Predsjednik Vlade Milanović: Ovo su do sada najveći i najozbiljniji rezovi koje je itko poduzeo na prihodnoj i na rashodnoj strani

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović održao je danas u Banskim dvorima konferenciju za novinare, na kojoj se osvrnuo na svoj posjet Australiji i Novom Zelandu, istaknuvši kako smatra da je to bila njegova dužnost. „Mislim da je to bila dužnost i mojih prethodnika, ali sada mi je jasnije zašto se to ranije nije dogodilo“, kazao je, pojasnivši pri tom da je takav posjet kompliciran iz političkih razloga. „Ono što se naziva zajednicom puno je kompleksnija grupa ili više grupa ljudi i u Australiji i na Novom Zelandu“, dodao je, naglasivši kako je ovaj posjet pokazuje tim ljudima da su važni. Kazao je kako to nisu ljudi kojima je potrebna pomoć. „Razgovarao sam s puno ljudi hrvatskog podrijetla koji su uspješni i koji su pokušali ulagati u Hrvatsku, no većina ih se vratila s gorkim okusom“. Objasnio je da su njihova ulaganja u Hrvatsku potpuno poslovnog i patriotskog tipa. „Međutim kada se netko susretne s barijerama i zaprekama koje mu postavlja lokalna i regionalna samouprava, onda imaju mišljenje o zemlji iz koje su došli njegovi ili njezini preci“, dodao je, naglasivši da su to stvari koje se trebaju onemogućiti i potpuno spriječiti ubuduće. Ponovio je da nije išao po novac niti po glasove. „Kao što znate kada idemo u inozemstvo nikada ne idemo po glasove i upravo zato smatram da možemo i moramo ići mirne i čiste savjesti“.

Premijer Milanović izvijestio je da će glavna tema sutrašnjeg i preksutrašnjeg sastanka Europskog vijeća biti Ukrajina, pojasnivši da će s Ukrajinom će biti potpisan i ugovor o pridruživanju, ali samo njegov politički dio. „Na zadnjem sastanku Europskog vijeća, prije mog puta u Australiju, na traženje Ukrajine ovaj ekonomski dio izostavljen je iz ugovora zbog odnosa s Rusijom i mogućih negativnih učinaka na odnose s Rusijom. Nažalost, u međuvremenu, vidjeli smo što se sve dogodilo i kamo stvari idu“. Kazao je da će i jedna od tema, među kojima su rast, konkurentnost i stvaranje novih radnih mjesta, biti i energetska pitanja, dodavši da situacija u Ukrajini na jedan novi način stavlja Hrvatsku na energetsku sliku Europe. „Daje nam više na značaju i više ističe potencijal naših dobavnih pravaca, preko hrvatskih obala, hrvatskih luka i preko hrvatskog Jadrana“, kazao je.

Komentirao je i proceduru prekomjernog deficita, podsjetivši da su Europska komisija i Vijeće u svojim preporukama dali Hrvatskoj trogodišnje razdoblje za prilagodbu za smanjenje deficita državnog proračuna na tri posto BDP-a. „Mi smo kroz ovaj rebalans proračuna to uspjeli smanjiti, odnosno na prihodnoj i rashodnoj strani postići 1,8 posto BDP-a, dok je Europska komisija predlagala i sugerirala nešto više od toga“, kazao je i nastavio: „Mi smatramo da je ovo za sada optimum koji možemo postići, bez da to ima negativnog utjecaja na socijalno stanje u Hrvatskoj i na perspektivu rasta“. Pojasnio je da su ovo do sada najveći i najozbiljniji rezovi koje je itko poduzeo na prihodnoj i na rashodnoj strani, dodavši da će Vlada nastaviti razgovore s Europskom komisijom. Kazao je i kako Vlada ima plan za tri godine, pojasnivši da je Komisija bila i relativno fleksibilna zato što je Hrvatskoj dala rok od tri godine, objasnivši da Hrvatska kao nova članica ima i određene probleme u likvidnosti. „I to su sve stvari o kojima treba voditi računa, o kojima će Europska komisija, siguran sam, voditi računa, a i mi ćemo to isticati kao razloge zašto smo skoro u potpunosti išli do onoga što stoji u preporukama, ali ne baš do kraja, jer imamo neke račune koje moramo platiti, a kao što znate i kao što znamo, ali teško prihvaćamo, možeš živjeti onoliko koliko imaš i onda još malo na dug, ali ne previše“, zaključio je predsjednik Vlade Milanović.



Pisane vijesti