Uspješan i intenzivan prvi mjesec hrvatskog predsjedanja Europskom unijom

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na 9. Eurotribini Hrvatskog radija: Budućnost Europske unije – perspektive i izazovi „Izazovi hrvatskog predsjedanja“ u Kući Europe u Zagrebu.  

Na početku razgovora, premijer Plenković osvrnuo se na smjenu ministra zdravstva Milana Kujundžića, kazavši da razlozi za njegovu smjenu nisu izravno vezani za koronavirus.
 
"Ali s obzirom da predsjedamo i da će možda biti izvanrednih sastanaka Vijeća ministara zdravstva moramo biti u potpunosti pripravni u funkciji onoga što se očekuje od Hrvatske koja predsjeda Vijećem", rekao je Plenković.
 
Premijer je podsjetio da je jučer predložio dr. Vilija Beroša za novog ministra zdravstva. Najavio je da je sutra ujutro u 8.30 sastanak Odbora za zdravstvo, izrazivši uvjerenje da će Sabor novoga ministra potvrditi u petak.
 
Upitan što očekuje od novog ministra, predsjednik Vlade smatra važnim da taj posao nastavi netko tko je ukopčan u sve procese.
 
"Netko tko zna točno koji su zakonski prijedlozi na dnevnom redu, kakvi su proračunski okviri, koji su konkretni problemi hrvatskoga zdravstva i on će se sa svim tim problemima baviti i nastaviti dati svoj doprinos rješenjima", ustvrdio je Plenković.
 
Činjenicu da Hrvatska predsjeda Europskom Unijom prvi put u sedmoj godini članstva, premijer vidi i kao odličnu prigodu da se na događajima poput današnje tribine emancipiraju prednosti hrvatskoga članstva i da ljudi shvate što znači biti dio najrazvijenije organizacije na svijetu. 
 
"To je bio strateški cilj državne politike od 1990. do 2013. godine. Dvadeset i tri godine smo svi skupa radili za to, 2011. praktički konsenzusom emancipiramo Ugovor o pristupanju", kazao je Plenković.
 
Uređeni Brexit
 
Predsjednik Vlade ocijenio je prvi mjesec hrvatskog predsjedanja uspješnim i intenzivnim.
 
Podsjetio je da će se za dva dana, 31. siječnja dogoditi uređeni izlazak Ujedinjene Kraljevanje iz Europske unije. "S tim smo realizirali prvi veliki cilj, a u veljači ćemo usvojiti novi pregovarački okvir za buduće odnose", rekao je Plenković.
 
Zajedno s Michelom Barnierom, nastavio je premijer, prionut ćemo poslu da u tom tranzicijskom razdoblju od 11 mjeseci pokušamo staviti ključne teme na dnevni red, poput upravljanja budućim odnosima, pitanje trgovine, ribarstva i sigurnosti.
 
"To je najgora odluka koju je Britanija mogla donijeti. Mi smo osigurali da državljani Ujedinjene Kraljevine ovdje i naši državljani koji žive tamo mogu nastaviti normalno raditi", naglasio je premijer, dodavši da je Hrvatska zemlja s najmanjim negativnim efektima njihovoga izlaska, što zbog volumena trgovine, što zbog činjenice da smo samo šest i pol godina u članstvu.
 
Govoreći o proteklim aktivnostima u okviru predsjedanja, predsjednik Vlade je podsjetio da je u Zagreb došla Konferencija predsjednika Europskog parlamenta, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel te Kolegij povjerenika Europske komisije.
 
Izdvojio je svoje posjete Rimu, Parizu i Berlinu. Dodao je da je predstavio program hrvatskog predsjedanja pred Europskim parlamentom u Strasbourgu.
 
Predsjednik Vlade najavio je da će u subotu u Portugalu sudjelovati na sastanku na vrhu Prijatelja kohezije.
 
"Tamo ćemo koordinirati stavove svih onih koji su poput Hrvatske u fazi da još uvijek žele stavljati veli akcent na dio proračuna koji se odnosi kako na poljoprivredu tako i koheziju, dakle ravnomjerni regionalni razvoj, uz uvažavanje novih izazova što nazivamo modernizacijom europskoga proračuna", pojasnio je Plenković.
 
Pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru
 
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na pregovore o Višegodišnjem financijskom okviru, pojasnivši da trenutno postoje četiri pozicije.  
 
Za prvu je premijer naveo prijedlog proračuna s kojom je izišla Junckerova Europska komisija u svibnju 2018. godine kada je povjerenik bio Gunther Oettinger, kazavši da je njihov inicijalni prijedlog bio da bi ukupni volumen proračuna Europske unije trebao biti na razini 1,114 posto.
 
Kao drugu naveo je poziciju vrlo konzervativnih bogatih država članica koje su neto uplatitelji, a ne žele preći preko 1 posto.
 
Treća pozicija je Prijatelja kohezije koji žele malo više od prijedloga Europske komisije
 
Predsjednik Vlade kazao je da postoji i pozicija Europskog parlamenta koji želi ambiciozni proračun koji će pratiti program Ursule von der Leyen, rješavati tradicionalne politike - poljoprivredu i koheziju, plus imati sredstava za modernizaciju europskog proračuna, što uključuje pitanje sigurnosti, klimatske promjene, inovacije, ulaganje u znanost i slično, dodavši da oni ne žele prijeći 1,3 posto.
 
"Morat ćemo na kraju doći do nekog kompromisa koji neće biti samo između država članica već mora biti dogovor i s Europskim parlamentom. Mi ćemo na ovom prvom sastanku u veljači pokušati postići dogovor, ali nitko od kolega u ovom trenutku sa sigurnošću ne može tvrditi da ćemo uspjeti", pojasnio je Plenković.  
 
Policija štiti hrvatsku granicu
 
Govoreći o migrantskoj politici, predsjednik Vlade kazao je da je ova naša istočno-mediteranska ili zapadno-balkanska ruta jedina kopnena ruta koja se intenzivira u trenutku prelaska većeg broja migranata s turske obale na grčke otoke.
 
Dodao je da je intenzitet te rute 98 posto manji u odnosu na 2015. i 2016. godinu te da nema više politike otvorenih ruku.
 
Iako su nama susjedne države, članice EU, podigle zid ili postavile žilet-žicu, politika naše Vlade je da mi barikade niti žicu prema Bosni i Hercegovini nećemo dizati.
 
"Naročito nećemo stavljati žicu između Hrvata i Hrvata. Jer na velikom dijelu granice s BiH s jedne i s druge strane žive naši sunarodnjaci," kazao je Plenković, dodavši da to nikako ne znači da ćemo doći u situaciju da predstavljamo neformalni hot-spot.
 
Spomenuo je 270 milijuna eura koje smo dosad ukupno dobili za jačanje sposobnosti hrvatske policije te 6.500 ljudi obučenih da budu granična policija.
 
"Oni tu granicu štite, sprečavaju nezakonite migracije, štite hrvatski teritorij, štite ono što svaka policija treba raditi, uvažavajući naše propise, europske standarde i međunarodne konvencije " rekao je, naglasivši da se sve eventualne nepravilnosti istražuju, a u nekim slučajevima pokrenute su i disciplinske mjere.
 
Dubravka Šuica, prva povjerenica za demografiju u povijesti EK
 
Predsjednik Vlade osvrnuo se na nedavno održani 50. Svjetski gospodarski forum u Davosu na kojem je on bio već 4. put.
 
Glavna tema ovogodišnjeg foruma bila je povratak na prvotnu ideju, tzv. kapitalizma dionika, koja se u velikoj mjeri poklapa sa Zelenim planom za Europu koji će u velikoj mjeri obilježiti mandat Ursule von der Leyen.
 
"Potiče se na društvenu odgovornost, korporativnu odgovornost, smanjivanje nejednakosti, uvažavanje društvenih promjena, pa i putem investiranja u klimatsku neutralnost," kazao je premijer.
 
Jedna od poruka je smanjenje socijalnih razlika - a taj je problem, istaknuo je Plenković, prisutan i u našem društvu.
 
"Pola članica Unije ima negativan prirodni prirast kao i mi. Imaju fenomen prelaska ljudi iz ruralnih u razvijenije dijelove vlastite zemlje ili iz manje razvijenih u razvijenije članice EU," pojasnio je. 
 
Mi smo to pitanje nametnuli, Ursula von der Leyen ga je prepoznala te smo dobili, prvi puta u povijesti EU, potpredsjednicu Komisije zaduženu za pitanje demografije i demokracije.
 
"Dosad se nitko nije bavio time na način na koji smo to mi sugerirali. Nikada u povijesti Unije ni jedna komisija nije imala povjerenika za demografiju. Ovo je doslovno inovacija koju smo mi sugerirali, Ursula von der Leyen prihvatila, a Dubravka Šuica to radi," kazao je predsjednik hrvatske Vlade.
 
Jednaka uključenost u raspodjelu nacionalnih resursa

Govoreći o socijalnim frakturama, Plenković je upozorio na pokret žutih prsluka u Francuskoj i štrajkove zbog mirovinske reforme, kazavši da se to događa kada se ljudi ne osjećaju jednako uključeni u raspodjelu nacionalnoga bogatstva ili nacionalnih resursa.
 
Spomenuo je konferenciju o budućnosti Europe koja će biti lansirana za vrijeme hrvatskog predsjedanja i trajati dvije godine s ciljem "da uđemo u političku srž onoga što je problem danas u Europi, a to je nejednakost i nedovoljna uključenost."
 
Važno je također, istaknuo je Plenković, osvijestiti kod naših ljudi koristi od članstva u Europskoj uniji.
 
EU je u svim forumima globalnog upravljanja
 
Na opasku da „EU slabi na globalnoj sceni“, Plenković je odgovorio da to nije točno. „Uvijek se 'lovimo' za neke dvije, tri situacije u kojima, primjerice, nema zajedničkih stavova o krupnim vanjskopolitičkim pitanjima“, rekao je, dodavši da u 97 od 100 situacija svi imaju stav.
 
„To su predrasude koje uopće ne stoje“, naglasio je.
 
Izdvojio je da građani u EU mnogo bolje žive nego u bilo kojem drugom dijelu svijeta. „Nije uzalud da netko želi doći i postati članicom“, dodao je.
 
Govoreći o ulozi EU na globalnoj razini, Plenković je kazao da je današnji svijet toliko međusobno povezan da svi akteri promoviraju svoje interese, međutim kazati da su svi drugi toliko jači, a EU „nije aktivna“, to nije točno.
 
„EU je u svim forumima globalnog upravljanja“, istaknuo je, te u tom kontekstu spomenuo sastanke G7 i G20. 
 
„Nema nijednog aktera na svijetu koji ne gleda što EU o nečemu misli“, kazao je.
 
Hrvatska je uspješna priča
 
Upitan o politici proširenja i stavu Francuske, Plenković je odgovorio da EU ima rješenje, istaknuvši da nema nijedne članice EU-a koja je upućenija u proces proširenja nego što je Hrvatska.
 
Poručio je da je zagrebački summit namjerno postavljen kao naš događaj. Podsjetio da u razdoblju od 15 godina nikad nije održan sastanak u punom formatu, a u međuvremenu je samo Hrvatska prešla s jedne strane stola na drugu.
 
„Dakle, mi smo uspješna priča i imamo odgovornost prema našim susjedima, zato smo htjeli nakon Sofije ovaj sastanak“, kazao je, napomenuvši da je cilj održati politički summit koji će jasno kazati na početku novog desetljeća kuda ide politika proširenja i što naši susjedi mogu očekivati sljedećih desetak godina.
 
Kada je riječ o stavu Francuske, predsjednik Vlade Plenković je pojasnio da je Francuska kazala da joj se ne sviđa metodologija.
 
„Oni bi htjeli strukturirati, imati mogućnost suspenzije… U biti, i jedno i drugo već postoji“, kazao je.
 
Najavio je da će mađarski povjerenik izaći s jednim papirom koji je unaprijed konzultiran s članicama i koji bi trebao riješiti taj problem. U tom pak trenutku, kada Francuska bude fleksibilnija, dodao je, ostaju druge dvije članice koje su imale rezerve, a nisu imale konceptualni problem.
 
„One su imale problem s postignućima dvije zemlje o kojima je riječ, dakle Sjeverna Makedonija i Albanija. Komisija će izaći s novim papirom, izvješćem o napretku u pojedinim područjima“, kazao je.
 
Hrvatsko predsjedanje – prilika za pozicioniranje
 
Plenković je poručio da ukoliko EU oklijeva ili je spora, drugi će se tu pozicionirati. U tom je kontekstu  naglasio jako važnim da zagrebački summit neke stvari eksplicira, da znamo gdje idemo.
 
Komentirajući problem korupcije, premijer je naglasio da taj fenomen, nažalost, postoji u svim zemljama te da svi nadležni – prije svega tijela kaznenog progona – na tome moraju raditi.
 
„Zakonski okviri koje mi imamo u skladu su sa svim mogućim najvišim standardima. Donijeli smo Zakon o zviždačima, koji su zaštićeni. Svatko tko ima neke indikacije o korupciji to može i mora prijaviti, a onda će pravosuđe odlučiti je li netko kriv ili ne“, rekao je, napomenuvši da je potrebno stvarati ozračje u društvu da je korupcija neprihvatljiva.
 
Kada je riječ o razdoblju hrvatskog predsjedanja, Plenković je izdvojio da je to prilika Hrvatskoj za pozicioniranje. Stoga su, kako je kazao, vrlo realno odabrana četiri prioriteta – Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.
 
„To su okviri za sva vijeća, sve politike i zakonske prijedloge. Zeleni plan će apsolutno dominirati i u zakonskom smislu, nakon prijedloga Komisije kroz strukture Vijeća, i imate četiri kapitalne točke gdje ćemo mi imati važnu ulogu“, kazao je.
 
Brexit je, nastavio je Plenković, kao prva velika politička stvar riješen, a sada treba riješiti buduće odnose. Višegodišnji financijski okvir, ako se završi u vrijeme hrvatskog predsjedanja, bit će ogroman uspjeh. Sastanak na vrhu sa zemljama jugoistoka Europe bit će sigurno dobar, a započet će i Konferencija o budućnosti Europe.
 
„To su krupne političke stvari na početku novog zakonskog i institucionalnog ciklusa EU-a koje će ostati i nitko ih neće moći izbrisati“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
 

 

Pisane vijesti | Andrej Plenković