Sjednica Vlade: Hrvatskom saboru upućen Prijedlog zakona o radu

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/sjednica_vlade_hrvatskom_saboru_upucen_prijedlog_zakona_o_radu.jpg

Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić, na današnjoj 138. sjednici Vlade Republike Hrvatske, predstavio je Prijedlog zakona o radu, za koji je kazao da mora pomoći u rješavanju posljedica gospodarske krize, visoke stope nezaposlenosti i niske stope zaposlenosti te gubitaka radnih mjesta. Dodao je da je većina država članica Europske unije u protekle četiri godine provela reformu radnog zakonodavstva. „Imamo neprihvatljiv udio sive ekonomije i rada „na crno”, visoke troškovi poslovanja poslodavaca jer ne postoji fleksibilnost u uređenju organizacije radnog vremena, predugu proceduru za brzu prilagodbu poslodavaca novonastalim okolnostima na tržištu te gubitak ljudskog kapitala zbog preniske stope zaposlenosti i dugotrajne nezaposlenosti“, rekao je ministar Mrsić obrazlažući uočene probleme u radnom zakonodavstvu u Republici Hrvatskoj.

Cilj novog zakona je očuvati postojeća radna mjesta i otvoriti nova, potaknuti zapošljavanje te omogućiti brzu prilagodbu tržištu rada. Ministar Mrsić pojasnio je da je se zakonom skratio i pojednostavio postupak kolektivnog zbrinjavanja viška radnika, istaknuvši da ovim zakonom nisu dirane otpremnine niti otkazni rokovi. Pojednostavljena je organizacija radnog vremena te je uveden transparentan sustav uređenja organizacije radnog vremena koja će onemogućiti zlouporabe u praksi. „Rad radnika neće se intenzivirati“, naglasio je ministar Mrsić, pojasnivši da su jasnije postavljena ograničenja u trajanju rada radnika i to unutar tjedna (56/60 sati kroz KU) i u odnosu na ukupan fond sati koji će radnik u 4 uzastopna mjeseca smjeti odraditi (48 prosječno u 4 mjeseca). Radnik će i dalje raditi 40 sati tjedno, a sve što odradi više od toga plaćat će se kao prekovremeni rad. „Ovaj zakon ne smanjuju prava radnika, ali se njime čuvaju radna mjesta“, istaknuo je ministar, zaključivši da su radna mjesta, uz zajamčena minimalna prava koja su osigurana ovim zakonom, cilj svih zainteresiranih strana, misleći pri tom na poslodavce i radnike.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o zaštiti na radu. Osnovni cilj ovoga Zakona je smanjiti broj ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, unaprijediti način izvješćivanja o štetnim događajima na radu uvođenjem središnje evidencije podataka u vezi sa zaštitom na radu te osigurati da podatke obvezno dostavljaju sve inspekcije i druga tijela koja nadziru radne uvjete u pojedinim djelatnostima, kao i djelatnici MUP-a kada obave uviđaje štetnih događaja na radu ili u vezi s radom koji su se dogodili u prometu te na drugim javnim prostorima/površinama, odnosno koji se nisu dogodili u prostorijama ili prostorima poslodavca. Predloženi zakon u potpunosti se usklađuje s propisima Europske unije u tom području, kao i s mjerodavnom praksom Suda pravde Europske unije. Prijedlogom zakona se također propisuje osnivanje Zavoda za zaštitu na radu, koji će u provedbenom smislu biti u okvirima nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava i preuzet će segment sigurnosti u zaštiti na radu od Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Ministar rada i mirovinskoga sustava Mirano Mrsić pojasnio je da je intencija zakona smanjiti troškove zaštite na radu, ali na onim radnim mjestima gdje je ugroza radnika izuzetno visoka oni moraju biti primjereni i strogo kontrolirani. „Nadamo se da će ovaj zakon unaprijediti zaštitu na radu u Hrvatskoj, koja je i dosad bila dobra“, rekao je ministar Mrsić.

„Riječ je o izmjenama Zakona koje bi trebale poboljšati i unaprijediti pravni okvir u kojem se trgovačka djelatnost obavlja“, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić, obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini. Izmjenama zakona smanjuju se određene administrativne barijere, a to se posebno odnosi na nadzor poslovanja trgovačkih djelatnosti. Zakonom je prvi put omogućeno da se u slučaju određenih nepravilnosti ne pečate kompletno trgovački objekti nego će se spriječiti trgovina robom kod koje je utvrđena odrađena nepravilnost u prometu. „Time se bitno olakšava i liberalizira poslovanje“,ustvrdio je ministar Grčić, pojasnivši da će to pridonijeti izbjegavanju velikih šteta do kojih bi dovelo potpuno zatvaranje trgovačkih objekata. Zakonom se propisuje da inspekcijske poslove iz dosadašnje nadležnosti Državnog inspektorata nad provedbom odredaba Zakona o trgovini, provode nadležni inspektori Ministarstva financija, a predviđeno je i usklađenje odredbi Kaznenog zakona vezanih uz obavljanje trgovačke djelatnosti.

Izmijenjena je i dopunjena Uredba o visini naknade za korištenje voda. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina pojasnio je da Prijedlogom uredbe mijenja visina naknade za korištenje voda kada vodu zahvaćaju isporučitelji vodne usluge radi isporuke korisnicima vodnih usluga te se ista povećava za 1,50 kunu čime spomenuta naknada iznosi 2,85 kuna. Također, Prijedlogom uredbe propisuje se visina naknade za korištenje voda za splavarenje, uključujući i rafting, vožnju kanuima i drugim sličnim plovilima i visina naknade za korištenje voda za postavljanje plutajućih ili plovećih objekata na vodama, radi obavljanja ugostiteljske ili druge gospodarske djelatnosti. Spomenuta naknada sukladna je Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o vodama.

Donesena je Odluka o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Zagreb, za kreditno zaduženje društva HŽ Putnički prijevoz d.o.o., radi financiranja nabave 44 motorna vlaka. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić podsjetio je da je na natječaju za proizvodnju vlakova pobijedio domaći konzorcij Končar – Gredelj. Drugi dio natječaja odnosi se na nabavu financijskih sredstava za financirane gradnje vlakova. „Radit će se o ukupnom iznosu kredita od 220 milijuna eura koji je podijeljen u dvije tranše“, kazao je ministar Hajdaš Dončić, pojasnivši da prva tranša iznosi od 816.216.000,00 kuna. Najavio je da proizvodnja počinje u veljači, a prvi vlak očekuje se u svibnju ili lipnju 2015. godine. Potom bi svaki mjesec s proizvodnih traka trebao stizati po jedan vlak. Kazao je da su novi vlakovi važni su za HŽ Putnički prijevoz koji je investicijski zapušten, dodavši da im je vozni park u prosjeku stariji od trideset godina. Na kraju, naglasio je ministar Hagdaš Dončić, novi vlakovi pomoći će društvu HŽ Putnički prijevoz d.o.o. da opstane kad se tržište potpuno liberalizira.



Pisane vijesti