Svih dosad prikupljenih 101,5 milijuna kuna ide za obnovu i stambeno zbrinjavanje

Odlukom o raspodjeli donacija financijskih sredstava uplaćenih na račun državnog proračuna u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa", Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje raspoređuje se svih do sada prikupljenih 101,5 milijuna kuna uplaćenih na posebni račun. Premijer Andrej Plenković demantirao je medijska izvješća, prema kojima samo 40 posto doniranog novca ide na obnovu kuća nakon potresa. "Uplaćena sredstva će biti utrošena za obnovu potresom razorenih područja. Tu ne smije biti nikakvih dilema niti kakofonije u eteru", kazao je.

Vlada je na današnjoj 45. sjednici raspravila 18 točaka dnevnog reda, među kojima su Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, Odluka o raspodjeli donacija financijskih sredstava uplaćenih na račun državnog proračuna u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa" te Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2021. do 2023.

Postavljeno 1518 kontejnera za stradale, uklonit će se 406 oštećenih objekata

Potpredsjednik Vlade, ministar hrvatskih branitelja i ravnatelj Stožera za saniranje posljedica potresa Tomo Medved izvijestio je da su na potresom pogođenom području do sada postavili 1518 kontejnera i mobilnih kućica, a najavio je i uklanjanje 406 oštećenih objekata koji predstavljaju ugrozu.

"Na električnu energiju priključeno je 1847 smještajnih objekata. U kontejnerskom naselju Sajmište u Petrinji u završnoj je fazi opremanje kontejnera te se useljavaju obitelji. Želim naglasiti i činjenicu da smo konkretno za Petrinju i okolna naselja osigurali ukupno 533 kontejnera i 109 mobilnih kućica, sveukupno 642 smještajna objekata za područje Petrinje", rekao je Medved.

Najavio je i uklanjanje 406 oštećenih građevina, od kojih ih je 373 na području Sisačko-moslavačke županije, 24 u Karlovačkoj te devet objekata u Zagrebačko županiji.

Podsjetio je kako su uspostavili ured za podnošenje zahtjeva za obnovom i izgradnjom u Petrinji te dva mobilna tima koji su povezani s katastrom i gruntovnicom. "Danas su mobilni uredi u naseljima Mošćenica i Gornja Bačuga", dodaje.

Naglasio je kako su do sada zaprimili ukupno 1161 zahtjev.

"U Marinbrodu i općini Donji Kukuruzari započeli su s radom mobilne bazne postaje telefonske i internetske mreže. Predvidjeli smo uspostavu ukupno šest mobilnih postaja", kazao je Medved.

Izvijestio je kako profesori s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta i dalje prate pojave urušnih vrtača te je izrađeno preliminarno izviješće prema kojem je pogođenom području nastalo 96 urušnih vrtača.

Nastavlja se i isplaćivanje jednokratnih naknada za stradale, ukupno je isplaćeno 94 milijuna kuna temeljem 29.580 izdanih zahtjeva.

U vojarni Pukovnik Predrag Matanović i dalje su, zbog potresa, smještena 64 civila

Naveo je podatke Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo prema kojima je ukupno pregledano 33.946 objekata, od kojih je sa oznakom crveno 4066, žutom 7368 i sa zelenom 22.517 objekata.

Od protekle sjednice Vlade pregledano je 2100 objekata na potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije.

Beroš: Zdravstveni sustav virus dočekao spreman

Ministar zdravstva Beroš rekao je kako je točno godinu dana od pojave prvog slučaja zaraze covida-19 u Hrvatskoj, da je zdravstveni sustav virus dočekao spreman, a dosad je hospitalizirano više od 28.000 covid pacijenata te je oboljelo i oko 13.000 zdravstvenih djelatnika.

"U godinu dana ukupno je hospitalizirana više do 28.000 covid pacijenata, dosad je oboljelo i nešto manje od 13.000 zdravstvenih djelatnika. Zdravstveni sustav novi virus dočekao je spreman te je dobrom reorganizacijom i prilagodbom osigurana kontinuirana zdravstvena skrb", rekao je ministar Vili Beroš.

"Otpornost zdravstvenog sustava karakterizira i sposobnost planiranja i prilagodbe neplaniranim okolnostima kako bi se održala aktivnost od vitalnog značenja. Iako na trenutke znatno opterećen, zdravstveni sustav ostao je stabilan, bez ugroze vitalnog funkcioniranja. To pokazuje snagu naše struke, medicinskog kadra i organizacije", dodao je.

Beroš je rekao i kako je u 2020. zabilježen porast broja hospitalizacija zbog tumora u odnosu na 2019., što ukazuje na posebnu skrb zdravstvenog sustava na tu skupinu bolesnika.

Do sada u Hrvatsku stiglo 251.070 doza cjepiva

Što se tiče trenutne epidemiološke situacija, ministar zdravstva je rekao kako bilježimo blagi porast broja novozaraženih.

Do danas je u Hrvatsku stiglo 251.070 doza cjepiva, a cijepljeno je 135.756 osoba - 77.245 jednom a 58.511 docijepljeno je drugom dozom.

U Zagrebu je u sklopu druge faze cijepljenja starijih osoba i kroničnih bolesnika u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ),  cijepljeno 926 osoba.

Dosad je zaprimljena 991 prijava nuspojave cjepiva, a najčešće se radilo o blagim i prolaznim reakcijama, naveo je ministar zdravstva Beroš.

Božinović: Stožer civilne zaštite donio 300 odluka o nužnim epidemiološkim mjerama

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je Stožer civilne zaštite, otkad je lani zabilježen prvi slučaj koronavirusa, donio ukupno 300 odluka o epidemiološkim mjerama, a izdan je oko 41 milijun komada zaštitne i opreme za karantene.

Od 300 odluka koje je Stožer donio od 19. ožujka 2020. do 19. veljače ove godine, trenutno je na snazi 28 odluka, od toga 17 na nacionalnoj razini, deset na regionalnoj i jedna na lokalnoj razini, kazao je Božinović osvrćući se na ključne aktivnosti tog tijela u proteklih godinu dana.

Ministar je istaknuo da se, kada je zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj, po prvi put istodobno aktiviralo svih 577 stožera civilne zaštite s 4600 članova.

U danima najvećeg opterećenja dodatno je angažirano oko 14.000 pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite te na dnevnoj bazi oko 7000 policijskih službenika, naveo je Božinović.

Opremanje zdravstvenih ustanova

Istaknuo da je dosad za potrebe zdravstvenih i socijalnih ustanova te za potrebe Hrvatskog Crvenog križa i tijela državne uprave, iz Logističkog centra Ravnateljstva civilne zaštite u Jastrebarskom izdan oko 41 milijun komada zaštitne i opreme za karantene.

„Najviše zaštitne opreme koja je  dopremljena s 12 brodova i devet aviona pristiglo je iz Kine, a 85 posto sredstava dobiveno je iz Europske unije, od ukupno 62 milijuna eura“, obrazložio je ministar Božinović.

U Logističkom centru te regionalnim skladištima trenutno se nalazi oko 15 milijuna različitih artikala zaštitne opreme, odnosno 600 tona.

Ravnateljstvo civilne zaštite i pripadnici Državne intervencijske postrojbe u suradnji s policijskim službenicima obavili su 167.735 inspekcijskih nadzora i izdali 6540 usmenih upozorenja. Podneseno je 198 prekršajnih naloga protiv pravnih i fizičkih osoba.

Inspektori Ravnateljstva civilne zaštite i policija proveli su 16.638 nadzora, prilikom čega je utvrđeno 96 nepravilnosti te je izdano 117 usmenih upozorenja.

Zbog kršenja mjera propisanih odlukama Stožera utvrđeno je 40 prekršaja, a bit će podneseno 18 prekršajnih naloga. Policijski službenici utvrdili su 232 kršenja mjera samoizolacije te će za isto biti podnijeti prekršajni nalozi. Evidentirana su tri kaznena djela zbog širenja i prenošenja zarazne bolesti, naveo je Božinović.

Veća transparentnost pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kojemu je cilj povećanje transparentnosti, stvaranje sigurnijega pravnog okruženja te veće korištenje geotermalnog potencijala.

Ministar gospodarstva i održivog razvitka Tomislav Ćorić kazao je da se predloženim zakonom postiže usklađivanje s pravnim stečevinama EU, te se uklanjaju povrede direktive u pogledu transparentnosti postupaka u uključivanja javnosti u postupke, kako bi se mogle pratiti mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša iz provedenih postupaka i procjene utjecaja na okoliš.

Predloženim zakonom, naveo je, jasnije se definiraju i postupci vezani uz izvođenje svih naftno- rudarskih aktivnosti čime se doprinosi stvaranju sigurnog pravnog okruženja i onemogućava se preklapanje više investitora na istom prostoru za različite svrhe.

Promiče se i geotermalni potencijal kroz ovlasti Agencije za ugljikovodike za provedbu istražnih radova i osnivanje razvojnog društva za poticanje razvoja i korištenja geotermalnog potencijala.

U odnosu na prvo čitanje, rok za pokretanje postupka usklađivanja površina za eksploataciju s prostornim planom izmijenjen je s osam na 30 dana.

Utvrđena je i zabrana masovnog hidrauličkog frakturiranja kao rizične i opasne aktivnosti, a isto tako propisuju se nove odredbe vezane uz dobivanje dozvole za rad naftno-rudarskih postrojenja za izradu ili remont bušotina.

Hidrauličko frakturiranje je drobljenje stijena uz pomoć hidrauličke tekućine pod vrlo visokim tlakom. Ta tehnika koristi se za vađenje zaostaloga plina, plina iz škriljevca ili u slojevima ugljena i vrlo je kontroverzna i upitna s aspekta očuvanja i zaštite okoliša.

Uvodi se i mogućnost trajnog skladištenja CO2 uz njegovu upotrebu, čime se pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Predlaže se obveza objave nacrta pojedinih akata koji se odnose na naftno-rudarske projekte i građevinske dozvole, čiji sastavni dio moraju biti mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša iz provedenih postupaka procjene i ocjene utjecaja na okoliš.

Kako bi javnost imala uvid u pojedine uvjete koje su izdala nadležna tijela za te projekte i građevinske dozvole, to će biti objavljeno na mrežnoj stranici resornog ministarstva.

Otvara se i mogućnost osnivanja razvojnog društva za poticanje razvoja i korištenja geotermalnog potencijala.

Donirana sredstva koristit će se za obavljanje poslova obnove

Vlada je donijela Odluku o raspodjeli donacija financijskih sredstava uplaćenih na račun državnog proračuna u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa", kojom se Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje raspoređuje svih do sada prikupljenih 101,5 milijuna kuna uplaćenih na posebni račun.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković demantirao je jutrošnja medijska izvješća, prema kojima samo 40 posto doniranog novca ide na obnovu kuća nakon potresa, dok bi ostatak dobila četiri ministarstva.

"Želim demantirati vijesti koje su danas u medijskom prostoru. Raspodjela ovih sredstava ima sasvim drukčiji smjer od onoga što je objavljeno", rekao je Plenković i dodao da će uplaćena sredstva "biti utrošena za obnovu potresom razorenih područja".

"Tu ne smije biti nikakvih dilema niti kakofonije u eteru", kazao je premijer.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da se Odlukom utvrđuje raspodjela doniranih financijskih sredstava koja su na račun državnog proračuna uplaćena u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa", a koja su namijenjena za sanaciju posljedica potresa u Petrinji, Sisku i Glini te drugim gradovima i općinama koje su pogodili razorni potresi i za koje je proglašena katastrofa.

Na račun državnog proračuna po njegovim je riječima do 24. veljače uplaćeno ukupno 101,5 milijuna kuna, a ta sredstva bit će uplaćena na pozicije Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Koristit će se, kako je rekao, za obavljanje poslova obnove, odnosno uklanjanja obiteljskih kuća i gradnje zamjenskih obiteljskih kuća i za druge poslove koje obavlja Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, u skladu sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.

Financijska sredstva koja će na račun državnog proračuna u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa" biti uplaćena nakon inicijalne raspodjele će se nastaviti raspodjeljivati Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje svakog prvog radnog dana u mjesecu.

Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje zadužen je mjesečno izvještavati Vladu o utrošku financijskih sredstava prikupljenih u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa" te da na svojim mrežnim stranicama mjesečno objavljuje izvještaje o utrošku sredstava prikupljenih u toj akciji.

Transparentno i jasno izvještavamo javnost o uplati doniranih sredstava

"Na najtransparentniji način izvještavamo javnost o uplati doniranih sredstava, a tako će biti i dalje", rekao je Marić.

Napomenuo je da je u tijeku procjena štete, koja će, kako je rekao, biti kudikamo veća nego kod zagrebačkog potresa. Glavni izvor financiranja obnove bit će državni proračun, odnosno novac poreznih obveznika, a tu su i europska sredstva iz Fonda solidarnosti i sredstva međunarodnih financijskih institucija, rekao je Marić.

"Sve ćemo to jasno i transparentno prikazivati i objavljivati", dodao je.

Odlukom o otvaranju računa za donacije financijskih sredstava u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa" koju je Vlada donijela na sjednici održanoj 30. prosinca 2020. omogućeno je da se putem računa državnog proračuna Republike Hrvatske primaju uplate doniranih financijskih sredstava namijenjenih za sanaciju posljedica potresa u gradovima Petrinji, Sisku i Glini te drugim gradovima i općinama.
  
Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenoga rada

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavio je Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenoga rada u Republici Hrvatskoj 2021. - 2024. i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog programa, koji su, rekao je ministar, izrađeni sukladno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. 

Dodao je da se putem ovog kratkoročnog dokumenta strateškog planiranja, provodi Program Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2020. do 2024., i to u dijelu programskog područja "Socijalna sigurnost". "Prioriteti Nacionalnog programa su strateško upravljanje i unaprjeđenje rada institucija, odvraćanje od neprijavljenog rada normativnim rješenjima, poticanje prijavljenog rada u ponudi i potražnji tržišta rada i edukacija i provođenje savjetovanja građana i poslovne zajednice", naveo je Aladrović.

Usvajanjem ovoga strateškog dokumenta utvrđuje se obveza provedbe 14 mjera, u okviru kojih je predviđeno 27 aktivnosti za čiju provedbu će biti zaduženi različiti nositelji sukladno propisanom djelokrugu, a koje će aktivnosti u svojoj ukupnosti dovesti do konačnog cilja - suzbijanje neprijavljenog rada kao društveno neprihvatljive pojave koja istodobno šteti radnicima, poslodavcima i državi.
 
"S obzirom na to da neprijavljeni rad predstavlja jedan od faktora koji ograničava pozitivne promjene u društvu, osnovni je cilj ovog Nacionalnog programa osigurati poticajno okruženje za prelazak iz sfere neprijavljenog rada i neregistriranih djelatnosti u zakonite okvire Republike Hrvatske", zaključio je ministar Aladrović.

Za stručno osposobljavanje i zapošljavanje branitelja 80 milijuna kuna

U iduće tri godine za stručno osposobljavanje i zapošljavanje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji bit će osigurano 80 milijuna kuna - iz proračuna 31 milijun te 49 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda.

Predviđeno je to Programom stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2021. do 2023., koji je Vlada usvojila na sjednici.

Cilj je Programa poboljšati pristup tržištu rada te povećati konkurentnost i stvarati uvjete za što uspješnije socijalno uključivanje nezaposlenih hrvatskih branitelja i nezaposlene djece smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca i djece HRVI-a iz Domovinskog rata.

"Financirat će se iz proračuna u iznosu od 31 milijun kuna te sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 49 milijuna kuna", naveo je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Program sadrži mjere namijenjene obrazovanju, samozapošljavanju i zapošljavanju kod poslodavaca osoba iz ciljne skupne, mjere namijenjene radu zadruga i proširenju djelatnosti te održavanju poslovanja.

Sadrži i dva projekta Ministarstva hrvatskih branitelja koji će biti financirani sredstvima EU fondova, a odnose se na potpore za samozapošljavanje te dodjelu potpora za društveno poduzetništvo.

Posebno vrijedni projekti za razvoj zelenih i digitalnih tehnologija

Posebno će se vrednovati projekti usmjereni na razvoj zelenih i digitalnih tehnologija te unaprjeđenje proizvodnih kapaciteta radi lakšeg plasmana proizvod na tržište, istaknuo je Medved.

Podsjetio je da je u provedbi prethodnog programa, u razdoblju 2018.- 2020. godina, najveći interes bio za korištenje mjere samozapošljavanja i za tu se mjeru mogla ostvariti potpora od 80 tisuća kuna.

Interes je bio veći i za djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje koje su financirane iz proračuna, kao i za poduzetničku djelatnost financiranu sredstvima Europskog socijalnog fonda.

"Sveukupno je u tom razdoblju dodijeljena 541 potpora za što je utrošeno 37,1 milijun kuna, od čega 8,5 iz Europskog socijalnog fonda", rekao je Medved.

Ministarstvo hrvatskih branitelja u tom je razdoblju pružilo pomoć u plasmanu na tržište proizvoda braniteljskih zadruga, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te branitelja proizvođača.

Kao jednu od najznačajnijih suradnja ministar je naveo onu s koprivničkom "Podravkom" koja je otkupljivala proizvode za potrebe industrijske prerade.

U razdoblju 2018.-2020. branitelji proizvođači isporučili su, naime, "Podravki" 28,5 tisuća tona voća povrća i žitarica, a ministar je istaknuo i projekt braniteljske prodavaonice "Lijepo i naše" koja je s radom počela u siječnju prošle godine u Zagrebu.

Uredba o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode

Vlada je donijela Uredbu o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode. Javno savjetovanje za ovu Uredbu provedeno je od 5. do 20. veljače ove godine.

"S obzirom da će uredba stupiti na snagu 1. ožujka, ukupan izračunati efekt na povećanje prihoda u državnom proračunu po osnovi trošarina na duhanske prerađevine i proizvode bit će oko 300 milijuna kuna do kraja 2021. godine", pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Tako, izvijestio je Marić, povećava se visina trošarine na cigarete i iznos minimalne trošarine na cigarete, pri čemu specifična trošarina raste s dosadašnjih 370 kuna na 400 kuna za 1000 komada cigareta, što je povećanje od 8,1 posto, dok će minimalna trošarina na cigarete porasti na 888 kuna za 1000 komada cigareta, s dosadašnje 824 kune, što je skok od 7,77 posto.

Proporcionalna trošarina od 34 posto od maloprodajne cijene cigareta, pak, ostaje ista.

Iako ne mogu utjecati na proizvođače i distributere po pitanju maloprodajnih cijena, po kalkulacijama i dosadašnjoj praksi, ne bi smjelo doći do povećanja cijene kutije cigareta većeg od dvije kune, istaknuo je ministar financija te dodao da su cigarete najznačajnije zastupljene po upotrebi, pa tako i po doprinosu državnom proračunu.

Nadalje, visina trošarine na sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje, kao i za kategoriju novih duhanskih proizvoda, povećava se za 7,5 posto, s 800 na 860 kuna za jedan kilogram, dok će na isti iznos i za isti postotak skočiti i trošarina na cigare i cigarilose, pri čemu se iznos trošarine odnosi na 1000 komada.

Visina trošarine na grijani duhanski proizvod porasti će, pak, za 75 posto, s dosadašnjih 800 kuna na 1400 kuna za jedan kilogram. 

S druge strane, visina trošarine se neće mijenjati u odnosu na e-tekućine te ostaje nula kuna za jedan mililitar.

Vlada je donijela i Odluku o upućivanju humanitarne pomoći stanovništvu Republike Jemena povodom Donatorske konferencije na visokoj razini za humanitarnu krizu u Jemenu, u iznosu od 100.000,00 USD, u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate.

Izvor: Hina/Vlada

Pisane vijesti