Što nam je susjedstvo gospodarski razvijenije i što bolje ispunjava kriterije, bit će bolje i za Hrvatsku i za EU

  • Slika /Vijesti/2019/04 Travanj/29 travnja/Berlin/1.jpg

Uoči današnjega sastanka na vrhu u Berlinu o stabilnosti zapadnog Balkana predsjednik Vlade Andrej Plenković novinarima je kazao da u nacrtu zajedničke izjave vidi tri poticajne točke. "Prva je da se još jednom produži europska perspektiva ovih zemalja, druga je da se pokuša potaknuti Srbiju i Kosovo na normalizaciju odnosa i treća je da se vidi kako rješavati probleme u regiji i kako omogućiti njihov put u Europsku uniju.
 

"Prije svega mislim da je dobro da su njemačka kancelarka Merkel i i francuski predsjednik Macron pokrenuli ovaj sastanak", naglasio je predsjednik Vlade Plenković, dodavši da i Njemačka i Francuska smatraju da Hrvatska i Slovenija koje sudjeluju na skupu imaju važnu ulogu u svom najbližem susjedstvu.
 
Govoreći o sljedećim izvješćima Europske komisije o napretku u procesu proširenja, predsjednik Vlade kazao je da se iz političkih razloga to izvješće očekuje nakon izbora za Europski parlament, osobito s obzirom na raspoloženje o proširenju u zemljama zapadne Europe.
 
Hrvatska principijelno gleda na otvorena pitanja u susjedstvu
 
Kazao je da je dogovor između Grčke i Sjeverne Makedonije bio inspirativan i svi bi voljeli vidjeti kako se dugotrajni problemi mogu riješiti u istome duhu kako su to riješili premijeri Zaev i Cipras.
 
"Ovaj sastanak doživljavam kao dio jednog mozaika. Postoje dva formata susreta; jedan je ovaj kojeg će Hrvatska  biti domaćin iduće godine za vrijeme našega predsjedanja, dakle puni format svih zemalja članica EU i svih šest zemalja između Hrvatske  i Grčke, a drugi je Berlinski proces, format koji se također postupno širi", pojasnio je Plenković.
 
Kazao je da kancelarka Merkel, u partnerstvu s francuskim predsjednikom Macronom želi od članica Europske unije zatražiti dodatni angažman u okolnostima nakon nesretnoga referenduma o Brexitu.
 
Ocijenio je da je za Hrvatsku posebno važno da i Francuska i Njemačka percipiraju Hrvatsku kao partnera i zainteresiranu zemlju koja ima vrlo čvrsti stav i o jednakopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH, ali i zemlju koja principijelno gleda na sva otvorena pitanja u regiji i koja će svoje predsjedanje iduće godine iskoristiti da ta tema bude visoko na dnevnom redu EU-a.
 
Iduće će se godine u Zagrebu, nakon 20 godina, održati sastanak u formatu šefova država i vlada zemalja jugoistoka Europe, i to će za Hrvatsku biti ključna uloga. "Mi smo to dodali i u zaključke koji će danas biti usvojeni", kazao je predsjednik Vlade.
 
"Svi ovi koraci koje sada radimo su pripreme za institucije Europske unije nakon europskih izbora, za novu Komisiju novi parlament, novoga predsjednika Europskoga vijeća i jedan drugi, malo osvježeni pogled na proširenje Europske unije", poručio je Plenković.
 
Hrvatska oprezna prema tezi o zamjeni teritorija Srbije i Kosova
 
Upitan o mogućnostima nakon današnjih izjava srpskog predsjednika Vučića za realnu spremnost na pomake, predsjednik Vlade Plenković kazao je: "Vidjet ćemo danas u kojoj su oni fazi. Tu objektivno imamo i različite pozicije. Pitanje Kosova, kako god okrenemo, bit će ključno za konačnu dinamiku;  ništa od tih događaja neće se dogoditi ni sutra ni preksutra.  To je proces koji će trajati još dugi niz godina, a važno je da sve države koje pregovaraju i koje će sutra pregovarati ispunjavaju isti set kriterija, da su tretirane na temelju svojih individualnih postignuća, kao što smo se i mi  trudili svih onih godina, da se i Hrvatsku valorizira samostalno i da je se ne gleda u paketu. Mi smo to uspjeli; kako vrijeme prolazi, vidi se koliko je  bilo važno ostvariti tu dinamiku i koliko je zaključivanje pregovora 2011. za Hrvatsku bilo od strateškoga značaja", istaknuo je Plenković.
 
"Mi moramo jasno artikulirati naš stav, moramo voditi računa da je to naše susjedstvo, da što su oni više stabilizirani, da što bolje funkcioniraju, što su gospodarski razvijeniji, što je veća socijalna kohezija, što bolje  ispunjavaju kriterije, bit će bolje ne samo njima, nego, naravno i nama, kao članici Unije i NATO-a, koja ima i manjinu u Srbiji i konstitutivni narod u BiH i koja želi rješavati sva zaostala pitanja", poručio je predsjednik Vlade.
 
Upitan o stavu Hrvatske prema američkoj tezi o zamjeni teritorija, predsjednik Vlade je kazao da je s kancelarkom Merkel o tome razgovarao u Berlinu u kolovozu. Poručio je da tu postoje dva pristupa – jedan je da se to smatra izoliranim slučajem, koji neće biti presedan za druge zemlje, a drugi je da se vodi računa o eventualnim efektima na stabilnost i teritorijalnu cjelovitost drugih država na jugoistoku Europe.
 
"Mi znamo koliko je bilo važno poštovati granice, teritorijalni  integritet i suverenitet. Naravno da se prema međunarodnom dvije države mogu dogovoriti, to nije zabranjeno", pojasnio je Plenković, dodajući da je stav Hrvatske oprezan, s obzirom na povijest i reperkusije koje takav potez može imati na druge države.
 
Na upit hoće li posjetiti Srbiju ako ga pozove premijerka Brnabić koja je najavila da je spremna napraviti prvi korak, predsjednik Vlade je kazao da će u okviru priprema za sastanak na vrhu kada Hrvatska, za otprilike osam mjeseci preuzme predsjedanje,  posjetiti sve zemlje u regiji, pa i Srbiju.

Rješavanje otvorenih pitanja u susjedstvu i približavanje EU
 
Nakon današnjega sastanka na vrhu zemalja zapadnog Balkana i Europske unije, predsjednik Vlade Andrej Plenković zaključno je izjavio da su ključne poruke susreta podrška europskoj perspektivi zemljama zapadnog Balkana i pokušaj deblokiranja zastoja u razgovorima između Srbije i Kosova, nastaloga sredinom studenoga prošle godine, kad Kosovo nije uspjelo ući u Interpol i nakon uvođenja carine na proizvode iz Srbije.
 
"U svakom slučaju,  taj napor Njemačke i Francuske, kao i  šire europske diplomacije, vjerojatno će zahtijevati još razgovora kako bi se situacija deblokirala. To u ovom trenutku nije bilo moguće. Nisu se približili stavovi niti da Kosovo ukine svoje odluke o carinama, niti da Beograd napravi dodatni korak u ovoj fazi", ocijenio je predsjednik Vlade.
 
U vezi s ostalim temama, kazao je da svi očekuju daljnju dinamiku Berlinskoga procesa u Poznanu početkom srpnja.
 
"Naravno da sam iskoristio ovu prigodu da kažem koje su ambicije Hrvatske za iduću godinu  i za naše predsjedanje Europskom unijom, kao i za summit koji će biti u Zagrebu za godinu dana. U svakom slučaju pokušat ćemo kombinirati stvari koje imaju  političku dimenziju i još uvijek su otvorene između država na jugoistoku Europe, i cijeli ovaj institucionalni dio približavanja Europskoj uniji", najavio je Plenković.
 
Ribari neće biti uhićeni na granicama
 
Na upit o pravomoćnim presudama hrvatskim ribarima koje su dobili iz Slovenije i mogućnosti da budu uhićeni na granici, predsjednik Vlade je kazao da se to neće dogoditi. Podsjetio je da se ribarima  kontinuirano pruža pravna i financijska pomoć te je najavio da će im Ministarstvo pravosuđa i druga tijela pomagati kao i do sada.
 
"Nema tu nekakvoga straha i apsolutno kao država ne možemo priznati ni na koji način da se netko ponaša kao da je arbitražna presuda koju Hrvatska nije prihvatila - na snazi", zaključio je.


Pisane vijesti | Andrej Plenković