Uspjeh je moguć samo zajedničkim naporima, u kombinaciji formalnih mjera države i osobne odgovornosti pojedinaca

Slika /Vijesti/2020/12 prosinac/17 prosinca/VRH_8370.JPG

Premijer Andrej Plenković poručio je danas da smanjenje broja zaraženih možemo očekivati samo ako se svi budemo spremni odreći većih blagdanskih druženja. "Smanjenje broja zaraženih možemo očekivati samo ako se svi budemo spremni odreći većih blagdanskih druženja. Čuvajmo naše najstarije i one krhkog zdravlja. Virus sigurno nije najbolji poklon svojim najmilijima za Božić", naglasio je. Apelirao je na sve, posebno na mlade da se pridržavaju osobnih mjera zaštite od zaraze i ne planiraju veća druženja za blagdane te odgode putovanja za bolja vremena.

Na početku današnje, 30. sjednice Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualna zbivanja proteklih dana.

Premijer Plenković danas je vodio sjednicu Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, nakon, kako je rekao, pet virtualnih sjednica koje je vodio iz izolacije zbog koronavirusa.

Uvodnu poruku predsjednika Vlade o situaciji s epidemijom koronavirusa donosimo u cijelosti.

"Kao i na svakoj sjednici Vlade proteklih mjeseci, želim kazati nekoliko riječi o pandemiji koja u proteklim mjesecima najteže pogađa Europu, a proteklih tjedana posebno naš dio Europe i Hrvatsku.

Kao što smo upozoravali još na proljeće, ovaj jesensko-zimski val nažalost puno je teži od prvog vala, i diljem Europe.

Dnevni brojevi potvrđenih slučajeva su nam i dalje jako visoki, kao i, nažalost, broj preminulih.

Ohrabruje što u zadnjih sedam dana imamo šest i pol posto manje zaraženih nego u prethodnih sedam dana. Dakle, sad nakon nekoliko dana ovoga tjedna se taj trend ipak vidi.

I zato želim još jednom zahvaliti našim liječnicima, medicinskim sestrama i zdravstvenima djelatnicima, svima koji svakoga dana daju sve od sebe da spase svaki ljudski život.

Zahvaljujem i brojnim radnicima u domovima za starije i nemoćne koji također imaju važnu ulogu i nesebično se daju u zaštiti najugroženijih među nama.

Zahvaljujem i najvećem broju građana koji razumiju opasnost od ovog virusa i koji svojim odgovornim ponašanjem svakog dana, tjednima daju aktivan i ključan doprinos, bez čega bi nam situacija bila još teža.

Kažem ključan doprinos, jer ni jedna mjera ne može uspjeti bez suradnje svakog od nas, osobito u obiteljskom i privatnom krugu, koji su u ovim hladnim danima glavna žarišta.

Ključnih 5 pravila za zaustavljanje širenja zaraze

Zato ću još jedan put ponoviti koliko je važno držati se pet jednostavnih, ali uistinu bitnih pravila, jer ako ih se budemo držali, zaraza se neće moći širiti:

Prvo, držimo distancu čime onemogućavamo svaki fizički kontakt – to osobito vrijedi za rukovanje, koje svakako treba izbjegavati.

Pružiti ruku drugome s ovolikim brojem teško bolesnih i preminulih nije hrabro, nego neodgovorno.

Nosimo maske u zatvorenim i skučenim prostorima, čime se djelotvorno štitimo od kapljičnog prijenosa virusa.

Perimo ili dezinficirajmo redovito ruke, kako bismo izbjegavali da virus prenosimo preko predmeta koje dodirujemo i tako zarazimo sebe ili druge.

Prozračujmo redovito zatvorene prostore u kojima je više osoba, jer time sprječavamo da se u njima koncentrira aerosol, koji lučimo disanjem, a od kojeg nas maske slabo štite.

Jedna zaražena osoba u zatvorenom neprozračenom prostoru može u nekoliko sati zaraziti sve ostale, makar nosili maske i bili na distanci.

Odgodimo sva druženja i svedimo ih na minimum nekoliko tjedana, unatoč blagdanima.

Jasno je svima da kad bi se svatko od nas svaki dan rukovao s 10 osoba, onda bi jedna zaražena osoba u tri dana zarazila i do 1000 ljudi.

No kad bi se svako dnevno rukovao s dvije osobe, jedna bi zaražena osoba u tri dana zarazila svega 8 ljudi.

Zato je ključno smanjiti druženja, jer time prekidamo lance prijenosa virusa.  

Zaraza se ne može širiti ni prenositi na druge ako se s njima ne susrećemo i ne družimo.

Ni najstrože mjere nisu dovoljne ako nema osobne odgovornosti

Veliki brojevi koje imamo svaki dan pokazuju nam da se toga nažalost ne pridržavamo dovoljno.

Kako bismo svi bili puno discipliniraniji u pridržavanju ovih jednostavnih pravila, važno je da damo svoj doprinos za brži prestanak širenja zaraze.

Mi bismo na taj način mogli postupno popuštati brojne mjere, mogli bismo ponovno otvoriti ugostiteljske objekte i svi normalnije živjeti.

To je još važnije danas, kada znamo da će nam trebati još najmanje šest mjeseci da se pribave sve doze cjepiva i cijepi najveći dio populacije.

Jer svakom je jasno da strategija koja bi se oslanjala samo na stroga višemjesečna ograničenja i zatvaranja zapravo nije nikakva strategija.

No dok se tih 5 pravila ne budemo strogo pridržavali, nužno je nažalost i formalnim ograničenjima obuzdati širenje epidemije, premda svi znamo da ni najstrože mjere neće biti dovoljne ako ne bude osobne odgovornosti.

Upravo zato su Vlada i Stožer postupno i ciljano postrožavali mjere, kako bi se njima dodatno pridonijelo suzbijanju širenja epidemije.

Sada se borimo za bolji siječanj

Trenutno su u pripremi nove mjere koje će Stožer sutra objaviti, nakon što se, nakon ove sjednice Vlade, konzultiramo i sa Znanstvenim savjetom.

Cilj je učini sve kako bi ovo blagdansko vrijeme proveli na što sigurniji način, i spriječili da nam se na ovako visoke brojeve situacija dodatno pogorša.

Dakle, mi se sada borimo za, u pogledu kliničke slike, bolji siječanj. Vrlo je važno da to svi skupa razumijemo.

U tu svrhu potrebno je dodatno smanjiti mobilnost i svesti druženja na minimum, kako bismo u siječanj ušli s boljom situacijom.

Više detalja o tome će sutra kazati potpredsjednik Božinović i ministar Beroš.

Želim podsjetiti na ciljeve naše strategije još jednom da to svima u hrvatskoj javnosti bude jasno.

Osigurali smo zdravstvenu skrb svakom oboljelom, radna mjesta i plaće, te sredstva za oporavak

Ona je usmjerena na tri glavna cilja.

Prvi je - osigurali smo zdravstvenu skrb svakom oboljelom. To znači da, iako je zdravstveni sustav napregnut, on ispunjava sve svoje zadaće i da smo osigurali dovoljan broj jedinica za intenzivno liječenje i respiratora, kako bi svatko tko oboli imao svu potrebnu zdravstvenu skrb. 

I tu zahvaljujem ministru Berošu i svim zdravstvenim djelatnicima.

Premda je stanje teško, sustav je funkcionalan i učinit ćemo sve da tako i ostane.

Prilagodili smo se Novom normalnom. To znači da smo, nakon najbolje turističke sezone, komparativno u odnosu na  druge zemlje u Europi, učinili sve kako bi se naš društveni život i gospodarske aktivnosti održale u najvećoj mogućoj mjeri i to što duže.

Osigurali smo plaće, očuvali radna mjesta, osigurali likvidnost poduzeća.

Rekli smo da nećemo imati policijski sat niti tvrdi lockdown, i pri tome stojimo.

U usporedbi s brojnim drugim europskim zemljama, u kojima je život potpuno stao već mjesec ili dva, to smo u Hrvatskoj izbjegli, a unatoč ograničenja koja smo donijeli i dalje imamo puno normalniji život od mnogih u Europi, koje unatoč svemu ostaju zatvorene za Božić i Novu godinu.

Treće - osigurali smo sredstva za gospodarski oporavak. Naš je treći cilj bio izboriti se za maksimalna moguća sredstva iz europskih fondova radi saniranja posljedica od ove epidemije i gospodarske recesije koju je prouzrokovala.

I to smo ostvarili - osigurali smo 24,2 milijarde eura za sljedećih deset godina i ti će nam biti snažna poluga za gospodarski oporavak nakon pandemije.

Podsjećam da će Vlada zreli plan Nacionalnog programa oporavka i otpornosti sutra kao prvi nacrt uputiti Europskoj komisiji na daljnji proces konzultacija. Dakle, podloga projekata i reformi je na stolu na vrijeme i nastavit ćemo usuglašavati sa službama Komisije taj dokument koji će se usvojiti na proljeće.

Cijepljenje uskoro, no ono neće biti učinkovito ako se ne cijepi dovoljan broj ljudi

Također, osigurali smo dovoljno cjepiva i pripremamo plan cijepljenja. Dosad smo naručili 5,6 milijuna doza cjepiva, od raznih proizvođača, kako bismo imali dovoljno za pokretanje velike nacionalne kampanje cijepljenja.

Prve doze se očekuju čim EMA odobri Pfizerovo cjepivo, a nakon toga Pfizer krene u distribuciju prema europskim zemljama. To sada očekuju sve članice Europske unije.

Kako bismo bili spremni, Vlada će sljedeći tjedan usvojiti plan cijepljenja koji priprema Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva, kojim će biti definirana dinamika, organizacija i prioritetne skupine, na način da će najizloženije skupine biti prve cijepljenje:

starije osobe i one zdravstveno najugroženije,

radnici u domovima za starije i nemoćne.

te zdravstveni djelatnici koji su na prvoj crti obrane od virusa.

Još jednom naglašavam da će cijepljenje biti naravno besplatno, jer je Vlada sva ta sredstva već pripremila, i bit će na dobrovoljnoj bazi.

No ono će biti učinkovito samo ako se dovoljan broj ljudi budi cijepio, i zbog toga će se provesti kampanja informiranja javnosti kako bi se otklonile sve nedoumice. Tu posebno cijenim doprinos znanstvene zajednice i svih liječnika i udruga koje su se uključile da pojasne hrvatskim građanima koristi od cijepljenja protiv bolesti Covida -19.

Pokažimo odgovornost vlastitim primjerom

Uvažavajući osobne slobode, moramo isto tako biti svjesni da smo svi članovi iste zajednice i da prema drugima svi imamo određenu odgovornost. Zato je cijepljenje bitno i bitno je da ga tako i shvatimo.

I na kraju ponavljam: uspjeh je moguć samo zajedničkim naporima, u kombinaciji formalnih mjera, koje će poduzimati država, i osobne odgovornosti pojedinca u ovakvim okolnostima.

Apeliram na sve, posebno na mlade: pridržavajmo se osobnih mjera zaštite od zaraze i ne planirajmo veća druženja za blagdane i odgodimo putovanja za bolja vremena.

Smanjenje broja zaraženih možemo očekivati samo ako se svi budemo spremni odreći većih blagdanskih druženja.

Čuvajmo naše najstarije i one krhkog zdravlja.

Virus sigurno nije najbolji poklon svojim najmilijima za Božić.

Odgovornost pokažimo osobnim primjerom."

Obljetnica Daytonskog sporazuma

Od ostalih aktualnih tema, premijer Plenković izdvojio je konferenciju koja je održana prije dva dana u povodu 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

"Još smo jednom dali snažnu potporu Bosni i Hercegovini, susjednoj i prijateljskoj zemlji, koju poštujemo, čiji teritorijalni integritet i suverenost poštujemo i želimo da napreduje i u unutarnjem razvoju i na putu prema Europskoj uniji", poručio je i dodao da je najvažnija pritom ravnopravnost konstitutivnih naroda, a osobito Hrvata kao najmalobrojnijeg, koji treba imati sva prava sukladno duhu Daytonsko-pariškoga mirovnog sporazuma.

To, dodao je premijer Plenković, posebno znači ispravljanje anomalija u praksi kad je riječ o legitimnoj zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

"Želimo jedan inkluzivan način koji će dovesti do promjene izbornog zakona i u budućnosti izbjegavati takve situacije koje dovode do osjećaja nepravde i nedovoljne političke uključenosti Hrvata u najveća tijela nama susjedne i prijateljske zemlje ", istaknuo je i dodao kako su na tome tragu i zaključci Vijeća Europske unije o BiH.

Osvrnuo se i na jučerašnji posjet ruskoga ministra vanjskih poslova Lavrova Hrvatskoj, a razgovore je ocijenio vrlo sadržajnima i na bilateralnom i regionalnom, globalnom i sigurnosnom planu.

Ranije ovoga tjedna premijer Plenković sudjelovao je videoporukom na obilježavanju 60. obljetnice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Kazavši da je to praktički jedina organizacija čija Hrvatska nije članica poručio je da će Vlada raditi na procesu pridruživanja u narednom periodu.

Nastavit ćemo čuvati svako radno mjesto dok god to bude potrebno

U svome uvodnom obraćanju predsjednik Vlade osvrnuo se i na pitanje aktivnih mjera za očuvanje radnih mjesta.

Podsjetio je da je Vlada do sada u 2020. isplatila 7,7 milijardi kuna za plaće radnika u privatnom sektoru i to za više od 600 tisuća radnika i puno više od sto tisuća poslodavaca.

Radi sigurnosti i planiranja u privatnom sektoru, premijer Plenković najavio je da Vlada nastavlja s mjerom potpore za isplatu plaća od 4.000 kuna u djelatnostima koje su pogođene zbog koronavirusa i gdje je trenutno onemogućen rad.

U te mjere, dodao je, za siječanj i veljaču investirat će se više od 500 milijuna kuna, a sredstva su osigurana već kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje.

U dogovoru sa socijalnim partnerima Vlada će ažurirati i mjeru skraćenog radnog vremena za sve koji zbog objektivnih okolnosti ne mogu postići maksimalan angažman i efikasnost vlastitih radnika, rekao je predsjednik Vlade.

"Nastavit ćemo čuvati svako radno mjesto dok god to bude potrebno, kako bismo krizu prebrodili zajedno te spremni i konkurentni dočekali završetak pandemije", naglasio je premijer Plenković.

"Kroz 2021. investirat ćemo više od 1,2 milijarde kuna u osnaživanje mjera aktivne politike zapošljavanja, čime ćemo poticati zapošljavanje, samozapošljavanje, edukaciju, obrazovanje i obrazovanje za više od 25 tisuća naših građana", poručio je i dodao da će se poseban naglasak staviti na obrazovanje radne snage.

"Već u prvoj godini mandata vlade ostvarit ćemo obećane ciljeve, a to znači da od 1. siječnja 2021. potpora za samozapošljavanje ide od 55 do čak 130 tisuća kuna", istaknuo je.

Investicije u prometnu infrastrukturu

Novi sustav dodjeljivanja potpora poticat će razvoj ruralnih krajeva te inovativnost i djelatnost u zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Na kraju se osvrnuo i na dvije investicije u cestovnu infrastrukturu.

Jučer je Strabaag probio tunel Debeli Brijeg na Pelješcu duljine 2,7 kilometara, što ga čini petim najduljim tunelom u Hrvatskoj, 74 dana prije roka.

Dodao je da projekt izgradnje Pelješkoga mosta jako dobro napreduje te da bi most trebao biti gotov do sredine 2021. godine, a čitav projekt cestovnog povezivanja s hrvatskim jugom do početka 2022.

Najavio je i svoj današnji posjet gradilištu druge cijevi Tunela Učka te istaknuo da će završetak toga projekta, predviđen za 2024. godinu, osigurati potpunu funkcionalnost Istarskog ipsilona.



Pisane vijesti | Andrej Plenković