Sjednica Vlade: Pet milijuna eura Općini Bošnjaci, 25 milijuna Sisačko-moslavačkoj županiji

Općini Bošnjaci, koju je 1. srpnja pogodilo nevrijeme praćeno tučom, a nakon kojeg je proglašena prirodna nepogoda, Vlada će iz Državnog proračuna osigurati pet milijuna eura za hitnu sanacija štete na stambenim i ostalim oštećenim objektima. Donesena je i Odluka o preraspodjeli sredstava planiranih u ovogodišnjem državnom proračunu radi osiguranja sredstava za saniranje štete na potresom pogođenom području. Proračun Ministarstva graditeljstva povećat će se za 25,7 milijuna eura, koji će se dodijeliti općinama Dvor, Donji Kukuruzari, Jasenovac, Hrvatska Dubica i Majur u Sisačko-moslavačkoj županiji.

"Nevrijeme zahvaćeno tučom uzrokovalo je velike materijalne štete i slijedom toga je župan Vukovarsko-srijemske županije donio odluku o proglašenju prirodne nepogode, a općina Bošnjaci uputila je zahtjev za pomoć iz Državnog proračuna za sanaciju štete", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na današnjoj, 15. sjednici.
  
Vlada je donijela Rješenje o odobrenju iznosa od pet milijuna eura Općini Bošnjaci za hitnu sanaciju štete na stambenim objektima nužnima za život te ostalim objektima oštećenima uslijed nevremena praćenog tučom 1. srpnja 2024. godine.

"Reagiramo brzo, a ukoliko ova sredstva ne budu dovoljna pomoći ćemo da se saniraju ove štete", dodao je premijer Andrej Plenković i zahvalio svim ljudima koji su pomogli unesrećenima nakon nevremena.

Odobreni iznos sredstava isplatit će se Općini Bošnjaci jednokratno, a ista je dužna dodijeljena sredstva utrošiti u roku od godine dana od dana primitka sredstava, sukladno kriterijima koje općina utvrdi.

Primatelj sredstava dužan je Ministarstvu financija dostaviti izvješće o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku sredstava isplaćenih iz proračunske zalihe najkasnije u roku od mjesec dana od isteka roka utroška sredstava. Neutrošena i nenamjenski utrošena sredstva proračunske zalihe korisnik sredstava dužan je vratiti na račun proračuna.

Za potresom pogođeno područje Sisačko-moslavačke županije iz proračuna preraspodijeljeno još 25,7 milijuna eura

Donesena je i Odluka o preraspodjeli sredstava planiranih u ovogodišnjem državnom proračunu radi osiguranja sredstava za saniranje štete na potresom pogođenom području. Proračun Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine povećat će se za 25,7 milijuna eura, koji će se dodijeliti općinama Dvor, Donji Kukuruzari, Jasenovac, Hrvatska Dubica i Majur u Sisačko-moslavačkoj županiji.

"Sredstva se preraspodjeljuju za sanaciju štete koja je nastala uslijed potresa, a sukladno zahtjevima općina o dodjeli sredstava za obnovu društvenih domova, nastavak kontinuiranog odvijanja procesa obnove i podmirivanja ugovornih obveza, kao i za nastavak izgradnje 36 tipskih građevina s ukupno 666 stanova te za isplatu predviđenih troškova najamnine i režija", naveo je Primorac.

Nastavak potpore „Susretima hrvatske dijaspore“

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas predstavio je Odluku o nastavku potpore projektu od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske „Susreti hrvatske dijaspore“, kazavši da je riječ o projektu koji Vlada podupire od 2023. godine.

"Događa se u organizaciji Hrvata Južne Amerike i kroz različite oblike čini sve veću i čvršću vezu Hrvatske i Hrvata iz ovog dijela svijeta", rekao je Milas.

Dodao je da se osmi po redu „Susreti hrvatske dijaspore“ održavaju iduće godine u Brazilu i bit će prvi susret hrvatske dijaspore u zemlji portugalskog govornog područja. Ujedno je to i godina kojom se obilježava stota godina hrvatskog useljavanja u Brazil.

Projekti Banjalučke biskupije i Memorijalni centar Groblje Mira na Bilama od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske

Vlada je donijela i Odluku o proglašenju projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kojeg je predložilo Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike.

Riječ je o "Potpori projektima Banjalučke biskupije" te projektu „Memorijalni centar Groblje Mira na Bilama.

Kad je riječ o projektima Banjalučke biskupije, državni tajnik Milas je naveo Trapistički samostan, danas Opatija „Marija Zvijezda“ u Banjoj Luci, koji je od svog osnivanja prije 155 godina, ostavio neizbrisiv trag na život ljudi banjalučkog kraja i cijele Bosne i Hercegovine. Između ostalog, naglasio je, napravili su prvu hidrocentralu, bolnicu te osnivali visokoškolske ustanove te osnovne i zanatske škole za djecu i mlade.

Dodao je da je Opatija danas u vrlo lošem stanju te je nužna obnova i zaštita kako bi se na siguran način očuvalo iznimno blago Opatije, kao dio hrvatske, ali i europske kulturne baštine.

Drugi dio potpore namijenjen je Crkvi sv. Josipa u Drvaru, gdje je 2021., nakon opstrukcije lokalnih vlasti,  započeta izgradnja liturgijsko-pastoralnog centra za djecu i mlade i nove crkve sv. Josipa, koja je srušena davne 1949. godine. Uz duhovne sadržaje, prostor Centra će služiti i za kulturna, znanstvena, obrazovna, društvena i druga okupljanja Hrvata ovog kraja.

Projekt Memorijalni centar Groblje mira za cilj ima promicati istinu o povijesnim događanjima, ali i njegovati kulturu sjećanja na brojne hrvatske žrtve Drugog svjetskog rata i poraća u Bosni i Hercegovini.

Ovaj projekt, rekao je Milas, u čiju su realizaciju uključena sva relevantna stručna tijela te općine i gradovi s hrvatskom većinom u Bosni i Hercegovini provodi se u pet faza. Do sada su završene dvije, koje su uključivale postavljanje 11 tisuća bijelih križeva za stradale Hrvate kojima se ne zna mjesto stradanja, uređenje prometne infrastrukture i postavljanje spomenika. 

"Cilj je urediti ovaj prostor za okupljanje i memoriranje žrtava Drugog svjetskog rata i poraća", dodao je.

Sufinanciranje projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini

Državni tajnik predstavio je i Odluku o raspodjeli sredstava za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu.

"U cilju pružanja potpore povratku i održivom ostanku Hrvata, unaprjeđenju kvalitete života i stvaranja uvjeta za održivi rast i razvoj, međuresorno povjerenstvo je temeljem provedenog javnog natječaja, stručne procjene terenskog nadzora i održanih sjednica predložilo 199 projekata za sufinanciranje", istaknuo je Milas.

Osnovan Organizacijski odbor za obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

Na sjednici je donesena i Odluka o osnivanju Organizacijskog odbora za središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Nositelj organizacije obilježavanja ovoga blagdana je Vlada Republike Hrvatske.
 
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved kazao je da je zadaća Organizacijskog odbora izrada programa te priprema i organizacija središnjeg obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, koje će se održati 5. kolovoza ove godine u Kninu.
 
Za koordinatora Organizacijskog odbora određuje se Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, a u sastavu Organizacijskog odbora su predstavnici Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika, Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva obrane, Glavnog stožera Oružanih snaga, Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva policije, gradonačelnik Grada Knina te predstavnici Hrvatske radiotelevizije i Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj.

Financijska sredstva za provedbu ove Oduke osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelima Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja.

Usvojena Odluka o povećanju osnovice za izračun plaća državnih dužnosnika; Od 2002. se smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice

Vlada je donijela i Odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika.

"Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala za redom, u uvjetima investicijskom kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti", kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice. "Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste dok dužnosnička stagnira", pojasnio je ministar. 

Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička, rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

Od listopada 2016. do danas kumulativna inflacija iznosila je 29,8 posto, prosječna sveukupna neto mirovina povećana je za 61 posto, medijalna neto plaća za 71 posto, prosječna neto plaća za 77 posto, a minimalna neto plaća za 103 posto, naveo je ministar, dodavši kako istodobno dužnosničke plaće nominalno nisu povećane.

Usklađuje se i plaća članova Državne komisije za kontrolu javne nabave

"Godine 2016. je bruto plaća od 3000 eura vrijedila gotovo tri prosječne plaće, medijalne oko 3,5 te 7,25 minimalne plaće. Danas vrijedi 1,64 prosječne plaće, medijalne oko dva te minimalne oko 3,6. Usklađivanjem osnovice bi se omjer otprilike vratio na one omjere koji su vrijedili 2016. godine", rekao je Habijan.

Dodao je da je za provedbu ove Odluke potrebno osigurati 9,9 milijuna eura godišnje, odnosno u 2024. godini ukupno 4,1 milijun eura. Financijska sredstva za provedbu ove Odluke osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske.

S obzirom na to da članovi Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave zakonom nisu definirani kao državni dužnosnici, Vlada je usvojila i Odluku o njihovoj plaći, koja se usklađuje s onom državnih dužnosnika prema novoj osnovici.

Znanstveni sabor o demografskoj revitalizaciji Slavonije i Baranje

Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad Znanstvenim saborom Slavonije i Baranje, kojeg je zatražila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs kazao je da će Znanstveni sabor održati u Osijeku, 17. i 18. listopada 2024. godine, a organizatori su HAZU - Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Naglasio je da je krovna tema ovogodišnjeg događanja demografska revitalizacija i rasprava o demografskim trendovima koji značajno utječu na kvalitetu života, te društveni i gospodarski rast i razvoj Slavonije i Baranje.

"Uz digitalnu transformaciju, dekarbonizaciju i obrazovanje, demografska revitalizacija Hrvatske jedan je od četiri razvojna smjera u ovom desetljeću", rekao je Fuchs.

Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti