Uvođenjem reda djelotvornije upravljanje državnom imovinom

U saborsku proceduru upućeno je deset zakonskih prijedloga ili izmjena zakona, koji se, između ostalog, odnose na Središnji registar državne imovine, na zakup i kupoprodaju poslovnog prostora, na prostorno uređenje i gradnje, na odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi, na morsko ribarstvo i na Prekršajni zakon. 

Donesene su odluke koje omogućuju izgradnju nove bolnice KBC Rijeka, utvrđuju kriteriji za stambeno zbrinjavanje žitelja obiteljskih kuća uništenih u klizištima, a Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu određuje se središnjim prostorom za aktivnosti predsjedanja Vijećem Europske unije 2020.

Sa današnje sjednice, Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine, kojim se određuje da će Središnji registar državne imovine voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Vođenje Središnjega registra državne imovine dosad je bilo uređeno Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske iz 2013. godine, koji je prestao važiti u lipnju ove godine stupanjem na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom. Prijedlog zakona predstavio je ministar državne imovine Goran Marić.
 
Središnji registar državne imovine definira se kao sveobuhvatna i cjelovita, metodološki standardizirana i kontinuirano ažurirana evidencija državne imovine koja obuhvaća svu nefinancijsku i financijsku imovinu države. Prijedlogom se također definiraju obveznici dostave i unosa podataka te njihove obveze, kao i prekršajne odredbe za obveznike koji ne budu ispunjavali svoje obveze.
 
Bit će propisani i tehnički i provedbeni detalji kao što su ustrojstvo i način vođenja, te sadržaj Središnjeg registra, način prikupljanja podataka za Središnji registar, dok se podaci koji se javno ne objavljuju pobliže uređuju i definiraju uredbom. Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je osobitu važnost ovoga zakona koji će uvesti red, omogućiti kvalitetan registar državne imovine i od kojeg očekuje pozitivne efekte.
 
Djelotvornije upravljanje poslovnim prostorima
 
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora omogućuje se jednostavnije, djelotvornije i štedljivije upravljanje poslovnim prostorima u vlasništvu države, te povećava pravna sigurnost i zaštita.
 
Mijenjaju se isključivo odredbe koje se tiču poslovnih prostora u državnom vlasništvu, dok su odredbe koje se tiču prostora u vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave ostale neizmijenjene.
 
Postojećim zakupnicima kojima istječe ugovor, država može ponuditi novi ugovor na pet godina pod istim uvjetima samo ako je to ekonomski opravdano, odnosno kada je mjesečni iznos zakupa veći od najveće cijene zakupa po odluci jedinica lokalne samouprave i samo ako je prostor prethodno dan u zakup temeljem javnog natječaja.
 
Zabranjuje se davanje poslovnog prostora u vlasništvu države u podzakup, na korištenje ili sukorištenje kroz "fingirane" ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji, ugovore o franšizi i slično, te se u takvim slučajevima ugovor o zakupu raskida po sili zakona.
 
Pravno se uređuju razni oblici korištenja prostora u državnom vlasništvu koji s državom iz raznih razloga trenutno nemaju sklopljeni ugovor o zakupu.
 
Donose se kriteriji po kojima se poslovni prostori u vlasništvu države mogu prodati sadašnjem zakupniku (ne više i korisniku bez ugovora o zakupu).
 
Poslovni prostori prodavat će se po procijenjenoj vrijednosti koju određuje sudski vještak, a procijenjena vrijednost može se umanjiti za najviše 30%, isključivo za neamortizirana ulaganja sadašnjeg zakupnika koja su bila od utjecaja na visinu procijenjene vrijednosti.
 
Prostori u državnom vlasništvu ne mogu se više prodavati na obročnu otplatu već isključivo jednokratnim plaćanjem.
 
Daje se ovlast Državnim nekretninama da sklapaju ugovore o zakupu temeljem odredbi ovoga Zakona, a pravno se uređuju razni oblici korištenja prostora u državnom vlasništvu u slučajevima kad ne postoji sklopljen ugovor o zakupu, na način da će se svima njima, obrate li se Ministarstvu, ponuditi ugovor o zakupu na tri godine.
 
Donošenjem ovoga zakona omogućit će se prodaja poslovnih prostora postojećim zakupnicima, kao i raskidanje ugovora o zakupu zakupnicima koji prostore daju u podzakup. Time se planira dodatno potaknuti investicijska aktivnost i novo zapošljavanje, što će izravno utjecati na povećanje prihoda državnog proračuna i rast bruto domaćeg proizvoda Hrvatske.
                                                                                                                 
Izmjene dvaju zakona iz pravosudnog resora
 
Glavni razlog donošenja izmjena i dopuna Prekršajnoga zakona je spajanje općinskih i prekršajnih sudova i prilagodba teksta Prekršajnog zakona te njegova nesmetana primjena u takvim uvjetima.
 
Izmjene i dopune posljedica su reforme pravosudnog sustava, koja se provodi kroz reorganizaciju mreže prvostupanjskih sudova u Hrvatskoj, te su povezane s izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, s donošenjem novog Zakona o područjima i sjedištima sudova i s izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, a na snagu stupaju 1. siječnja 2019. godine.
 
Spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima omogućit će se racionalnije raspoređivanje sudaca i korištenje službeničkih potencijala, osigurati optimalno korištenje kadrova na sudovima. Prekršajni bi sudovi postali odjeli unutar općinskih sudova, a višak sudaca mogao bi se s prekršajnih predmeta preusmjeriti u druge grane sudovanja u kojima nedostaje kadrova i gdje je opterećenje znatno veće.
 
Prijedlog zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu Vlada donosi da bi se što širem krugu osoba omogućilo stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita uslijed ograničenih mogućnosti zapošljavanja vježbenika u pravosudnim tijelima. Uvodi se stručno osposobljavanje radi stjecanja uvjeta za pristupanje polaganju ovog ispita u trajanju od 18 mjeseci, ranije poznato kao "volontiranje".
 
Time se želi izbjeći neujednačeno i relativno dugo trajanje obvezne prethodne stručne obuke za različite kategorije vježbenika, koja ujedno predstavlja i ograničenje pristupu pravosudnom ispitu, naročito za osobe zaposlene na drugim pravnim poslovima izvan pravosudnih tijela, odvjetništva te javnog bilježništva, nedovoljne određenosti i preciznosti važećih odredaba Zakona koje se tiču sastava i rada Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita, nedovoljne zastupljenosti prava Europske unije u programu polaganja pravosudnog ispita i nezadovoljavajuće raspodjele ispitne materije u pojedine grupe predmeta te nemogućnosti polaganja popravnog ispita.
 
Time se želi izbjeći neujednačeno i relativno dugo trajanje obvezne prethodne stručne obuke za različite kategorije vježbenika, koja ujedno predstavlja i ograničenje pristupu pravosudnom ispitu. To se naročito odnosi na osobe zaposlene na drugim pravnim poslovima izvan pravosudnih tijela, odvjetništva te javnog bilježništva. Cilj je također otkloniti nedovoljnu određenost i nepreciznost važećih odredaba Zakona koje se tiču sastava i rada Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita. Time se također želi poboljšati zastupljenost prava Europske unije u programu polaganja pravosudnog ispita, kao i raspodjelu ispitne materije u pojedine grupe predmeta, te omogućiti polaganje popravnog ispita.
 
Detaljnije se razrađuje i rad Ispitnoga povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita (propisivanje obveze održavanja sastanaka Povjerenstva, razrada instituta izuzeća), predlaže se blaže vrednovanje pismenog dijela ispita te smislenije uređuju predmeti na usmenom dijelu ispita, uz jačanje zastupljenosti i važnosti prava Europske unije. Uvodi se i mogućnost polaganja popravnog ispita iz jednog predmeta te priznanje položenog pisanog dijela ispita kod pristupanja ponovnom polaganju ispita.
 
Predsjednik Vlade napomenuo je da se ovime malo podiže letvica za ovaj kompleksan ispit, i određuje posebna provjera poznavanja europske pravne stečevine, ali da ukupne promjene idu u prilog bržem polaganju pravosudnog ispita. Ispit će se istodobno relaksirati mogućnošću ponovnoga polaganja samo jednog segmenta, umjesto cijelog ispita i to u kraćem vremenskom razdoblju. Također se, smatra premijer, osiguravaju bolji uvjeti za vježbenike i druge pravnike te dobiva bolja baza pravnika koji će tvoriti naš pravosudni sustav.
 
Stvaranje uvjeta za provedbu kurikularne reforme
 
Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definiraju se svrha, ciljevi i struktura, kao i način donošenja kurikularnih dokumenata koji se odnose na kurikularnu reformu sustava odgoja i obrazovanja.
 
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pojasnila je da se, u odnosu na Prijedlog zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, ovaj Konačni prijedlog zakona razlikuje, između ostaloga, u sljedećem: dopunjena je odredba koja se odnosi na načela odgoja i obrazovanja, na multikulturalnost i poštovanje ljudskih prava.
 
Dopunjen je članak 26. predloženog zakona odredbama koje propisuju da, iznimno, uz suglasnost školskog odbora, i ravnatelj školske ustanove može kao radnik školske ustanove obavljati poslove na projektu Europske unije u dijelu radnog vremena. Ali pod uvjetom da su sredstva za plaću osigurana iz sredstava projekta ili fonda, uz pripadajuće doprinose poslodavca, i ako je za vrijeme obavljanja poslova ravnatelja školske ustanove na projektu moguće osigurati nesmetano obavljanje poslovodno i stručno vođenje poslova u školskoj ustanovi.
 
Dopunjen je članak 29. tako da se propisuje da poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati i osoba koja je završila četverogodišnji dodiplomski stručni studij razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij primarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta.
 
Dopunjena je odredba članka 29. stavka 15. kojom se propisuje da se popis odgovarajućih kvalifikacija odgojno-obrazovnih radnika može utvrditi i kurikulumom nastavnog predmeta.
 
Dodatno se uređuje postupak imenovanja i zapošljavanja ravnatelja te je dopunjen članak 40. odredbama koje propisuju da pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje kandidata koji ispunjavaju uvjete i vrednovanje dodatnih kompetencija potrebnih za ravnatelja, odnosno rangiranje po bodovima obavlja školski odbor.
 
Otvara se mogućnost da se iz državnog proračuna osiguraju sredstva za rashode za sudjelovanje u projektima javno privatnog partnerstva u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo. To također vrijedi za potrebe obnove oštećenih ili izgradnju novih građevina školskih ustanova, sukladno programima Vlade te raspoloživim sredstvima u državnom proračunu. Ta se sredstva također mogu osigurati za rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te za opremanje školskih ustanova u slučajevima nedovoljne sigurnosti i ugroze života i zdravlja učenika škole.
 
Uvodi se temelj za vrednovanje kandidata pri zapošljavanju u školske ustanove što će doprinijeti unaprjeđenju kvalitete. Unaprjeđuju se također postupci donošenja novih programa, upisa učenika i izricanje pedagoških mjera.
 
Regulira se način zapošljavanja radnika u školskim ustanovama koje sudjeluju u projektima Europske unije u kojima su osigurana sredstva za plaće radnika, kao i temelj za povećanje plaće od 30% za vrijeme rada na projektima kako bi se povećala efikasnost povlačenja sredstava iz europskih fondova.
 
Preciznim propisivanjem postupka ispisivanja učenika iz jedne školske ustanove i upisivanja u drugu školsku ustanovu, olakšava se provedba navedenog postupka učenicima, njihovim roditeljima i radnicima školskih ustanova.
 
Definira se zakonski temelj za donošenje pravilnika o organizaciji i provedbi produženog boravka u osnovnoj školi kako bi se donijeli minimalni standardi za njegovu provedbu, kao i postupak izricanja pedagoških mjera učenicima i uvodi se mogućnost ukidanja pedagoških mjera učenicima koji su poboljšali ponašanje.
 
Odgojno-obrazovnim radnicima koji su obvezni steći pedagoške kompetencije i/ili položiti stručni ispit u zakonskom roku, omogućuje se produživanje roka za ispunjenje obveza, te se dodatno reguliraju odredbe o otpremnini osobama kojima se otkazuju ugovori o radu poslovno uvjetovanim otkazom iz gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga.
 
Usklađivanje propisa iz područja graditeljstva s europskim direktivama
 
Usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (EU).
           
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar pojasnio je da je važeća normativna rješenja bilo potrebno uskladiti s normativnim rješenjima i praksom država članica Europske unije, kako bi se na taj način otklonio nepovoljan utjecaj na domaće gospodarske subjekte.
 
Dosadašnja praksa u provođenju Zakona ukazala je na potrebu daljnjeg usklađenja s uvjetima na tržištu, te jasnije formuliranje određenih zakonskih odredbi, pa se stoga predloženim zakonom:

• osigurava provedba mjera iz Akcijskog plana na području reguliranih profesija u Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018. godine;
• smanjuju se administrativne barijere u obavljanju poslova i djelatnosti u graditeljstvu;
• osigurava se provedba obveznog stalnog stručnog usavršavanja osoba koje poslove prostornog uređenja i gradnje obavljaju u svojstvu ovlaštene osobe;
• otklanjaju se nejasnoće u primjeni pojedinih odredbi Zakona koje se odnose na uvjete za obavljanje djelatnosti iz nadležnosti Ministarstva za domaće, odnosno za strane pravne i fizičke osobe obrtnike koji te djelatnosti obavljaju u Hrvatskoj na privremenoj ili povremenoj osnovi, odnosno na trajnoj osnovi;
• prelazi se na rješenja koja se temelje na većoj kontroli izvršenja stručnih poslova prostornog uređenja i gradnje koju obavlja Ministarstvo;
• dopunjuju se prekršajne odredbe koje se odnose na strane pravne i fizičke osobe koje poslove prostornog uređenja i gradnje u Hrvatskoj obavljaju na privremenoj ili povremenoj osnovi.

 
Uzgoj domaćih životinja i morsko ribarstvo
 
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić obrazložio je dva prijedloga zakona iz svoga resora: Prijedlog zakona o uzgoju domaćih životinja, koji se usklađuje s uredbom Europske unije na području uzgoja domaćih životinja. U odnosu na stari zakon iz 1997. u fokusu novoga prijedloga su:

• uzgajivači, njihovo osamostaljivanje, tržišno udruživanje i okrupnjivanje;
• priznavanje uzgojnih organizacija,
• odobrenje uzgojnih programa,
• specifične tehničke aktivnosti u vezi s uzgojem i reprodukcijom domaćih životinja, zootehničkih certifikata, provedbom umjetnog osjemenjivanja, vođenjem evidencija i registra, držanjem pčela, korištenjem i katastrom pčelinjih paša, uzgojem peradi i drugim pitanjima važnim za uzgoj domaćih životinja

 
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu omogućuje se provedba Uredbe EU 2017/1004 kojom se uspostavlja okvir za prikupljanje i upotrebu podataka u sektoru ribarstva te upravljanje njima i potporu za znanstveno savjetovanje u vezi sa zajedničkom ribarstvenom politikom.
 
Predlažu se izmjene odredbi koje su uglavnom tehničke naravi čime će se uskladiti terminologija s drugim zakonima te nadopuniti i pojasniti pojedine odredbe. To se odnosi na odredbe koje se odnose na primjenu Zakona, regulaciju ribolova u zaštićenim dijelovima prirode, športski i rekreacijski ribolov, pohranu povlastica i upravljanje odobrenjima za ribolov pojedinim alatima.
 
Poslovi organiziranja i provođenja stručnog osposobljavanja za gospodarski ribolov na moru dodijeljeni su Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, te je reguliran način korištenje bespilotnih letjelica za potrebe nadzora i kontrole.
 
Konačni prijedlozi dvaju zakona iz područja energetike
 
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić također je obrazložio dva prijedloga zakona koji se usklađuju s europskim direktivama.
 
To su Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, kojim se uređuje neovisnost Hrvatske energetske regulatorne agencije u smislu mogućnosti da to regulatorno tijelo može donositi odluke neovisno o bilo kojem političkom tijelu uključujući i Vladu, što do sada nije bilo u propisima. Uređuju se i pitanja u vezi s unutarnjem ustrojstvom Agencije te ovlasti Agencije u prikupljanju podataka, kao i rokovi za donošenje Statuta i pravilnika.
Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije donose se pravila i mjere za:

• sigurnu proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije;
• certificiranje operatora i vlasnika operatora u vezi trećih zemalja, obveze operatora i vlasnika operatora prijenosnog sustava za čuvanje povjerljivosti komercijalno osjetljivih informacija kao i da ne zlorabe komercijalno osjetljive informacije dobivene od trećih strana;
• preciziranje prava proizvođača da električnu energiju za potrebe crpnog (pumpnog) rada reverzibilne hidroelektrane nabavljaju na veleprodajnom tržištu;
• utvrđivanje obveza operatora prijenosnog sustava za izradom i objavom pravila za upravljanje zagušenjem unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava, te:
  • da je Agencija (Hrvatska energetska regulatorna agencija) nadležna pratiti upravljanje zagušenjem unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava;
  • da je Agencija jedino nadležno tijelo za davanje ili odbijanje suglasnosti na pravila koje donosi operator prijenosnog sustava;
  • da opskrbljivač može, za krajnje kupce iz kategorije kućanstva, imati potpisan ugovor samo s operatorom distribucijskog sustava, a ne i s operatorom prijenosnog sustava.

 
Izgradnja nove bolnice na Sušaku – povijesni dan za Rijeku i okolicu
 
Vlada je donijela tri odluke koje će omogućiti izgradnju objekata i nabavu opreme za novu bolnicu KBC Rijeka na Sušaku. To su:

• Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak, za kreditno zaduženje Kliničkog bolničkog centra Rijeka, radi financiranja izgradnje objekata i nabave opreme za novu bolnicu na lokalitetu Sušak,
• Odluka o davanju suglasnosti Ministarstvu zdravstva, Kliničkom bolničkom centru Rijeka, za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna za razdoblje od 2019. do 2035. godine za sklapanje Ugovora o kreditu između Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Kliničkog bolničkog centra Rijeka, za kreditno zaduženje radi financiranja izgradnje objekata i nabave opreme za novu bolnicu na lokalitetu Sušak,
• Odluka o davanju suglasnosti Ministarstvu zdravstva, Kliničkom bolničkom centru Rijeka, za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna za razdoblje od 2021. do 2037. godine za sklapanje Ugovora o kreditu između Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Kliničkog bolničkog centra Rijeka, za kreditno zaduženje radi financiranja nastavka izgradnje objekata i nabave opreme za novu bolnicu na lokalitetu Sušak i o namjeri davanja državnog jamstva za kreditno zaduženje Kliničkog bolničkog centra Rijeka.

 
Ukupna procjena vrijednosti projekta financiranja nove bolnice na Sušaku iznosi 750 milijuna kuna. Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da će taj iznos biti razbijen na tri tranše te da se ovime mijenja segment u postojećoj odluci za naknadnih 330 milijuna kuna. Predsjednik Vlade naglasio je da se ovim odlukama šalje poruka o dugoročnom i cjelovitom rješavanju KBC Rijeka, te je istaknuo njihovu važnost ne samo za Rijeku i Primorsko-goransku županiju, nego i za druge gravitirajuće županije.
 
Ministar Oleg Butković izrazio je svoje zadovoljstvo zbog političke podrške i zahvalio premijeru, ministru zdravstva i ministru financija koji su pripremili ove odluke. Napomenuo je da u KBC Rijeka nije bilo ulaganja od početka osamdesetih godina prošloga stoljeća zbog čega liječnici rade u lošim uvjetima i na tri lokacije. „Ovo je povijesni dan za našu županiju, Rijeku, čestitam svima koju su sudjelovali u tim odlukama“, kazao je Butković. I ministar turizma Gari Cappelli ovo smatra povijesnim danom, s obzirom na to da prijašnje Vlade nisu prepoznale važnost ulaganja u KBC Rijeka. Također je zahvalio svima koji su pridonijeli ovim odlukama. „Ovime se mijenja povijest zdravstva“, kazao je, dodajući da se radi o ogromnom iskoraku u iskazivanju brige prema svima kojima je to potrebno. Na sjednici se moglo čuti još pohvala naporima Vlade i u projekt uključenim ministrima, te činjenica kako je izgradnja bolnice za majku i dijete iznimno važna i u okviru demografskih mjera koje poduzima Vlada.
 
Stambeno zbrinjavanje stanovnika građa porušenih u klizištima u Hrvatskoj Kostajnici i na drugim područjima
 
Na današnjoj je sjednici donesena i Odluka o kriterijima i načinima za stambeno zbrinjavanje stanovnika zgrada i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada koje su uništene ili oštećene zbog klizanja tla na području Hrvatske Kostajnice i drugih područja u Hrvatskoj. Odluka je donesena radi provedbe Zaključka Vlade od 15. ožujka 2018. kojim je određeno stambeno zbrinjavanje i uklanjanje ostataka porušenih obiteljskih kuća i drugih stambenih zgrada sredstvima državnog proračuna. Vlada će trajno riješiti stambeno pitanje svima kojima su kuće srušene zbog klizišta, napomenuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar, i učinit će sve da to bude u što kraćem roku.
 
Pripreme za predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije
 
Vlada je donijela i paket odluka koje se odnose na predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. i definiraju ga kao aktivnost od posebnog značaja za Hrvatsku te zajedničkim projektom svih tijela državne uprave. Očekuje se da će se za vrijeme predsjedanja Hrvatske održati gotovo 1400 sastanaka u Bruxellesu, na svim razinama, te u Hrvatskoj 1-2 sastanaka šefova država i vlada država članica Europske unije, 20 sastanaka i konferencija na ministarskoj razini i oko 200 sastanaka na tehničkoj razini. Također, predsjedanje Vijećem EU-a iznimna je prilika da se kroz održavanje brojnih događanja približi kultura, umjetnost, povijest, znanost, prirodne ljepote, te nacionalni identitet Hrvatske. Ujedno je to prilika za Hrvatsku da, definirajući svoj program i smjer predsjedanja Vijećem Europske unije, doprinese razvoju i nadogradnji europskih politika.
 
U tom je smislu, bilo potrebno donijeti odluku o pripremi na predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. (HR PRES 2020) kojom će se ono proglasiti aktivnošću od posebnog značaja za Hrvatsku te zajedničkim projektom svih tijela državne uprave. Također se utvrđuje da poslovi koji se odnose na pripremu te provedbu odluka povezanih s pripremom Predsjedanja imaju prioritet u radu svih tijela državne uprave. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova određuje se koordinatorom svih aktivnosti vezanih uz pripremu i provedbu Predsjedanja.

Radi strateškog planiranja, provedbe pripremnih aktivnosti, koordinacije i nadzora predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a, predlaže se koristiti model u kojemu će središnju ulogu, u smislu, imati dva krovna tijela:

• Upravljačko vijeće za pripremu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije bit će zaduženo za strateške odluke i smjernice procesa pripreme i provedbe predsjedanja te nadzor nad njim. Tijelom će predsjedati predsjednik Vlade, a stalni članovi će biti potpredsjednici Vlade, dužnosnik delegiran za predstavljanje Vijeća u Europskom parlamentu i stalni hrvatski predstavnik pri Europskoj uniji. Prema potrebi, u rad Upravljačkog vijeća mogu se uključiti i čelnici ostalih tijela državne uprave. Tajnik tijela bit će načelnik ustrojstvene jedinice za predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
• Međuresorno koordinacijsko vijeće za pripremu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije donosi operativne odluke, priprema strateške odluke i usuglašava aktivnosti za pripremu i provedbu Predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. Tijelo čine dužnosnik delegiran za predstavljanje Vijeća u Europskom parlamentu, predsjedavajući, a kao članovi, predstojnik Ureda Predsjednika Vlade i državni tajnici svih ministarstava. Tajnik tijela bit će načelnik ustrojstvene jedinice za predsjedanje Hrvatske Vijećem EU-a 2020. u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.

 
NSK u Zagrebu središnji prostor za aktivnosti predsjedanja EU-om 2020.
 
U istom je paketu donesena Odluka o određivanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu jednim od središnjih prostora za provedbu aktivnosti Predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije 2020. u Hrvatskoj. U Zagrebu trenutačno ne postoji kongresni centar koji bi svojim karakteristikama i mogućnostima zadovoljio potrebe predsjedanja Vijećem Europske unije. Međutim, za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu (NSK) još od 2007. godine postoji nerealizirani projekt kongresnog centra koji je projektirao akademik Neidhardt, ujedno i autor cijelog objekta. Dodatni projekt izradio bi autor cijeloga objekta, akademik Neidhardt i time zaokružio izvorni projekt koji nikada nije dovršen. Preduvjet za izgradnju centra ukupne površine od 7200 m² jest iseljenje Odjela za zemljišne knjige. Također, Centar ima tri odvojena službena ulaza što je idealno za održavanje predsjedanja budući da se tako mogu odvojiti „VIP“ sudionici, ostali delegati i novinari, što je i jedan od zahtjeva Tajništva Vijeća Europske unije.
 
Odlukom se prostorije Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu utvrđuju jednim od središnjih prostora za provedbu aktivnosti Predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije 2020, u Hrvatskoj te se određuju zadaće tijelima državne uprave u provedbi navedenog projekta. Ministrica Blaženka Divjak ocijenila je da će preuređeni prostor biti odlično mjesto za samo predsjedanje, ali i za naknadno korištenje za potrebe kongresnoga turizma te druge scene Hrvatskoga narodnog kazališta.

Snimku 105. sjednice Vlade Republike Hrvatske preuzmite OVDJE.

Pisane vijesti | Odluke i sjednice Vlade | Andrej Plenković