Usvojen Nacionalni program reformi

Na 152. sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Prijedlog nacionalnog programa reformi te Prijedlog programa konvergencije za 2014., ali i dodatno razdoblje od tri godine.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić pojasnio je da je obveza Hrvatske kao punopravne članice Europske unije da izradi godišnje strateške dokumente, prije svega Nacionalni program reformi, Prijedlog programa konvergencije za 2014., ali i dodatno razdoblje od tri godine te Prijedlog plana implementacije Garancije za mlade kao posebnog instrumenta Europske unije za poticanje zapošljavanja mladih ljudi, posebno vodeći računa o visoko izraženoj nezaposlenosti mladih u ovom trenutku.

„Sadržaj ovih dokumenata je nešto na čemu se radilo mjesecima“, kazao je ministar Grčić, dodavši da su reforme definirali interno i u odnosu na ono što je Europska unija primijetila u svojim analizama u prethodnom razdoblju. Posebno je spomenuo zaključke Vijeća za ekonomske i financijske poslove iz lipnja 2013. godine kojima su naglašeni ključni izazovi Hrvatske za područje reformi. „To je prije svega rigidno tržište rada s visokim troškovima zapošljavanja i otpuštanja, sustav socijalne zaštite koji obeshrabruje sudjelovanje na tržištu rada, loše poslovno okruženje s prisutnim preprekama, neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada, visoki deficit i visoki dug opće države, niska razina učinkovitosti pravosudnog sustava te prisutnost korupcije u javnom sektoru“, pojasnio je ministar Grčić. Izvijestio je da reformske mjere uključuju četiri ključna područja - javne financije, financijski sektor, tržište rada i konkurentnost. Što se tiče javnih financija, ministar Grčić pojasnio je kako je Vlada zacrtala potpun i jasan put fiskalne konsolidacije u sljedeće tri godine, koji je podrobno opisan u Programu konvergencije. Dodao je da kod financijskog sektora, ključna su pitanja dostupnosti kapitala, jer to u ovom trenutku opterećuje gospodarstvo možda u najvećoj mjeri. Potpredsjednik Vlade Grčić kazao je kako se na tržištu rada očekuje i donošenje novog zakona o radu koji bi trebao bitno poboljšati poziciju Hrvatske na ljestvici europskih zemalja u smislu ravnoteže između fleksibilnosti tržišta rada, ali i sigurnosti radnika. Najvažnijim je ocijenio pitanje konkurentnosti. „Moramo mijenjati generalno imidž Hrvatske na karti onih zemalja koje investitorima mogu biti zanimljive“, rekao je, dodavši da je Vlada u tom smislu napravila izuzetan pomak „Ostaje nam jačanje poslovne klime u smislu skidanja administrativnih barijera, ali i drugih mjera o kojima smo ovih dana razgovarali, a koje bi trebale biti sustavnije podržati investitore“, zaključio je. Predsjednik Vlade Zoran Milanović kazao je da ulaskom u Europsku uniju, na očaj demagoga i populista, instrumenti politike i programi postaju transparentniji. „Ovo što danas usvajamo obvezuje u velikoj mjeri. Ovo su okviri u kojima ćemo se kretati kada je u pitanju proračun, konvergencija, dakle opći pravci gospodarske i porezne politike“, dodao je.

Ministar financija Slavko Linić predstavio je Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2017. godine. „Procijenili smo da će u 2014. godini biti nulta stopa rasta BDP-a, a u sljedećim godinama će biti 1,2; 1,3 i 1,5 posto“, kazao je ministar Linić. Pojasnio je da se u 2014. godini očekuje usporavanje rasta cijena i kretanje prema deflaciji. „Učinke smanjenja deficita nastojimo ravnomjerno rasporediti na prihodovnoj i rashodovnoj strani, da ne bi utjecali na potrošnju“, rekao je. Izvijestio je da smo u uštedama značajne rezultate postigli već u 2013. godini i to pokrenutim reformama, dodavši da će deficit u ovoj godini biti 4,2 posto, a 2016. godine ćemo biti ispod 3 posto. „U tri godine ćemo značajno smanjiti i strukturne deficite. Problem nam je ova godina jer imamo puno članstvo u Europskoj uniji i to je trajni rashod koji teško namirujemo“, kazao i dodao kako ćemo javni dug uspjeti zaustaviti na oko 70 posto BDP-a. „U 2014. godini je pitanje hoćemo se ići zadužiti za prvi kvartal 2015. godine. Ako i to ukalkuliramo, imali bismo u ovoj godini dug od 237 milijardi kuna, a nakon 2017. može se očekivati njegovo padanje“, zaključio je ministar Linić.

Govoreći o Prijedlogu plana implementacije Garancije za mlade, ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić kazao je da ovaj dokument predstavlja strukturne reforme i mjere koje će Republika Hrvatska provoditi u razdoblju od 2014.-2020. godine, kako bi utjecala na smanjenje dugotrajne nezaposlenosti i neaktivnosti mladih osoba od 15 do navršenih 30 godina života te kako bi im omogućila brzo i kvalitetno uključivanje u tržište rada. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, kao koordinacijsko tijelo za uspostavu Garancije za mlade, ali i Upravljačko tijelo za Europski socijalni fond, putem snažnog partnerskog pristupa izradilo je Plan implementacije te uputilo prema Europskoj komisiji 27. prosinca 2013. godine kao prva država članica. Partnerski pristup ostvaren je kroz rad Savjeta ministra rada i mirovinskoga sustava za izradu Plana implementacije Garancije za mlade u kojem je sudjelovalo 17 partnera (tijela državne uprave, javna tijela, predstavnici socijalnih partnera, strukovnih komorskih organizacija te organizacija civilnog društva s predstavnicima mladih). Plan implementacije Garancije za mlade predstavlja osnovu za povlačenje sredstava iz Strukturnih fondova Europske unije, točnije iz Europskog socijalnog fonda, ali i Inicijative za zapošljavanje mladih (YEI). Iz fonda YEI je za razdoblje od 2014. do 2015. godine Republici Hrvatskoj osigurano 66,35 milijuna eura u obliku bespovratnih sredstava bez obveze nacionalnog sufinanciranja, koja sredstva su usmjerena izravno na podršku zapošljavanju i aktivaciji mladih osoba koje nisu u sustavu obrazovanja, nisu zaposleni ili nisu u osposobljavanju.

Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izvijestio je da se navedenim zakonom uređuje sustav izvlaštenja, način utvrđivanja interesa Republike Hrvatske u tom sustavu, tijela nadležna za provedbu postupka izvlaštenja, pripremne radnje i postupak izvlaštenja, način određivanja naknade za izvlaštene nekretnine, način određivanja naknade za nekretnine koje se po posebnom propisu smatraju izvlaštenima, te druga pitanja s tim u vezi. Sukladno predloženom, nekretnina se može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, kada je to potrebno radi izgradnje građevine ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske, te kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način. Kako bi se investitorima olakšalo podnošenje prijedloga za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske za izgradnju građevine odnosno izvođenje radova, precizira se sadržaj prijedloga (što do sada nije bio slučaj), kao i isprava odnosno dokaza koji se moraju priložiti uz prijedlog. Također, kako bi se osigurala jedinstvena metodologija za utvrđivanje vrijednosti nekretnina u svim slučajevima – postupcima izvlaštenja i na cijelom području Republike Hrvatske, propisuje se da će se vrijednost nekretnina utvrđivati prema posebnim propisima iz područja prostornog uređenja. Značajna je novina sporazumno određivanje osobe vještaka ili procjenitelja od strane korisnika izvlaštenja i vlasnika nekretnine i radi toga provođenje usmene rasprave, a ako ne dođe do zajedničkog prijedloga vještaka ili procjenitelja određuje nadležno tijelo između stalnih sudskih vještaka ili procjenitelja. S obzirom na različito uređenje stupanja u posjed izvlaštene nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju pristupilo se jedinstvenom uređenju ovog instituta na način da o tome, u svim slučajevima, odlučuje nadležno javnopravno tijelo, nakon procjene dokaza o potrebi hitnog stupanja u posjed, kao i da će se time izbjeći znatna šteta. Posebna novina u Konačnom prijedlogu zakona je propisivanje da postupak izvlaštenja, u slučajevima kada se izvlaštenje provodi radi izgradnje građevine ili izvođenja radova za koje je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o proglašenju strateškog projekta Republike Hrvatske, provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove pravosuđa. Ovakvim propisivanjem nadležnosti nastoji se postići ubrzanje ovih postupaka izvlaštenja, kao postupaka od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Raspravljalo se i o provedbi Zaključka Hrvatskoga sabora u vezi s provjerom broja i vjerodostojnosti potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje referenduma Građanske inicijative „Stožer za obranu hrvatskog Vukovara“. Ministar uprave Arsen Bauk kazao je da će Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku organizirati provjeru, odabir uzorka i izvijestiti Vladu o rezultatima.

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade | Ekonomija