- Objavljeno: 21.02.2019.
Školovanje treba djeci ukorijeniti povijesne činjenice i obrazloženu hrvatsku povijest, jezik i kulturu
Vlada je odlučna da se u idućoj školskoj godini krene s frontalnom primjenom obrazovne reforme i novih kurikuluma u svim predmetima, naglasio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Interpelacija o nabavi višenamjenskih borbenih aviona neosnovana, neutemeljena i netočna
"Argumenti koje smo iznijeli u odgovoru Vlade, tamo su još jednom jasno artikulirani. Mislim da je i rasprava i konačnici vrlo uvjerljiv rezultat glasovanja dao jasan zaključak da se odbaci ta Interpelacija i kao neosnovana, neutemeljena i netočna, uz jasnu poruku da politička volja i privrženost Vlade Republike Hrvatske, prije svega radi vlastite sigurnosti, ostaje nepromijenjena kada je riječ o našoj namjeri da Hrvatska kupi višenamjenske borbene avione zapadne tehnologije", kazao je Plenković.
Na tom tragu, dodao je, nastavit ćemo naše aktivnosti, dodavši da je zajednički boravak na Sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, gdje je bila i potpredsjednica Vlade i ministrica Marija Pejčinović Burić, iskorišten i za razgovore s predstavnicima Lockheed Martina i Saaba.
"Ono što je sasvim jasno da su i jedna i druga kompanija zainteresirane za suradnju s Hrvatskom te su spremne sudjelovati u drugim budućim načinima nabave zrakoplova", ustvrdio je.
Minhenska konferencija prigoda da predstavimo hrvatska stajališta o međunarodnim temama
Predsjednik Vlade istaknuo je da je Minhenska sigurnosna konferencija bila izrazito važna, ocijenivši je svojevrsnim sigurnosnim Davosom. "Bila je to dobra prigoda da predstavimo hrvatska stajališta o nizu međunarodnih tema", dodao je.
Izvijestio je da je sudjelovao na Transatlantskom forumu, koji je organizirao CSU, a na kojem je bila i nova čelnica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer, kao i bavarski premijer Markus Soeder. "Tu smo imali priliku izložiti naše stavove o ključnim temama u polariziranim odnosima na međunarodnoj sceni danas, što je bilo jako dobro prihvaćeno", ocijenio je.
Bavarski premijer početkom svibnja u Hrvatskoj
Predsjednik Vlade posebno važnim smatra predstojeći posjet bavarskog premijera Hrvatskoj početkom svibnja. "Jačamo odnose sa zemljama u okviru Njemačke", rekao je, podsjetivši da je prošli tjedan održana Hrvatsko-Baden-Württemberška bilateralna komisija. "To pokazuje da želimo ojačati suradnju s nama najbližim dijelovima Njemačke, gdje ima jako puno Hrvata, odakle dolazi jako puno turista, a najveća su i ulaganja, kao i trgovinska razmjena", kazao je.
Inicijativa Tri mora važna za Hrvatsku
Na panelu u organizaciji Atlantic Councila razgovaralo se o Inicijativi tri mora, koju je predsjednik Vlade ocijenio važnom za Hrvatsku. Najavio da će sljedeći veliki summit o ovoj temi organizirati Slovenija. Izvijestio je da su stoga na panelu Atlantic Councila, uz slovenskog predsjednika Boruta Paora sudjelovali i predstavnici američkog ministarstva energetike.
"Bili su tu i kolege iz Rumunjske, Poljske te svi oni koji žele da ta Inicijativa u energetsko projektnom smislu zaživi, a mi s te strane poduzimao odgovarajuće projektne aktivnosti", dodao je Plenković, istaknuvši da se strateška odluka o plutajućem LNG terminalu na Krku uklapa u sve ključne projekte ove međunarodne Inicijative.
Predsjednik Vlade je zajedno s glavnim pregovaračem Europske unije Michelom Barnierom, u sklopu Mihenske sigurnosne konferencije, sudjelovao i na raspravi o Brexitu. "Smatramo da i mi, a i druge zemlje rade sve potrebne pripreme ukoliko dođe do tzv. neuređenog Brexita, tj. bez usuglašavanja, a u konačnici i prihvaćanja u britanskom parlamentu sporazuma o povlačenju", rekao je.
Važnim je ocijenio i panel na kojem se raspravljalo o sigurnosnoj situaciji u Istočnoj Europi, na kojem su sudjelovali i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, gruzijski premijer Mamuka Bakhtadze, kandidat EPP-a za budućeg predsjednika Europske komisije Manfred Weber te glavni tajnik OESS-a.
"Mogu reći da smo uz te panele, ali i brojne bilateralne susrete s nizom čelnika koje smo imali ministrica Pejčinović Burić, ministar Krstičević i ja ostvarili dinamičan i u vanjsko-političkom smislu koristan vikend", ustvrdio je.
Posebno vrijednim, smatra premijer, je i susret s Hrvatima u Bavarskoj. Naveo je da samo u Münchenu živi 50 tisuća Hrvata, dok ih je u Bavarskoj 100 tisuća.
Partnerski odnos Vlade i Varaždina
Predsjednik Vlade jučer je s nizom ministara posjetio Varaždin, gdje je obišao tvrtke Varteks i Vindiju.
"Vidim da se Varteks naporima nove Uprave vrlo agilno izvlači iz poteškoća u kojima se ta perjanica hrvatske tekstilne industrije našla", kazao je premijer, dodavši da će i nadležna ministarstva gledati kako da se pomogne Varteksu, ali i drugim društvima koja se bave tekstilnom industrijom, osobito na sjeveru Hrvatske.
"Važno nam je da se zadrže rada mjesta i vrlo kvalitetna proizvodnja te da ti proizvodi budu što više na hrvatskom tržištu, ali i da su izvozno orijentirani", poručio je.
Govoreći o Vindiji, predsjednik Vlade je podsjetio da tvrtka zapošljava preko četiri tisuće ljudi, u njezinom sustavu je šest kompanija te je prisutna u nekoliko zemalja.
"I našim angažmanom zbog Zakona o postupku izvanredne uprave koji se odnosio na Agrokor uspjeli su prebroditi poteškoće, konsolidirati se, ide se s novim velikim investicijama i novim industrijama. I kad je riječ o mliječnim proizvodima zasigurno predstavlja vodeću snagu hrvatske prehrambene i poljoprivredne industrije", rekao je.
Premijer je također posjetio i Vojarnu "7. gardijske brigade Puma", kazavši da je povratak vojske u Varaždin nakon 10 godina vrlo dobro prihvaćen na sjeveru Hrvatske. Korisnima je ocijenio i susrete s varaždinskim županom Radimirom Čačićem, gradonačelnikom Varaždina Ivanom Čehokom te saborskim zastupnicima iz tog kraja.
"Cijeni se angažman hrvatske Vlade i partnerski odnos, projektno orijentiran pristup na kreiranje novih radnih mjesta, na pomaganju poboljšanja infrastrukture, osobito aglomeracije na području vodno-komunalnoga gospodarstva", ustvrdio je Plenković, dodavši da je jučer potpisan Ugovor "Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Varaždinske toplice" te Ugovor o darovanju zgrade i zemljišta za potrebe proširenja Tehnološkog parka.
Dosad uspješno usuglašeno, doneseno i objavljeno 37 kurikuluma
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na reformu obrazovanja. Istaknuo je da je Vlada odlučna da se u idućoj školskoj godini krene s frontalnom primjenom obrazovne reforme i novih kurikuluma u svim predmetima.
Podsjetio je da je dosad uspješno usuglašeno, doneseno i objavljeno 37 kurikuluma te su ostala još samo dva, a i oni će biti usuglašeni.
Kazao je da je kurikulum povijesti ponovno postao tema, poručivši da je Vladin cilj da hrvatski obrazovni sustav mora biti prilagođen realnim potrebama tržišta. Ali, rekao je, to isto znači da standard znanja i informacija koje mladi ljudi dobivaju kroz svoje školovanje mora vrlo jasno djeci ukorijeniti ključna identitetska pitanja, ključni vrijednosni sustav argumentiran na temelju povijesnih činjenica, obrazloženu hrvatsku povijest, jezik i kulturu.
"Naš politički cilj je da nove generacije jako dobro znaju što su vrijednosti Domovinskog rata, a isto tako da se vrlo jasno određuju o pitanjima poput holokausta, uz osudu onih režima koji su bili najgori tijekom Drugog svjetskog rata. Mi tu nemamo nikakvih dilema kada je riječ o ustaškom režimu", naglasio je.
Što se tiče trenutnog teksta koji je prošao javnu raspravu i koji je dorađen, predsjednik Vlade je naglasio da u njemu nema relativizacije holokausta.
"Želimo da nakon druge javne rasprave, nakon što je ministrica stavila dorađeni tekst u ponovno javno savjetovanje, da se analiziraju doprinosi onih koji su u toj raspravi sudjelovali, da se uz konzultaciju još dvoje, troje ključnih autoriteta iz akademske zajednice usuglasi tekst iza kojeg ćemo postići široki stručni i društveni konsenzus, te da se uz malo truda stigne do iduće školske godine pripremiti i nove udžbenike", poručio je premijer Plenković.
Izrazio je uvjerenje da će uz puno dobre volje i to pitanje biti riješeno na najbolji mogući način.