- Objavljeno: 11.10.2024.
Stav Vlade od početka ruske agresije na Ukrajinu, usprkos Milanoviću, spasio međunarodnu reputaciju Hrvatske
Premijer Plenković odgovorio je danas s Cipra, gdje sudjeluje na sastanku na vrhu skupine EU MED-9, na izjave predsjednika Milanovića o summitu Ukrajina - Jugoistočna Europa održanom prije dva dana u Dubrovniku. Ustvrdivši da je summit bio vrlo uspješan, istaknuo je da je odgovornost i stav hrvatske Vlade od početka ruske agresije na Ukrajinu, za razliku i usprkos Milanoviću, spasio međunarodnu reputaciju Hrvatske, jer bi u protivnom bila potpuno izolirana. Jasno vidi zašto Milanović to radi. Ne zato što misli da je to jako korisno i pametno iz načelnog vanjskopolitičkog stava, već zato što vidi u anketama da je zbog njega i njegovih izjava, i dijela političkih nojeva koji zabijaju glavu u pijesak, osobito SDP, javnost podijeljena i misli da mu je to dobro za izbore. Premijer je kazao da je za Hrvatsku, koja je i sama bila žrtva brutalne agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, žalosno da dvoji bi li pomogla Ukrajini ili ne. „Milanović svojim narativom daje za pravo svim onima koji bi početkom devedesetih bili okrenuli glavu od Hrvatske“, poručio je.
EU MED skupinu čini devet mediteranskih i južnih zemalja članica Europske unije - Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska.
Uz predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Cipar Nikosa Christodoulidesa, domaćina sastanka na vrhu, na sastanku sudjeluju i predsjednik Francuske Emmanuel Macron, predsjednik Vlade Grčke Kyriakos Mitsotakis, predsjednica Vlade Italije Giorgia Meloni, predsjednik Vlade Malte Robert Abela, predsjednik Vlade Portugala Luís Montenegro, predsjednik Vlade Slovenije Robert Golob, predsjednik Vlade Španjolske Pedro Sànchez, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te kralj Jordana Abdulah II bin Al Husein.
Na prvom sastanku, na kojem je sudjelovao i jordanski kralj, govorilo se o odnosima Europske unije i Jordana.
Deeskalacija sukoba na Bliskom istoku glavna tema prvog dijela summita na Cipru
Razgovarali su, između ostaloga, i o činjenici da je u Jordanu više od milijun i pol izbjeglica iz Sirije, financijskoj potpori Europske unije, potpori osnaživanju javne administracije, digitalnoj transformaciji, desalinizaciji kao i o doprinosu Jordana sprječavanju eskalacije sukoba na Bliskom istoku, kazao je u izjavi medijima premijer Plenković.
Upitan koji je cilj danas okupljenih čelnika u smislu kako pristupiti deeskalaciji sukoba na Bliskom istoku, premijer Plenković kazao je kako je pristup svih u Europskoj uniji da sukob treba zaustaviti i prestati sa žrtvama kojih ima jako puno u zadnjih godinu dana.
Ovakav forum, dodao je, u tom se kontekstu koristi i kao prethodne konzultacije uoči sastanka Europskog vijeća idućeg tjedna u Bruxellesu.
Hrvatska utjecaj na Mediteranu još jači nego što je bio do sada
S te je strane dobro čuti kakve bilateralne komunikacijske kanale pojedine zemlje imaju na samom Bliskom istoku kako bi se spriječila veća eskalacija ili eventualni novi izbjeglički valovi koji bi destabilizirali cijeli europski kontinent i Europsku uniju, što je u ovom trenutku najvažnije, kazao je predsjednik Vlade.
Hrvatska se prije osam godina pridružila ovome forumu, a danas itekako raste njen utjecaj na Mediteranu, što je vidljivo i kroz resor koji će u novom mandatu Europske komisije preuzeti Dubravka Šuica.
Premijer Plenković izrazio je veliko zadovoljstvo novim portfeljem Dubravke Šuice ocijenivši to sjajnom vijesti.
„Na taj će način Hrvatska biti još više aktivna na Sredozemlju nego što je to bila do sada“, poručio je.
Zavist i jal koji Milanović plasira u javnom prostoru da nije smiješna, bila bi tragična
Osvrnuo se potom na izjave predsjednika Milanovića o sastanku na vrhu Ukrajina - Jugoistočna Europa održanom prije dva dan u Dubrovniku.
„Zavist i jal koju Milanović i njegovi pobornici u hrvatskom političkom i medijskom prostoru nastoje plasirati dva dana da nije smiješna, bila bi tragična“, ustvrdio je.
Naglasio je da je summit u Dubrovniku bio uspješan i sjajan, kao i bilateralni sastanak koji je uoči summita imao s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, s kojim je potpisao sporazum koji potvrđuje hrvatsku potporu Ukrajini kao žrtvi agresije.
Šetnja predsjednika Zelenskog Stradunom i posjet sobi koja je posvećena poginulim braniteljima Dubrovnika i ljudi koji su ga oduševljeno dočekali, dodao je, govori o ukupnom ozračju tog skupa.
Istaknuo je da je prvi puta taj format upravo u Dubrovniku i fizički okupio predstavnike svih 14 zemalja koje u njemu sudjeluju, što se nije dogodilo ni na prvom sastanku u Ateni niti na drugom u Tirani.
„Proglasiti to nekakvom predstavom predsjednika Srbije, može samo netko tko želi pratiti narativ srpskih tabloida“, poručio je.
Dubrovačka deklaracija poziva na mjere koje EU usvaja, a to podrazumijeva i sankcije, što valjda Milanović i njegovi savjetnici ne znaju pročitati
Kada je riječ o formulacijama u Dubrovačkoj deklaraciji, premijer je kazao da one prvi puta u ovom formatu pozivaju na važnost zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije te na mjere (measures) koje EU usvaja.
U jeziku Europske unije, pojasnio je, riječ measures podrazumijeva i restriktivne mjere, a to je naziv Europske unije za sankcije.
„To očito ne razumiju ,,veliki i sofisticirani diplomati'' koji Hrvatskoj donose briljantne vanjsko-političke ''uspjehe'', poput jasne želje da Hrvatsku svrstaju uz Rusiju, Bjelorusiju, a za razliku od svih drugih saveznica NATO-a, ne žele da Hrvatska sudjeluje u NATO-ovoj potpornoj misiji sigurnosti i potpore Ukrajini u Wiesbadenu, i to sa sve skupa pet časnika Hrvatske vojske. Danima dovode hrvatsku javnost u zabludu. To je taj briljantni doprinos Milanovića i njegovih jataka hrvatskoj vanjskoj politici“, ironično je poručio.
Svojim narativom Milanović daje za pravo svim onima koji bi početkom devedesetih bili okrenuli glavu od Hrvatske
Što se tiče srpskog predsjednika Vučića, on se u Dubrovniku jedino pobunio na premijerovu vrlo jasno izrečenu izjavu na početku summita o tome da je Hrvatska bila žrtva agresije.
„A to da se Srbija ne slaže sa time što svi ostali znaju, to znamo“, dodao je.
Upitan o Milanovićevim izjavama dalje, premijer je ustvrdio da Milanovića Rusi koriste da širi njihovu propagandu.
„To su shvatili svi i u Europi i u svijetu i još samo preostaje da dio hrvatske političke scene to shvati, poput ovih koji su glasovali protiv sudjelovanja Hrvatske u vojnoj misiji Europske unije pomoći Ukrajini, i dijela medijskoga prostora“, kazao je.
Ustvrdio je da je odgovornost i stav hrvatske Vlade od početka ruske agresije na Ukrajinu, za razliku i usprkos Milanoviću, spasio međunarodnu reputaciju Hrvatske, jer bi u protivnom Hrvatska bila potpuno izolirana.
Jasno vidi, kazao je premijer Plenković, zašto Milanović to radi. Ne zato što misli da je to jako korisno i pametno iz načelnog vanjskopolitičkog stava, već zato što vidi u anketama da su zbog njega i njegovih izjava, i dijela političkih nojeva koji zabijaju glavu u pijesak, osobito SDP-a, da je javnost podijeljena.
„Mislim da je tragično da se dio hrvatskih ljudi zbog ovakve dezinformacijske kampanje koju možda Rusi i financiraju, jer ovo sad već poprima takve razmjere da je pravi primjer hibridnog rata u hrvatskom političkom i medijskom prostoru, slaže s njima, a oni misle da im je to dobro za izbore“, kazao je predsjednik Vlade.
Dodao je kako se ljudi ne slažu s njima zato što je to ispravno nego zato što su već dvije i pol godine pod narativom kojeg je Milanović glavni glasnogovornik i promotor.
Ustvrdio je da je za Hrvatsku, koja je i sama bila žrtva brutalne agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, žalosno da dvoji bi li pomogla Ukrajini ili ne.
„Milanović svojim narativom daje za pravo svima onima koji bi početkom devedesetih bili okrenuli glavu od Hrvatske“, poručio je.
Hrvatska 2026. domaćin EU MED-9
Zahvalivši na gostoprimstvu predsjedniku Cipra Nikosou Christodoulidesu, predsjednik Vlade Andrej Plenković je na zajedničkoj konferenciji za medije, održanoj po završetku sastanka na vrhu EU MED-9, kazao da su čelnici skupine s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen raspravili teme koje se odnose na suradnju mediteranskih članica Europske unije.
Dodao je da je riječ o temama idućeg institucionalnog ciklusa i hrvatskih političkih prioriteta, kao što je suradnja na području Mediterana, gdje će naša zemlja slijedom odabira Dubravke Šuice, aktualne potpredsjednice Europske komisije, preuzeti portfelj za Mediteran, čime ćemo, kako je rekao premijer, dodatno zastupati snažniji angažman Europske unije na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku.
Izrazio je zadovoljstvo i zahvalio kolegama na odluci da Hrvatska 2026. bude domaćin EU MED-9. „Želimo da naše zajedničke odluke pridonesu daljnjem jačanju konkurentnosti europskog gospodarstva na dobrobit naših građana i gospodarstvenika“, poručio je Plenković.
Istaknuo je i da Europska unija mora učiniti napore u procesu proširenja na države jugoistoka Europe, osobito kad je riječ o Bosni i Hercegovini, a založio se i za daljnju snažnu potporu Ukrajini kao žrtvi ruske agresije.
S jordanskim kraljem o situaciji na Bliskom istoku i sprječavanju daljnje eskalacije sukoba
Premijer je naveo da su lideri razmijenili mišljenja i s jordanskim kraljem o situaciji na Bliskom istoku, kao i o zajedničkim naporima kako bi se spriječila daljnja eskalacije sukoba.
Dodao je da su njegovo iskustvo i promišljanja korisna za sve čelnike u Europskoj uniji kad je riječ o zajedničkim inicijativama, koje bi dovele do smanjenja civilnih žrtava i mira na Bliskom istoku.
Podsjetio je da je prošlo gotovo godina dana od Hamasovog terorističkog napada na Izrael te uzvraćanja od strane Izraela, što je, kako je rekao, dovelo do velikog broja civilnih žrtava i stradanja, osobito u Pojasu Gaze. A sada, dodao je, želimo da se smiri situacija u Libanonu.
