljoprivredne površine i 14 posto makije i krša.“ U 2014. se godini minski sumnjivo područje planira smanjiti za 51,4 kilometar kvadratni, kazao je potpredsjednik Vlade, kao i završiti poslove u Virovitičko-podravskoj županiji, riješiti u potpunosti minski problem Dubrovačko-neretvanske županije, oranice Vukovarsko-srijemske županije te veći broj gradova i područja, posebno parkova prirode. Za to protuminsko djelovanje planirana su sredstva od 246 milijuna kuna.

„Humanitarno razminiranje u Oružanim snagama provodi se od 2000. godine, a provodi ga Pionirska bojna Inženjerijske pukovnije Hrvatske kopnene vojske“, nadovezala se zamjenica ministra obrane Višnja Tafra. Kazala još da se tijekom 2014. godine planira i pirotehnički izvid i izrada projektne dokumentacije za razminiranje vojnog vježbališta Cerovac i vojno-skladišnih kompleksa Lučani u Svetom Roku i Čerkezovac u Dvoru na Uni, kao i nastavak sanacije posljedica požara u kompleksu Pađene u Kninu. Nadalje je u 2014. planirano razminiranje površine od cca milijun metara kvadratnih minski sumnjivog prostora, primjerice na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju , u vojarni „Pukovnik Predrag Matanović“ u Petrinji , vojarni „Zemunik“ u Zemuniku te vojno-skladišnom kompleksu u Gospiću i Petrinji.

Zamjenica ministra obrane Tafra predstavila je i Prijedlog uredbe o izmjenama Uredbe o utvrđivanju dužnosti djelatnih vojnih osoba na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i načinu računanja toga staža kojom se predlaže da se za pripadnike gardijskih postrojbi i za dužnosti vojnog policajca svakih 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci staža osiguranja, umjesto dosadašnjih 16 mjeseci staža osiguranja. Također se briše se odredba kojom je bilo omogućeno da staž osiguranja s povećanim trajanjem ostvaruju i državni službenici koji su raspoređeni na dužnosti djelatnih vojnih osoba.

Obrazlažući Uredbu o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak pojasnio je da se njome propisuje način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Naknada za istraživanje i eksploataciju sastoji od ukupne novčane naknade i podjele količina pridobivenih ugljikovodika između investitora i države. Ukupna novčana naknada sastoji se od šest pojedinačnih naknada, dok je podjela količina pridobivenih ugljikovodika izražena u postotnom udjelu u količini koja pripada Republici Hrvatskoj. Postotni udio pridobivenih količina računa se pomoću posebnog faktora, za svaki kvartal. „Donošenjem ove Uredbe stječu se uvjeti za provođenje javnog nadmetanja za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za izdavanje dozvola i sklapanje ugovora za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Očekujemo doprinos i Državnom proračunu, ali i energetskoj slici Republike Hrvatske“, kazao je ministar Vrdoljak, najavivši raspisivanje natječaja za prvi tjedan travanja.

Donesena je i Uredba o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći za 2014. godinu. Novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći unio je značajne izmjene u postupak i pretpostavke za ostvarivanje pravne pomoći. U prijedlogu Uredbe određuju se pravila za utvrđivanje vrijednosti naknade za pružanje pojedinih oblika sekundarne pravne pomoći i to posebno za svaku od skupina pružatelja sekundarne pravne pomoći. Naknada za rad odvjetnika određuje se na način da je utvrđena vrijednost pojedine pravne radnje u bodovima te se za pojedinu vrstu postupka utvrđuje potreban broj bodova i broj pravnih radnji, a vrijednost boda za 2014. godinu utvrđuje se u visini od 5,00 kuna. Naknada za obavljeno vještačenje određuje se na način da je utvrđena vrijednost pojedinih radnji i vrijednost radnog sata u bodovima zajedničkih za sve strukovne sekcije dok se za pojedine strukovne sekcije posebno određuju vrijednost radnji. Vrijednost boda za 2014. godinu utvrđuje se u visini od 1,25 kuna. Naknada za rad tumača određuje se je na način da se za pisane prijevode i za prijevode izgovorenog teksta posebno utvrđuju obračunske jedinice i visina naknade za pojedine vrste aktivnosti. Pri utvrđivanju visine boda za naknadu obavljenog vještačenja i visine naknade za obavljene prijevode uzeta je u obzir potreba osiguranja dobrog i učinkovitog funkcioniranja sustava besplatne pravne pomoći kao i mogućnosti državnog proračuna jer će se predujam za troškove vještačenja i prevođenja isplaćivati iz sredstava državnog proračuna , a u slučaju ako korisnik izgubi spor nije dužan vratiti plaćene troškove pravne pomoći.

Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Prijedlog odluke o proglašenju „Nacionalnog dana Nikole Tesle“, koji su predsjedniku Hrvatskog sabora dostavili dr.sc. Mirela Holy, Davor Bernardić i Damir Kajin, zastupnici u Hrvatskom saboru, aktom od 20. veljače 2014. godine, s tim da se u nazivu i točki I. predložene odluke naziv Nacionalnog dana dopuni na način da glasi: „Nacionalni dan Nikole Tesle - dan znanosti, tehnologije i inovacije“. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović kazao je da bi se na ovaj način simbolički pridonijelo popularizaciji ovih djelatnosti te percepciji znanosti, tehnologije i inovacija kao pokretača razvoja, konkurentnosti i napretka cjelokupne zajednice.



Pisane vijesti