U samo tri desetljeća od zemlje koja nije bila subjekt međunarodnog prava ušli smo u klub od 15 zemalja

Gostujući u razgovoru za Front Page Atlantskoga vijeća, premijer Plenković istaknuo je da je Hrvatska jedina zemlja koja je istoga dana ušla u članstvo europodruučja i Schengenskog područja, poručivši da je sada jedna od samo 15 zemalja u svijetu koje su istodobno članice i NATO-a i Europske unije i europodručja i Schengenskog prostora. U rasponu od samo tri desetljeća, dodao je, od zemlje koja nije bila subjekt međunarodnog prava ušli smo u tu vrlo usku skupinu zemalja što je strateški uspjeh.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je danas u razgovoru za Front Page Atlantskoga vijeća.

Predstavljajući premijera Plenkovića, predsjednik i glavni izvršni direktor Atlantskoga vijeća Frederick Kempe istaknuo je da je pod njegovim vodstvom Hrvatska pružila ključnu potporu Ukrajini, postala potpuno integrirana članica Europske unije pridruživanjem europodručju i Schengenskom prostoru i preuzela ulogu lidera u regiji. Hrvatska igra ključnu ulogu na zapadnom Balkanu zalažući se za euro-atlantski put te regije, dodao je Kempe.

Razgovor s premijerom vodila je Paula Dobriansky, stručnjakinja za vanjsku politiku i bivša podtajnica za globalne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država te potpredsjednica Centra za strategiju i sigurnost u Atlantskom vijeću.

Govoreći o prvoj obljetnici ruske agresije na Ukrajinu, premijer Plenković rekao je da se danas u ovaj razgovor javlja iz Vukovara, koji je uništen u Domovinskom ratu u Hrvatskoj te se mogu, kazao je, na neki način povući brojne paralele između Hrvatske i Ukrajine te Vukovara i Mariupolja.

Moramo napustiti politiku naivnosti jer posljedice ruske agresije na Ukrajinu utječu na sve nas

Istaknuo je da je hrvatska Vlada bila vrlo brza i jasna u pogledu vrlo artikulirane osude ruske agresije na Ukrajinu, u pružanju solidarnosti Ukrajini na sve moguće načine – diplomatskom, političkom, tehničkom, gospodarskom, humanitarnom.
Dodao je da je Hrvatska primila preko 22 tisuće izbjeglica, koji su vrlo dobro integrirani u hrvatsko društvo.

Uz to, Ukrajini smo pružili značajnu vojnu pomoć, što ćemo nastaviti činiti i u budućnosti, dodao je predsjednik Vlade.

"Tektonske promjene za globalnu sigurnost koje su započele prije godinu dana imale su ogromne posljedice. To se dogodilo u kontekstu ponavljajućeg scenarija koji smo vidjeli na Olimpijadi 2008. s ruskom invazijom na Gruziju, a prošle godine sa zimskim Olimpijskim igrama i agresijom na Ukrajinu. Mislim da je za zapadne lidere ovo važno kao lekcija u prepoznavanju prijetnji za globalni sustav upravljanja. Moramo napustiti politiku naivnosti jer su posljedice utjecale na sve nas, ne samo za Ukrajinu koja je primarna žrtva. U poziciji smo da je svaka politika koju smo vodili bila pod utjecajem pretvaranja hrane, energenata i ostalih stvari u oružje. Ovdje je ključna riječ održivost – održivost Ukrajinaca da se odupru, održivost zapadne pomoći Ukrajini i održivost zapadnih vlada da odgovore na izazove s kojima se suočavamo, a to su cijene energenata, cijene hrane, inflacija i osiguravanje socijalne kohezije", naglasio je premijer Plenković i dodao kako samo to može dovesti do rješenja koje će poštovati ukrajinsku teritorijalnu cjelovitost i zaustaviti brutalne ruske agresije.

Jedinstvo Europske unije u slučaju potpore Ukrajini je bez presedana

Upitan o tome kako ocjenjuje europski odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu te očekuje li daljnje sankcije, premijer Plenković kazao je da je jedinstvo Europske unije u tom slučaju bilo bez presedana.

"To jedinstvo bez presedana i odlučnost da se pomogne na sve moguće načine je jedinstveno. U zadnja tri desetljeća, koliko se bavim međunarodnim odnosima, ne mogu se sjetiti nijednog približno sličnog slučaja u kojem je međunarodna potpora bila toliko snažna", istaknuo je.

U tom je kontekstu podsjetio na Domovinski rat u Hrvatskoj prije 30 godina, kada se Hrvatska morala braniti sama, uz embargo na uvoz oružja.

Stoga je podršku Ukrajini, uz devet paketa sankcija, financijsku, vojnu i humanitarnu pomoć te konstantan politički fokus ocijenio primjerom solidarnosti koji nije viđen prije i koji će se nastaviti.

Zastupnici koji su glasovali protiv sudjelovanja u EUMAM-u nosit će odgovornost još dugo vremena za loš povijesni izbor koji su donijeli

Upitan o glasovanju u Hrvatskom saboru koji nije podržao odluku o pridruživanju EUMAM misiji, premijer Plenković ustvrdio je da je kontekst relativno jednostavan.

"Neke političke stranke u Hrvatskoj već se pripremaju za parlamentarne izbore, koji su za godinu i pol dana, i koriste sve moguće prigode kako bi bili protiv Vlade", ustvrdio je premijer Plenković pojasnivši da hrvatski parlament ima 151 zastupnika, a parlamentarnu većinu čini njih 77.

Za tu je odluku, dodao je, bila potrebna dvotrećinska većina od 101 glasa, a prikupljeno ih je 97, dakle nedostajalo je četiri glasa. Radilo se zapravo o vrlo simboličnoj potpori u odnosu na potporu koju smo dosad pružili Ukrajini, a tih 54 zastupnika snose odgovornost i nosit će je još dugo vremena i nećemo oklijevati da ih podsjetimo na vrlo loš povijesni izbor koji su donijeli poručio je ustvrdivši da parlamentarna većina, Vlada i većina razumnih ljudi u Hrvatskoj čvrsto podupire Ukrajinu i nastavit će to činiti.

Članstvo u europodručju i Schengneskom prostoru bit će vrlo korisno za Hrvatsku

Čestitajući na povijesnom uspjehu ostvarenom članstvom u europodručju i Schengnenskom prostoru, Dobriansky je pitala premijera koja su njegova očekivanja od dublje integracije u Europskoj uniji. Istaknuvši da je Hrvatska jedina zemlja koja je istoga dana ušla u članstvo obje dublje integracije, kazao je da je Hrvatska sada jedna od samo 15 zemalja u svijetu koje su istodobno članice i NATO-a i Europske unije i europodručja i Schengenskog prostora.

U rasponu od samo tri desetljeća, dodao je, od zemlje koja nije bila subjekt međunarodnog prava ušli smo u tu vrlo usku skupinu zemalja što je strateški uspjeh. "To će biti vrlo korisno za naše gospodarstvo, za rast našeg BDP-a, za investicije i poslovnu klimu. Hrvatska je u mandatu ove Vlade postigla nikav viši investicijski kreditni rejting prema sve tri svjetske kreditne agencije, a važna je i zaštita koju ćemo imati sada kada iza sebe imamo Europsku središnju banku", dodao je.

Hrvatska neće graditi fizičke barijere na granicama sa susjedima

U prošloj godini rast BDP-a iznosio je 6 posto, uspjeli smo ograničiti inflaciju na 10,8 posto, a sada koristimo sve prednosti našeg osnaženog gospodarskog i političkog položaja.

Što se tiče sigurnosti u kontekstu sprječavanja nezakonitih migracija, istaknuo je da Hrvatska surađuje s policijama susjednih zemalja, a granicu čuva 6.500 policajaca.

Naglasio je kako za Hrvatsku nije opcija graditi fizičke barijere na granicama s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, nego naprotiv želi suradnjom s njihovim policijskim snagama sprječavati nezakonite migracije.

Istodobno je potrebno ojačati vanjske granice Europske unije, primjerice granicu između Turske i Grčke i Turske i Bugarske, kako bi se izbjegli scenariji iz 2015. i 2016.

Osvrnuo se i na koncept modernog suverenima, koji često zastupa.

Pojasnio je da su u relativno mladoj samostalnoj državi, u kojoj se mnogi građani još sjećaju kako je to bilo kada nisu imali svoju samostalnu državu, oni vrlo osjetljivi na pojmove kao što su država, suverenitet u utjecaji drugih na odluke koje se donose. "Moja poanta je da smo pridruživanjem NATO-u, Europskoj uniji, Schengenskom prostoru i europodručju samo postali jači – to znači zaštićeniji i utjecajniji - ostvarujući sve naše strateške nacionalne ciljeve puno učinkovitije nego što bismo to postigli bez tih integracija", istaknuo je.

Suvereni smo i samostalni, a članstvom u EU snažnije i brže ostvarujemo svoje strateške ciljeve

Primjerice, dodao je, Hrvatska još uvijek puno više povlači iz europskog proračuna, nego što u njega uplaćuje i to omogućuje Vladi da ulaže u infrastrukturu i gospodarstvo onih područja koja još trebaju uhvatiti korak s razvijenijim dijelovima Europske unije. "Da, suvereni smo i samostalni, imamo svoju državu, a pridružili smo se klubu koji nam omogućuje da se razvijamo još snažnije i brže i ostvarimo sve svoje strateške ciljeve na puno učinkovitiji i financijski lakši način nego što bi to bilo bez ovog snažnog međunarodnog položaja", pojasnio je svoj narativ.

Odgovarajući na pitanje Damira Marušića, urednika u Washington postu, o perspektivi daljnjeg proširenja Europske unije na zemlje zapadnog Balkana i Ukrajinu, premijer Plenković istaknuo je da se, bez obzira na napretke koji su postignuti u statusu nekih zemalja, moraju ispuniti određeni kriteriji.

Politički signali koji su poslani davanjem statusa kandidata bili su korisni, ali sada treba pomoći u provođenju reformi. Hrvatska, dodao je, svim tim zemljama može biti primjer.

Suradnja s manjinama čvrsta politika Vlade, odlučni smo u normaliziranju odnosa sa Srbijom

Pitanje o odnosima sa Srbijom premijeru Plenkoviću postavila je Maja Piščević iz Europskog centra Atlantskog vijeća. Podsjetio je da je u parlamentarnoj većini osam zastupnika iz redova nacionalnih manjina, od kojih su troje pripadnici srpske nacionalne manjine.

U drugom mandatu njegove Vlade, dodao je, predstavnica srpske nacionalne manjine gospođa Anja Šimpraga imenovana je potpredsjednicom Vlade.

Suradnja s manjinama, istaknuo je, vrlo je čvrsta politika njegove Vlade i dodao kako želi da se svi hrvatski građani, bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost, osjećaju dobro u hrvatskom društvu.

Kada je riječ o odnosima sa Srbijom, premijer je istaknuo kako su oni opterećeni događajima od prije 30 godina tijekom Domovinskog rata i agresije Miloševićevog režima. No, iako postoje brojne osjetljive teme, Hrvatska je odlučna u tome da te odnose normalizira, a sastanak sa srbijanskim predsjednikom Vučićem u Davosu ocijenio je vrlo korisnim.

Potrebno je napraviti popis tema u kojima se može postići napredak u suradnji, riješiti preostala pitanja iz devedesetih, ali i povećati gospodarsku suradnju, dodao je. Pozdravio je to što je u novom sastavu srbijanske vlade pripadnik hrvatske manjine gospodin Žigmanov imenovan ministrom, što Hrvatska ocjenjuje gestom dobre volje od strane Beograda.

Potrebno je održati stabilnost na zapadnom Balkanu, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu

Odgovarajući na pitanje Jörna Flecka, višeg direktora u Europskom centru Atlantskog vijeća, o stabilnosti regije, osobito u kontekstu odnosa između Kosova i Srbije, premijer Plenković kazao je da se sutra obilježava 15. obljetnica hrvatskog priznanja Kosova.

Podsjetio je da pet zemalja članica Europske unije još nije priznalo neovisnost Kosova, što svakako predstavlja problem u institucionaliziranju odnosa između Kosova i EU.

Ono što smo vidjeli u naporima Francuske i Njemačke, ali i medijatora Miroslava Lajčaka, iskusnog slovačkog diplomata, je pokušaj da se stvari pokrenu i da se smanje napetosti te da se pokuša krenuti u smjeru de facto priznanja, pitanja koje će se prije ili kasnije naći na stolu, kazao je premijer Plenković.

Dodao je da je regiji potrebna stabilnost, pogotovo nakon destabilizacije zbog ruske agresije na Ukrajinu.

Hrvatska je najveći i najiskreniji prijatelj BiH u Europskoj uniji

Na kraju se osvrnuo na odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Naglasivši da već godinama snažno zagovara euroatlantski put te zemlje, premijer Plenković podsjetio je da je nedavno BiH napokon dobila kandidatski status za članstvo u Europskoj uniji.

Nedavno je u Zagrebu primio novoizabranu predsjedateljicu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Krišto, a jučer se sastao s novim ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem.

Dogovorena je zajednička sjednica Vlade RH i Vijeća ministara BiH, koja će se održati u lipnju u Zagrebu, kako bi se na dnevni red stavile sve teme koje su važne za bilateralne odnose.

Hrvatska je, dodao je, jedan od najvažnijih gospodarskih i trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, a Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda.

Istaknuo je i da je Hrvatska najveći i najiskreniji prijatelj Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji te izrazio nadu da će novo Vijeće ministara i nova većina postići dogovor o ključnim uvjetima koji su jasno naznačeni u kontekstu dobivanja kandidatskog statusa.

Ključni preduvjet, naglasio je, je postići dogovor o izmjenama Izbornog zakona kako bi svim konstitutivnim narodima bilo omogućeno da sami izaberu svoje legitimne predstavnike u političkim institucijama, posebno Predsjedništvu, što dosad nije bio slučaj.

Pojasnio je da su hrvatske političke stranke na zadnjim izborima suspendirale pluralizam i sve podržale jednu kandidatkinju – Borjanu Krišto i svejedno je nisu uspjeli izabrati.

Pisane vijesti