Sjednica Vlade: Saboru upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu te Prijedlog Zakona o sportu

Slika /Vijesti/2022/09 rujan/29 rujna/VRH_3737.jpg

Saboru je sa sjednice Vlade upućen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojima se nastoji spriječiti neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, tako da bi se ugovor mogao sklopiti najduže na tri godine, odnosno s istim radnikom najviše tri uzastopna ugovora. Prijedlogom zakona o sportu koji je upućen u saborsku proceduru uvodi se kategorizacija sportova, jedinstvena nacionalna stipendija vrhunskim sportašima (od I. do III. kategorije) kao i trajna naknada za trenere osvajače medalja.

Nakon uvodnog obraćanja premijera Andreja Plenkovića, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina izvijestio je o aktualnom stanju vezanom za potres.

Rekao je da je u procesu uklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije do danas nekonstrukcijski obnovljeno 3.495 obiteljskih kuća te su u procesu nekonstrukcijske samoobnove obnovljena 273 dodatna objekta.

U ovom trenutku, kazao je, ministar, izvode se radovi na 84 zamjenske obiteljske kuće,  a nastavljaju se radovi na ukupno 16 višestambenih zgrada, s ukupno 232 stana. Potpisani su dodatni ugovori za izgradnju tri višestambene zgrade u Glini i jedne višestambene zgrade u Dvoru, s ukupno 55 stanova.  

Paladina je rekao i da je završena izgradnja četiri zamjenske obiteljske kuće te se u narednim tjednima očekuje dodatno završavanje izgradnje novih zamjenskih obiteljskih kuća.  

Ukupan broj noćenja turista porastao za 128 posto

Vlada je Hrvatskom saboru uputila Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2022. godine.    

Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da makroekonomski pokazatelji u prvom polugodištu ukazuju da nepovoljne globalne okolnosti u vidu prije svega gospodarskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu i naglašene inflacijske pritiske, zasad nisu ozbiljnije ugrozile rast hrvatskoga gospodarstva.

Podsjetio je da je BDP u prvom polugodištu realno porastao za 7,4 posto u odnosu na prošlu godinu, a industrijska proizvodnja porasla je za 2,8 posto.

Ukupan broj noćenja turista porastao je za 127,9 posto, a u prvom polugodištu 2022. ostvaren je i rast broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 2,6 posto, što, kako je rekao, ukazuje na povoljne trendove na tržištu rada.

Dodao je da je prosječan broj registriranih zaposlenih u prvom polugodištu bio 120,3 tisuće i manji je za 19,5 posto u usporedbi s istim razdobljem 2021.

Inflacija je u prvom polugodištu iznosila 8,6 posto, a njezinom rastu najviše je pridonio međugodišnji rast cijena hrane i bezalkoholnih pića, od 12,5 posto te energije, 16,3 posto, ponajviše kao rezultat viših cijena goriva i maziva koji su poskupjeli za 28,6 posto.

Ministar je izvijestio da su ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu iznosili 79,3 milijarde kuna, a rashodi 82,8 milijardi kuna te je manjak državnog proračuna i u prvom polugodištu iznosio 3,5 milijardi kuna ili 0,7 posto BDP-a.

Rekao je da su ukupni polugodišnji prihodi državnog proračuna veći u odnosu na prvo lanjsko polugodište za sedam posto, a rashodi su manji za 1,4 posto.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna iskazali su višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a, a lokalna i područna te regionalna samouprava i županijske uprave za ceste zabilježile su višak od 2, 2 milijarde kuna odnosno 0,5 posto BDP-a.

Izmjenama ZOR-a protiv uzastopnog sklapanja ugovora na određeno vrijeme

Saboru je upućen i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojima se nastoji spriječiti neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, tako da bi se ugovor mogao sklopiti najduže na tri godine, odnosno s istim radnikom najviše tri uzastopna ugovora.

Izmjene Zakona o radu sastavni su dio programa Vlade i uvrštene su u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

Dvije EU direktive ulaze u hrvatsko zakonodavstvo

Njihovim usvajanjem u hrvatsko zakonodavstvo transponirat će se dvije EU direktive – o balansu između privatnog i poslovnog života te transparentnim i predvidivim radnim okolnostima.

Predloženim se izmjenama uvodi novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone, naveo je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, rad od kuće ili rad na daljinu, a propisuje se i dodatna zaštita pojedinih kategorija radnika - primarno roditelja djece do osam godina života u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada.

Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca, i to bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj dopuštenih sati takvoga rada (osam sati tjedno ili duže, ali najviše 16 sati tjedno).

Uvodi se pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga, istaknuo je ministar.

Novi oblik rada – putem digitalnih radnih platformi

Također, propisuje se obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika.

Novost je, istaknuo je ministar, novi oblik rada putem digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.), radi zaštite osoba koje na taj način rade, ali isto tako i promicanja tog novog oblika rada, koji na tržištu već postoji.

Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika.

Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora njime urede za sebe određena povoljnija materijalna prava.

Zakon bi stupio na snagu s početkom iduće godine, dok bi poglavlje koje se odnosi na reguliranje rada putem digitalnih radnih platformi stupilo na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Prijedlog zakona o suzbijanju neprijavljenog rada

S početkom iduće godine na snagu bi stupio i Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada (EU), čiji je prijedlog Vlada također uputila u saborsku proceduru.

Njime se definira neprijavljeni rad te način postupanja tijela uključenih u borbu protiv neprijavljenog rada, kao i postupak prelaska radnika iz nezakonitih u zakonite okvire.

Zakonom je regulirana obveza isplate plaće radniku te svih javnopravnih davanja i naknade za svakog neprijavljenoga radnika, kao i uspostave jedinstvene elektroničke evidencije rada za radnike te samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih radnih platformi.

Uspostavlja se i pravni okvir za uvođenje odgovornosti ugovaratelja posla za isplatu plaća radnicima njegovog podugovaratelja, uključujući i sva obvezna davanja.

"Specifičnost zakona je tzv. crna lista, odnosno objava prekršitelja, ali i tzv. bijela lista, odnosno objava poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom", istaknuo je Piletić.

Zakonom je predviđena i uspostava evidencije neaktivnih osoba.

Neoporezivi iznos za uzdržavane osobe diže se na 24.000 kuna godišnje

Vlada je u Sabor poslala prijedlog zakonskih izmjena kojim podiže neoporezivi iznos primitaka uzdržavanih osoba s 15.000 na 24.000 kuna godišnje, kao i izmjene zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojima će i digitalne platforme morati Poreznu upravu izvješćivati o aktivnostima na računima svojih korisnika.

Prijedlogom zakona o izmjenama zakona o porezu na dohodak Vlada podiže iznos do kojeg se fizička osoba može smatrati uzdržavanim članom sa sadašnjih 15.000 kuna na 24.000 kuna godišnje, što je u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka.

Po riječima ministra financija Marka Primorca, ta zakonska odredba primjenjivala bi se u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu i nadalje.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom sada se smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000 kuna na godišnjoj razini, pa se shodno tome porez na dohodak ne plaća ni na primitke učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga do tog iznosa.

Sada se predlaže povećanje iznosa primitaka koji se ne oporezuju na 24.000 kuna godišnje, čime se povećava raspoloživi dohodak tih osoba. 

Kako se navodi u obrazloženju tog zakonskog prijedloga, time se prvenstveno želi potaknuti mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija na veći angažman na tržištu rada. Ujedno, budući da je unazad nekoliko godina uočena potreba za radnicima na domaćem tržištu rada osobito u djelatnostima vezanima za turizam u vrijeme turističke sezone, kroz rad studenata privremeno i djelomično bi se riješio taj sve izraženiji problem. Većim angažmanom studenata u sezonskim poslovima u turizmu smanjila bi se potreba za stranom radnom snagom. 

Također, s obzirom na napore Vlade da pomogne u energetskoj tranziciji, Primorac je kazao i da će za fizičke osobe koje ugrađuju solare biti propisan iznos do kojeg će moći ostvarivati neoporezivi dohodak od prodaje tako proizvedene struje, odnosno plaćat će porez na dohodak tek ako ostvare godišnji primitak veći od 10.000 kuna.

Digitalne platforme bit će obvezne dostavljati informacije o aktivnostima svojih korisnika

Također, Vlada je uputila u Sabor i prijedlog izmjena Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, kojim usklađuje taj propis s postojećim EU direktivama.

Preuzimanjem izmijenjene EU direktive o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane proširuje se i opseg obvezne automatske razmjene informacija između EU članica u pogledu aktivnosti koje se provode putem digitalnih platformi.

Naime, zakonskim izmjenama će se obvezati operateri digitalnih platformi na dostavu informacija o prodavateljima dobara i pružateljima usluga koji svoje usluge i dobra plasiraju putem tih platformi.

Obveze izvješćivanja primjenjivala bi se na svakog operatera platforme koji je rezident u porezne svrhe u članici EU i na one koji nisu rezidenti, ali omogućuju obavljanje relevantne aktivnosti prodavateljima o kojima se izvješćuje ili relevantne aktivnosti, što uključuje i najam nekretnine koja se nalazi u državi članici EU. Operateri platformi tako će ubuduće dostavljati Poreznoj upravi informacije o prodaji dobara, najmu bilo kakve vrste prijevoza, osobnim uslugama te najmu nekretnina preko digitalnih platformi. 

Cilj je, navodi se u obrazloženju Vlade, obuhvatiti primitke koji se ostvaruju od obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi u više jurisdikcija u cilju sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza te povećanja porezne transparentnosti. 

Predloženim izmjenama ta dva zakona ujedno se mijenjaju i njihove odredbe koje su povezane s hrvatskom kunom, a radi uvođenja eura od početka iduće godine.

U skladu s procesom uvođenja eura, Vlada je Hrvatskom saboru uputila i prijedloge izmjena Zakona o potrošačkim kreditima i Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, kojima također uređuje i parametre u vezi kod promjenjivih kamatnih stopa, referentnih kamatnih stopa itd.

Uvodi se jedinstvena nacionalna stipendija vrhunskim sportašima

Prijedlogom zakona o sportu koji je Vlada uputila u saborsku proceduru uvodi se kategorizacija sportova, jedinstvena nacionalna stipendija vrhunskim sportašima (od I. do III. kategorije) kao i trajna naknada za trenere osvajače medalja.

Predloženim će se zakonom riješiti niz izazova u funkcioniranju sustav sporta te implementirati mjere Nacionalnog programa sporta koji je Sabor usvojio u lipnju 2019. godine te realiziraju mjere iz programa Vlade, istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Njime se na jasan način definira sustav sporta kako bi se unaprijedio status sportaša i kvaliteta obavljanja sportskih djelatnosti te potaknulo što više djece i mladih na bavljenje sportom, istaknula je.

Jasnije se definira i sustav financiranja sporta kao i nadzor nad trošenjem sredstava. "Jedan od najvažnijih noviteta odnosi se na donošenje kategorizacije sportova koje ću postati i temelj za dodjelu sredstava", naglasila je Brnjac.

Kategorizaciju će provoditi krovna sportska udruženja - Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih, svaki za sportove iz svoje nadležnosti, a osnovni kriteriji su masovnost sporta u Hrvatskoj, zastupljenost u svijetu i Europi, uspješnost u ostvarenju sportskih rezultata te udio djece i mladih u ukupnom broju sportaša pojedinog sporta.

Novina je i plaćanje doprinosa (mirovinskog i zdravstvenog osiguranja) vrhunskim sportašima I. kategorije s uspostavljenim imovinskim cenzusom.

Uvodi se i nacionalna stipendija za vrhunske sportaše I, II. i III. kategorije, uključujući parasportaše i gluhe sportaše, a propisuje se da svi imaju jednak iznos stipendije (ovisno o kategoriji iznosit će od 1000 do 3000 kuna) koji će im isplaćivati država.

Naknade za trenere

Pritom će svi oni i dalje će moći primati stipendije koje trenutačno primaju, primjerice od jedinica lokalne samouprave.

Po prvi se puta uvode i trajne naknade za trenere osvajače olimpijskih, paraolimpijskih i olimpijskih medalja gluhih (ovo pravo do sada su imali samo sportaši). "Svi smo itekako svjesni koliko važnu ulogu u svakom sportskom uspjehu ima trener", rekla je Brnjac.

Novitet je i da će se iz proračuna izdvajati novac za županijske sportske zajednice kako bi se osiguralo sufinanciranje troškova stručnog rada i poboljšanje materijalnih uvjeta za provedbu programa za djecu i mlade do 18 godina, istaknula je.

"Tim ćemo sredstvima klubovima u najslabije razvijenim sredinama i onima koji imaju najmanju mogućnost izdvajanja za sport omogućiti financiranje trenera te opreme poput lopti, strunjača i svih drugih rekvizita za djecu, kako bi se ona mogla u što većem broju baviti sportom", naglasila je.

Jasnije su definira i ulaganje u sportsku infrastrukturu odnosno donošenje mreže sportskih građevina temeljem koje će se nastaviti ciljano ulagati kako bi se u svim dijelovima Hrvatske sport učinilo svima podjednako dostupnim, od rekreativaca do vrhunskih sportaša, dodala je ministrica.

Sve što sam spomenula daje dovoljno jasnu sliku koliko je Vladi bitan sport i koliko će sustav sporta konkretno unaprijediti stupanje na snagu ovog zakona, zaključila je Brnjac.

Za još mjesec dana snižene visine trošarina za najprodavanije energente

Vlada je donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, kojom se zadržavaju snižene visine trošarina za najprodavanije energente - bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo u idućih 30 dana, počevši s prvim danom listopada.

"Obzirom da se snižene visine trošarina, propisane važećom uredbom o izmjeni uredbe o visini trošarina na energente i električnu energiju, prestaju primjenjivati 30. rujna 2022., a i dalje egzistiraju okolnosti koje utječu na povećanje cijena energenata, predlaže se zadržavanje snižene visine trošarina za najprodavanije energente - bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo za razdoblje od 30 dana i to za 800 kuna na tisuću litara bezolovnog motornog benzina te 400 kuna na tisuću litara dizelskog goriva, odnosno 80 lipa po litri bezolovnog motornog benzina i 40 lipa po litri dizelskog goriva ", rekao je ministar Primorac.

Visine trošarina, kazao je, i dalje su usklađene s minimalnim trošarinama koje su propisane odgovarajućom EU direktivom. Snižene trošarine donesene ovom uredbom primjenjivat će se u razdoblju od 30 dana, počevši s 1. listopada 2022.   

Ministar financija kazao je i da je Vlada od 7. ožujka ove godine u šest navrata mijenjala uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju s ograničenim razdobljem važenja radi sniženja trošarina na dizelsko gorivo i bezolovni benzin, a u okviru mjera za ublažavanje povećanja cijena energenata.

Izvor: Hina/Vlada



Pisane vijesti