Usvojen Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, cilj pojačati rad na prevenciji nasilja i potpori žrtvama

Slika /Vijesti/2019/06 Lipanj/19 lipanj/HN20190619178797.jpg

U Banskim dvorima održana je 162. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljena je 21 točka dnevnog reda, među kojima Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama te Prijedlog protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Izmijenjena je i dopunjena Odluka o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019. te je donesen Zaključak u vezi s rješavanjem problematike dezinsekcije komaraca u Osječko-baranjskoj županiji.

Ministar uprave Lovro Kuščević predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama, kazavši da je riječ o temeljnom propisu koji uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova u hrvatskom pravnom poretku.

"Ovaj zakon usvojen je 1993. godine i sadrži niz odredbi koje su danas zastarjele, nedovoljno usklađene ili su suvišne jer uređuju neka pitanja koja su uređena drugim pozitivnim pravnim propisima ", rekao je ministar.

Podsjetio je da je Nacionalnim programom reformi 2019. donošenje ovog zakona predviđeno za prosinac ove godine, što je, dodao je, jedna od mjera u okviru pristupanja Republike Hrvatske u Europski tečajni mehanizam i bankovnu uniju.

Kuščević je kazao da je intencija ovoga Zakona da se precizno uredi tko su osnivači ustanova, ovlasti upravnih vijeća ili drugih kolegijalnih tijela, način raspolaganja s ostvarenom dobiti i nadzor nad radom javnih ustanova koje pretežito ili isključivo obavljaju povjerene poslove državne uprave.
 
S obzirom na potrebu liberalizacije uvjeta poslovanja javnih ustanova kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe, koje obavljaju određenu javnu službu sukladno posebnom zakonu, a dužne su ostvarenu dobit koristiti isključivo za obavljanje i razvoj svoje djelatnosti, omogućuje se da takve javne ustanove ostvarenu dobit upotrijebe i na druge načine, uz odgovarajuću primjenu propisa o trgovačkim društvima.
 
Unaprjeđuje se procesni položaj maloljetnika
 
Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež (EU). Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković pojasnio je kako je riječ o temeljnom zakonu kada se radi o kaznenom postupku u odnosu na maloljetnike i mlađe punoljetnike, a izmjenama i dopunama implementira se Direktiva EU kojom se ojačava njihova pozicija u kaznenom postupku.
 
"Maloljetnik i roditelji tako dobivaju jedan jasan i na razumljiv način napisan popis prava kako bi se tim pravima znali služiti," kazao je ministar.

Propisuje se, među ostalim, pravo maloljetnika na pratnju roditelja, skrbnika ili druge odrasle osobe tijekom postupka, a pravo da ima odvjetnika ili branitelja po službenoj dužnosti pomiče se na fazu kad je osumnjičenik, odnosno kad se postupak još u formalnom smislu niti ne vodi.

"Uhićenom maloljetniku omogućuje se i liječnički pregled kada se u samom postupku utvrdi da je to oportuno", naveo je Bošnjaković.
 
Postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno

Vlada je usvojila i Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Riječ je o operativnom dokumentu koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić istaknula je da je svrha Protokola osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja.

Dodala je da sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, naglasivši da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva.

Nije stigao niti jedan prigovor na interpretativnu izjavu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta. 

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi  da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

"Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe", rekao je premijer.

Naglasio je da se fenomenom nasilja ne trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

"Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije", poručio je Plenković.

Vlada je izmijenila i dopunila Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019. Kvota za turizam i ugostiteljstvo povećana je za dvije tisuće radnika te za tisuću radnika za građevinarstvo.

Umjesto dosad utvrđene ukupne godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2019. od 65.100 stranih radnika, utvrđena je nova kvota od 68.100 radnika.

Za ugostiteljstvo i turizam kvota se povećava za dvije tisuće radnika i to s 10.611 na 12.611, s mogućnošću angažmana još tisuću radnika, a za građevinarstvo se kvota povećava za tisuću radnika, sa 17.800 na 18.800 i eventualno još tisuću.

Povećana kvota za zapošljavanje stranih radnika u turizmu i građevinarstvu

Dodatne kvote od po tisuću radnika mogu se koristiti pod uvjetom da u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nema raspoloživih radnika traženih zanimanjima.

Utvrđena je i godišnja kvota dozvola za sezonski rad, koja iznosi 8.340 dozvola (do sada 6.540), od čega za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu 6.800, a u poljoprivredi i šumarstvu 1.540 dozvola.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ocijenio je kako se radi o logičnoj odluci, nakon što je Vlada učinila sve da angažira domaće radnike i nezaposlene građane te nezaposlenima omogući povratak na tržište rada.

"Ovo je trenutak u kojemu za svakoga onoga tko želi raditi ima posla, ali zato mora imati adekvatnu plaću, ali s obzirom na potrebe turističkoga sektora i raskorak koji postoji u raspoloživim radnim mjestima i onima koji se javljaju na natječaje, ovo je način da sezona bude uspješna", rekao je Plenković.

Ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić rekao je da Vlada želi angažirati domaće radnike i da su kvote "posljednja linija obrane". Podsjetio je da su pripreme za turističku sezonu počele još prošle godine te je 20 tisuća radnika spojeno s poslodavcima i osiguran im je posao u sezoni, a određena je i kvota od više od 65 tisuće radnika iz stranih zemalja.

Prošli tjedan Vlada je, kako je rekao, pozvala poslodavce da zaposle domaću radnu snagu, jer ima 1.600 ljudi u priobalnim županijama koji su raspoloživi i žele raditi u turizmu. Poslodavci su se, dodao je, odazvali te je u nekoliko dana zaposleno više od 600 ljudi.

Spomenuo je i da je kvota od 65.000 dozvola utvrđena krajem prošle, a za ovu godinu, gotovo 100 posto viša nego na prethodnu godinu te da današnjom odlukom izlazi u susret potrebama na tržištu rada, posebice u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu.

Ministar turizma Gari Cappelli rekao je da je Vlada novim kvotama stabilizirala turističke potrebe za radom te da Vlada uz kratkoročne, razmišlja i o dugoročnim mjerama rješavanja tog problema. "Dugoročno, kroz centre kompetentnosti i druge mjere riješit će se pitanje kvalitetnog zapošljavanja", dodao je.

Ustvrdio je da će u turizmu kvalitetne radne snage faliti i ubuduće te da će do kraja mandata Vlada riješiti to pitanje.

Riješiti problem komarca u Osječko-baranjskoj županiji

Ministar zdravstva Milan Kujundžić predstavio je Zaključak u vezi s rješavanjem problematike dezinsekcije komaraca u Osječko-baranjskoj županiji.    

Kazao je da se zadužuje Ministarstvo zdravstva da, u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, jedinicama lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije te Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, poduzme odgovarajuće mjere radi rješavanja problematike dezinsekcije komaraca na području Osječko-baranjske županije u cilju što kvalitetnije zaštite zdravlja ljudi na njezinom području.
 
"Ovisno o tijeku rješavanja problematike dezinsekcije u provedbi zaključka po potrebi će se uključiti Vlada pružanjem financijske pomoći", zaključio je ministar.
 
Izvor: Hina/Vlada




Pisane vijesti