Sjednica Vlade: Projekt TE Plomin, ukupne vrijednosti 6,3 milijarde kuna, proglašen strateškim projektom

Slika /2016/Glavno tajništvo/ENG/novosti/Arhiva/sjednica_vlade_projekt_te_plomin_ukupne_vrijednosti_6_3_milijarde_kuna_proglasen_strateskim_projektom.jpg

S današnje 156. sjednice Vlade Republike Hrvatske u Sabor je upućen Prijedlog strategije sudjelovanja Republike Hrvatske u međunarodnim misijama i operacijama. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala je kako je svrha strategije „da u odlučivanju o sudjelovanju Republike Hrvatske u međunarodnim misijama i operacijama koordinirano djelujemo u skladu s drugim vanjskopolitičkim, gospodarskim i ostalim ciljevima Republike Hrvatske, kao i da koordiniramo svoje sudjelovanje u vojnom segmentu mirovnih misija sa sudjelovanjem u civilnim projektima, uključujući projekte razvojne i humanitarne pomoći, kako bismo stvorili sinergiju u zemljama u kojima se u toj funkciji pojavljujemo“.
 

U radnoj skupini sudjeluju Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo financija, Glavni stožer oružanih snaga RH, Ured predsjednika Vlade RH te Ured predsjednika Republike Hrvatske. Prva potpredsjednica Vlade posebno je istaknula kako sudjelovanje pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske ima vrlo dobru recepciju i visoki status u svim misijama u kojima sudjelujemo, a sudjelujući i u civilnim projektima, dodatno doprinosimo stabiliziranju mira, odnosno prekida sukoba.

Ministar financija Boris Lalovac predstavio je Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2013. godina kazavši kako je HBOR u 2013. ostvario 189,3 milijuna kuna dobiti što je značajnije više u odnosu na 2012. godinu. Konsolidirani ukupni prihodi u 2013. godini iznose 989,1 milijuna kuna, dok ukupni rashodi iznose 799,8 milijuna kuna. Nadalje, imovina HBOR-a iznosi 26.168,2 milijuna kuna što predstavlja povećanje za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Također, ukupan broj zaposlenih na dan 31.12.2013. godini iznosi 309, što je 7 radnika više nego na kraju 2012. godine. Ministar Lalovac posebno je istaknuo podatak da je u 2013. godini ukupno odobreno 1256 kredita u iznosu od 7,8 milijardi kuna. Gledajući strukturu odobrenih kredita po programima, najveći dio sredstava odobren je za financiranje gospodarstva – 2,7 milijarde kuna, za kreditiranje izvoza i turizma odobreno je 2,3 milijarde, za infrastrukturu 1,5 milijarde, a za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva 1,2 milijarde kuna. „Dobro što se 64% više sredstava odobrilo za investicije, a manje za obrtna sredstva“, istaknuo je ministar financija. Iznio je i podatke da je za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva odobreno 1080 kredita, odnosno oko 3,5 milijarde kuna, te da je značajno povećan broj mikropoduzetnika koji su koristili HBOR-ove kredite. „Vlada Republike Hrvatske u ovome će mandatu uplatiti u kapital HBOR-a 2 milijarde kuna što je više nego u prethodna dva mandata bivših vlada“, naglasio je ministar Lalovac i dodatno obrazložio da će se morati mijenjati zakon o HBOR-u jer će se doseći limit od 7 milijardi kuna, što je u ovo doba krize snažna podrška iz proračuna u HBOR za financiranje poduzetništva, pogotovo malog i srednjeg. „Cjelokupna politika Vlade oko upravljanja HBOR-om je pozitivna, krediti su pozitivni te se intencija kako pomoći gospodarstvu kroz ovakav model financiranja zasada pokazala uspješnom“, zaključno je kazao ministar Lalovac.

U Sabor je upućeno Izvješće o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije u 2013. godini. „Uz kredite koje Hrvatska omogućava malim i srednjim poduzetnicima preko HBOR-a, uključujemo se i s jamstvom za kredite u HBOR-u, ali i drugim poslovnim bankama“, uvodno je istaknuo ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. „U dvije godine podigli smo broj jamstava za četiri puta, u 2011. godini bilo je izdano 112 jamstava, u 2012. 243, a prošle godine čak 410 jamstava. Time smo s više od milijardu kuna investicija pomogli malom i srednjem poduzetništvu“, kazao je ministar Maras ocijenivši to jednim od pozitivnih trendova jer u dijelu investicija mali poduzetnici bilježe rast od 30 posto. Na posljetku je još jednom podsjetio da poduprte investicije iznose preko milijardu kuna, dok je kroz te investicije ostvareno 2200 novootvorenih radnih mjesta te zaključio: „Državu je to po aktiviranim jamstvima za prethodnu godinu koštalo 22,9 milijarde kuna. To znači da se isplati preuzeti dio rizika, platiti 20-ak milijuna kuna godišnje, a pomoći poduzetnicima da preko milijardu kuna investicija pokrenu i zaposle 2200 ljudi.“

Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić, obrazložio je prijedlog da se projekt Rekonstrukcija TE Plomin-zamjena postojećeg bloka 1 s blokom c u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta proglasi strateškim projektom Republike Hrvatske. Istaknuo je da je to prvi projekt koji je uvršten na listu strateških projekata, a ukupna vrijednost mu je 6,3 milijarde kuna. „Bitno je istaknuti da je poduzimanje zahvata izgradnja dugoročno sigurnog i stabilnog izvora električne energije kojim će se supstituirati proizvodnja iz postojeće stare elektrane TEP 1“, rekao je zamjenik ministra i pojasnio da je stara elektrana ulaskom u EU preuzela obavezu da će raditi do 1. siječnja 2018. godine, nakon čega mora prestati s radom u staroj tehnologiji. „Isto tako, projektom TE Plomin bit će očuvana postojeća I. kategorija kvalitete zraka uz smanjenje emisija, a time će utjecaj na okoliš po svim sastavnicama okoliša biti vrhunske razine“, dodao je. Pristigle su tri ponude za projekt, sad slijedi sam proces evaluacije ponuda te se očekuje da će do kraja kolovoza ove godine biti gotova prva faza, nakon čega slijede pregovori s investitorom. Zamjenik Leverić također je istaknuo da je u ovom projektu stupanj korisnog djelovanja 45 posto, što je znatno više od postojećih elektrana, u kojima su stupnjevi između 32 i 37 posto. „Projekt pomaže ostvarenju elektroenergetske neovisnosti Republike Hrvatske te smanjuje ovisnost o uvozu električne energije, te predlažem da se projekt proglasi strateškim projektom“, zaključio je.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić dodao je da je na sjednicama Povjerenstva za strateške projekte u prva četiri mjeseca ove godine prihvaćeno još četiri strateška projekta. „To možda izgleda mali broj, ali kad se zbroje vrijednosti tih pet projekata one ukupno iznose između 15 i 20 milijardi kuna“, rekao je potpredsjednik i ponovio da su strateški projekti najveći i najsloženiji, a kada se pripreme, pružit će dodatni impuls gospodarstvu.

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović predstavio je Prijedlog uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, kojom se dodatno uređuje Zakonom o zaštiti okoliša propisan postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš te se njome zamjenjuje postojeća Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Uredbom se daje mogućnost da se u slučaju određenih manjih izmjena u dijelu zahvata ili odustajanja od dijela zahvata mogu izmijeniti ili dodati potrebne mjere zaštite okoliša bez provođenja novog postupka procjene utjecaja na okoliš i izrade opsežne studije. Preduvjet za to je da se isključi značajan utjecaj na okoliš koji bi te izmjene mogle imati. „Dakle, tu imamo bržu proceduru i nije potrebno ponovno provoditi postupak, a Uredbom se svakako nastavlja osiguravanje pravne sigurnost investitorima potpunim usklađenjem obaveza investitora u odnosu na zahvate s popisa i nužnih koraka administrativnog postupka s pravnom stečevinom EU“, rekao je ministar.

Odluku o darovanju nekretnine, poslovne zgrade u Dežmanovoj ulici broj 6 u Zagrebu, Židovskoj općini Zagreb, obrazložio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Darovanjem nekretnine Židovska općina Zagreb odustaje od svih tražbina prema Republici Hrvatskoj. „Radi se o rješavanju pitanja koje se dosta dugo odvija u Republici Hrvatskoj, a to je pitanje odnosa prema Židovskoj općini Zagreb“, rekao je ministar i pojasnio da nakon zaklade Hevra Kadiša, kojoj je oduzeta sva imovina, nije postojao pravni slijednik, pa Židovska općina Zagreb nije mogla dobiti povrat. Sada je pronađena prikladna nekretnina i time će se to pitanje riješiti. Ministar je naglasio da zgrada u Dežmanovoj nije naknada, već „darovanje koje ima puno veće značenje“.

„Ovo je politička odluka, to je odgovornost koju preuzimamo“, rekao je predsjednik Vlade Zoran Milanović i nastavio: „Ovo je dug časti prema jednoj istrebljenoj zajednici, čiji pravni slijednici ne postoje, ali postoji i dalje židovska zajednica u Zagrebu. Odluka ove Vlade je da se na takav način pokaže jedna gesta, ali nikada i nikako odgovornost za ono što su radili oni s kojima nemamo veze, ne želimo imati veze i nema ih u hrvatskom Ustavu. Ovo nije naknada, ne može biti ni presedan, ovo je nekakav dug časti i kultura srca.“
 

Pisane vijesti