Suficit proračuna i po nacionalnoj i po europskoj metodologiji, unatoč plaćenim jamstvima za Uljanik

U Banskim dvorima održana je 157. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 15 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2018.

Ministar financija Zdravko Marić je obrazlažući Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu podsjetio na makroekonomske pokazatelje. Istaknuo je da je u prošloj godini stopa rasta bila 2,6 posto, pri čemu je glavni doprinos došao od domaće potražnje, dakle osobne potrošnje i investicija.

"Izvoz je, također, imao dobar rezultat. Međutim, s obzirom na i dalje visoku ovisnost o uvozu našeg gospodarstva, ukupni doprinos neto izvoza je bio i prošle godine negativan", dodao je.

Izvijestio je da su, osim industrijske proizvodnje, sve aktivnosti zabilježile dobre stope rasta. Tako je trgovina na malo povećana 3,8, građevinske aktivnosti 4,9, broj dolazaka turista za 7,1 te broj noćenja turista 4 posto.

"Kao rezultat ovih makroekonomskih pokazatelja, nastavljen je trend rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti. Inflacija je bila oko 1,5 posto", kazao je ministar financija.

Rasta zaposlenosti i plaća

Vezano za prihode državnog proračuna, Marić je istaknuo da su oni ostvareni u iznosu od 129,4 milijarde kuna.

"To je na razini plana, čak i nešto iznad 0,2 posto onog zadnjeg plana. Sjećate se da smo krajem godine imali tehnički rebalans, dakle - to je sigurno znak dobrog i adekvatnog planiranja", napomenuo je.

Porezni prihodi su u 2018. bili ostvareni u iznosu od 78 milijardi kuna, što je, dodao je, porast 3,7 posto u odnosu na 2017. godinu.

"Jako smo puno mjera i u prvom i u drugom krugu porezne reforme usmjerili na dizanje što izravnog dohotka, što neizravno raspoloživog dohotka. Sve je to imalo reperkusije na potrošnju građana, ali i općenito trendove na tržištu rada po pitanju rasta zaposlenosti i rasta plaća", rekao je.

Prihod od poreza na dobit ostvaren je u iznosu od 8,5 milijardi kuna, što je 2,7 posto više. Marić je napomenuo da Hrvatska drugu godinu zaredom bilježi stope rasta prihoda od poreza na dobit. Podsjetio je pritom da je jedna od stožernih mjera u prvom krugu porezne reforme bila smanjivanje stope poreza na dobit s 20 na 18 posto, a za 85 posto poduzetnika, koji su po svom prometu iskazanom ispod tri milijuna kuna, ta stopa je 12 posto. 

Prihod od poreznih poreza i trošarina bio je 15,9 milijardi kuna, što je 4,8 posto više. Doprinosi su bili 24,9 milijardi kuna, što je povećanje za 7,3 posto.

Prihodi od pomoći, izvijestio je Marić, ostvareni su u iznosu od 10,7 milijardi kuna, što je porast od gotovo 27 posto.

"Najveći dio ovih prihoda su oni iz europskih fondova", dodao je.

Prihodi od imovine ostvareni su u iznosu od 2,3 milijarde kuna, što je u odnosu na 2017. godinu smanjenje za 24,8 posto.

Odgovorno i transparentno

Govoreći o rashodnoj strani državnog proračuna, Marić je kazao da su ukupni rashodi bili 129,6 milijardi kuna, što je 98,4 posto od planiranog.

"Odgovorno smo i transparentno izvršavali proračun do samog njegovog završetka", naglasio je.

Napomenuo je da kada se uspoređuje 2018. i 2017. godina, to je povećanje od 3,7 posto. Međutim, naglasio je, treba izdvojiti da je zabilježena bolja apsorpcija fondova Europske unije te povećanje rashoda za mirovine i mirovinska primanja, s obzirom na provedene dvije indeksacije.

"Potom povećanje rashoda za zaposlene, s obzirom na razgovore i dogovore, odnosno rezultat razgovora sa sindikatima javnih i državnih službi", dodao je.

Značajne uštede na rashodima za kamate

Izvijestio je da je treću godinu zaredom zabilježena značajna ušteda na rashodima za kamate. Podsjetio je u tom kontekstu da je 2015. godine gotovo 12 milijardi kuna plaćeno rashoda za kamate.

"U ove tri godine mi smo smanjili rashode za kamate za tri milijarde kuna. Smatram da prostora za daljnje smanjivanje rashoda za kamate ima i dalje", kazao je.

Rashodi za zaposlene bili su 28,1 milijardu kuna, materijalni rashodi 13,1 milijardu kuna, rashodi za subvencije 6,6 milijardi kuna te pomoći dane u inozemstvu unutar općeg proračuna 15,3 milijarde kuna.

Naknade građanima i kućanstvima izvršene su u iznosu od 40,8 milijarde kuna. Marić je kazao da je to iznos koji je bio u zadnjem rebalansu proračuna.

"Vrlo smo pažljivi i točni u smislu predviđanja mirovina i mirovinskih primanja. Ukupno je izvršeno 39,3 milijarde kuna za mirovine, što je povećanje za oko 1,6 milijardi", rekao je.

Od ostalih kategorija, naknade u socijalnoj skrbi bile su 2,4 milijarde kuna. "Najveći dio odnosi se na isplatu osobne invalidnine – 500 milijuna kuna, zajamčene minimalne naknade – 485 milijuna kuna te doplatak za pomoć i njegu – 451 milijun kuna", izvijestio je.

Ministar financija istaknuo je pritom da je za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete izdvojeno 1,5 milijardu kuna, što je povećanje u odnosu na 2017. godinu za 250 milijuna kuna, te doplatak za djecu 1,3 milijarde kuna.

Još bolji rezultat nego 2017. godine

"Na razini konsolidirane opće države ostvaren je višak od dvije milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a", naglasio je ministar Marić.

Unatoč činjenici da je krajem prošle godine plaćeno 2 milijarde i 540 milijuna kuna protestiranih jamstava za Uljanik, dodao je, i po europskoj metodologiji ESA 2010 ostvaren je suficit proračuna opće države od 758 milijuna kuna, odnosno 0,2 posto BDP-a.

Ocijenio je da je na razini državnog proračuna ostvaren još bolji rezultat nego 2017. godine, podsjetivši da je 2018. godine kompletni prihod od poreza na dohodak ustupljen lokalnoj samoupravi.

"Unatoč toj činjenici, gotovo smo izbalansirali državni proračun", poručio je.

U tri godine, javni dug smanjen za gotovo 10 postotnih bodova

Vezano za javni dug, Marić je kazao da je u 2018. godini udio javnog duga u BDP-u smanjen za 2,3 postotna boda, na razinu 74,6 posto.

"Kada gledamo protekle tri godine, mi smo javni dug smanjili za gotovo 10 postotnih bodova. Ako pogledate u Programu Vlade, to smo si zadali kao cilj do kraja mandata, a mi smo ga već sada ispunili", kazao je.

Govoreći o Prijedlogu godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2018., Marić je izdvojio da su ispunjena sva tri pravila koja su u novom Zakonu u fiskalnoj odgovornosti.

"Kada zaključimo 2018. godinu, možemo biti zadovoljni. Unatoč svim izazovima, pogotovo onima koji su nastupili po pitanju Uljanika, pokazali smo da možemo i znamo odgovorno voditi javne financije te odgovorno i transparentno odnositi se prema proračunskom novcu. Treću godinu za redom nismo probili limite koje smo si zacrtali, a sav višak prihoda pretačemo u poboljšanje rezultata i smanjivanje javnog duga", naglasio je.

Podsjetio je pritom da je od 1. siječnja nastavljeno s trećim krugom poreznog rasterećenja.

Dvije godine zaredom proračunski suficit

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je na tri temeljne točke Vladine politike, odgovorno upravljanje javnim financijama, strukturne reforme i privlačenje investicija.

"Kontinuirano radimo na sva tri polja, a to da smo došli u fazu da dvije godine za redom, i po našoj statistici i po europskoj metodologiji, imamo proračunski višak, nije uobičajen sport u Hrvatskoj", naglasio je.

Plenković je kazao da je zadnji put proračunski suficit ostvaren 1998. godine, kada je uveden porez na dodanu vrijednost. Sada pak, dodao je, uz tri vala poreznog rasterećenja, ukupno 6,5 milijardi kuna, plus još dvije milijarde kuna administrativnog rasterećenja, to je 8,5 milijardi kuna, plus plaćena državna jamstva ranijih Vlada za brodogradilišta, ostvaren je proračunski višak.

"To znači da smo racionalni i dobri domaćini, oni koji dobro planiraju svoje prihode i rashode. To je pravilo broj 1 i na tom tragu moramo nastaviti s našom politikom. Na taj smo način izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža te Hrvatskoj vratili investicijski rejting nakon 6,5 godina", istaknuo je premijer, te prisnažio da su to  svojevrsne legitimacije ozbiljnosti, racionalnosti i dobrog planiranja.

Vlada radi sustavno i ozbiljno

Rekao je pritom da je to priprema za strategiju usvojenu prošle godine, a to je uvođenje eura u dogledno vrijeme.

"Drago mi je da je skoro 30 naših državnih dužnosnika bilo na izvrsnom specijaliziranom edukacijskom programu koji je organizirala Vlada u suradnji sa Sveučilištem Columbia, poput sličnog programa koji smo imali za zdravstvenu politiku sa Sveučilištem Harvard u siječnju", kazao je.

Poručio je da Vlada radi sustavno i ozbiljno te su ovo materijalni dokazi da je smjer dobar.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić predstavio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o recikliranju brodova i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 i Direktive 2009/16/EZ (EU), kojim se stvara pravni okvir za provedbu Uredbe.

"Cilj Uredbe je priječiti i smanjiti moguće nesreće, ozljede i druge štetne učinke na ljudsko zdravlje i okoliš uzrokovane recikliranjem brodova, povećati sigurnost, zaštitu zdravlja ljudi i morskog okoliša te utvrditi pravila za osiguravanje pravilnog upravljanja opasnim materijalima na brodovima", kazao je ministar Ćorić.

Također se propisuju nadležna tijela za provedbu ove Uredbe u Republici Hrvatskoj.

Ubrzati zemljišnoknjižne postupke

"Glavni cilj zakona je ubrzati zemljišnoknjižne postupke kako bi oni postali hitni postupci te su određeni jasni rokovi", kazao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristian Turkalj obrazlažući Konačni prijedlog zakona o zemljišnim knjigama.

Istaknuo je i da su stvorene pretpostavke za digitalizaciju zemljišnoknjižnog postupka, čime se uvodi elektronička zbirka isprava i elektronički spis. 

"Omogućili smo elektronsku komunikaciju između pravosudnih i upravnih tijela s gruntovnicom te podnošenje prijedloga za upis elektroničkim putem", rekao je Turkalj.

Na ovaj način omogućili smo puno brži, jednostavniji i jeftiniji zemljišnoknjižni postupak, poručio je državni tajnik, iskazavši uvjerenje da to pridonijeti i podizanju investicijske klime u Hrvatskoj.

Potvrđen Ugovor o uklanjanju dvostrukog oporezivanja s Japanom

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Japana o uklanjanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza.

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je ugovor potpisan u drugoj polovini listopada 2018. godine te da nakon potpisivanja slijedi ratifikacija ugovora od strane hrvatske Vlade, a potom i Sabora.

"Ugovorom će biti postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga, te povećanje stupnja ukupne gospodarske aktivnosti obiju država", kazao je Marić.  

Ravnomjerni regionalni razvoj

Vlada je donijela Odluku o imenovanju Vijeća za regionalni razvoj, koje će pratiti stanje i trendove u regionalnom razvoju Hrvatske, predlagati smjernice iz područja politike regionalnog razvoja kako bi se osigurao ravnomjerniji razvoj svih dijelova države te razmatrati nacionalne razvojne dokumente i ključne programe i mjere za poticanje regionalnog razvoja.

Predsjednik Vijeća je predsjednik Vlade, a u radu Vijeća sudjeluju predstavnici ministarstva nadležnih za regionalni razvoj, prostorno uređenje, financije, demografiju, gospodarstvo i poduzetništvo, upravu, znanost i obrazovanje, rad i ruralni razvoj, kao i predstavnici jedinica područne (regionalne) samouprave, predstavnici regionalnih koordinatora, predstavnici jedinica lokalne samouprave, predstavnici odbora Hrvatskoga sabora nadležnog za regionalni razvoj, predstavnici znanstvene i stručne zajednice i Nacionalnog vijeća za konkurentnost

"Ovo će Vijeće pridonijeti našoj politici ravnomjernog regionalnog razvoja i smanjivanju nejednakosti pojedinih krajeva Hrvatske", kazao je predsjednik Vlade Plenković.

Sustav elektroničke naplate upravnih pristojbi

Državna tajnica u Ministarstvu uprave Katica Prpić predstavila je Uredbu o središnjem informacijsko-tehnološkom sustavu elektroničke naplate upravnih pristojbi, čijom će se uspostavom u prvoj fazi omogućiti kartično plaćanje u uredima državne uprave u županijama, a prve e-usluge trebale bi se u sustav integrirati do polovice ove godine.

Pojasnila je da će sustav krajnjem korisniku omogućiti da jednom uplatom plati ukupnu cijenu usluge, a da ona putem sustava bude distribuirana na one dijelove i subjekte kojima pripada prema važećim propisima.

"Time će se postupno zamijeniti klasični biljeg i osigurati jedinstvena evidencija javnih usluga", dodala je državna tajnica.

Projekt e-Pristojbe financira se iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 50,5 milijuna kuna.

Dana je i suglasnost Ministarstvu obrane za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2020. godini u iznosu nešto većem od 10 milijuna kuna za sklapanje ugovora o izvođenju radova na rekonstrukciji građevine br. 1 u vojarni 4. gardijske brigade Pauci.

MORH je proveo postupak javne nabave za izvođenje radova na rekonstrukciji građevine te je za izvođača radova izabrana tvrtka PALIR d.o.o. iz Zagreba. Ukupno će radovi koštati 16,1 milijun kuna.

Izvor: Vlada/Hina



Pisane vijesti | Andrej Plenković