Varga za Jutarnji list: Izlaskom HZZO-a iz riznice povećat će se dostupnost zdravstvene zaštite i smanjiti liste čekanja

Ministar zdravlja Siniša Varga u središtu je interesa javnosti ne samo zbog dvojbe hoće li uspjeti realizirati projekt izlaska HZZO-a iz riznice, nego i zbog nekoliko afera vezanih uz udrugu CIMS te uređenje dvorane u HZZO-u čiji troškovi premašuju milijun kuna. No, Varga tvrdi da hrvatsko zdravstvo, unatoč velikim teškoćama, ipak čeka svjetlija budućnost, ali samo ako se uvedu jasna pravila igre za cijeli sustav, a jedno od njih su čisti računi.
 
Izlazi li HZZO iz riznice početkom sljedeće godine?
 
- Da, sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju, HZZO izlazi iz riznice od Nove godine, barem što se mene tiče.
 
A što se tiče ministra Lalovca?
 
- Imam puno povjerenje u kolegu Lalovca da će bez ikakvih teškoća osigurati stabilnost proračuna nakon izlaska HZZO-a iz državne riznice.
 
Osim ministra financija, izlaz iz riznice ima oponente i na drugim mjestima. Ante Žigman iz Hrvatske narodne banke rekao je da bi taj potez bio loš, među ostalim, i zato što bi jedan ministar upravljao s više od 20 milijardi kuna.
 
- Za razliku od kojeg ministra na kugli zemaljskoj? Moram reći da smo način i razloge izlaska iz riznice već ranije prezentirali guverneru Borisu Vujčiću te dobili i njegovu i podršku njegova tima. Primjerice, i član Savjeta HNB-a Boris Cota također smatra da je to dobar potez.
 
Koje su prednosti izlaska Zavoda iz riznice?
 
- Činjenica je da sve dok je zdravstvo u riznici, ne dobiva sva sredstva iz proračuna koja mu prema zakonu pripadaju, ne može podmirivati svoje troškove na vrijeme niti pružati zdravstvenu zaštitu koju bi objektivno moglo s vlastitim računom. Primjerice, za ovu godinu zdravstvo bi trebalo imati 23 milijarde kuna, ali kad se odbije 1,4 milijarde dopunskog osiguranja i 3,2 milijarde kuna za sanacije, ostaje tek 18,5 milijardi, što je premalo i stvorit će se novi gubici. No, nakon izlaska iz riznice u sljedećoj godini, uz novo ugovaranje primarne i bolničke zdravstvene zaštite, masterplana bolnica, novog licitiranja cijena lijekova i strože kontrole bolovanja, za obvezno zdravstveno osiguranje bilo bi potrebno 20,7 milijardi kuna, a još 1,4 milijarde stiglo bi iz dopunskog osiguranja. Ukupno, bilo bi to milijardu kuna manje negoli je utrošeno u ovoj godini. Novac za zdravstvo trošio bi se samo za zdravstvenu zaštitu, fond za skupe lijekove povećao bi se za 60 posto, omogućilo bi se snižavanje cijena proizvoda zbog pravovremenog plaćanja dobavljačima, a uvjeti u bolnicama bi i za zdravstvene radnike i za pacijente bili bolji.
 
Kako tumačite Lalovčev komentar da ono što vi nudite kod izlaska iz riznice nije strateška reforma, nego tehničko rješenje za zdravstveni proračun?
 
- Čekam razgovor s ministrom Lalovcem.
 
Uskoro?
 
- To ne ovisi o meni, ali odazvat ću se čim dobijem poziv. Naime, poznato je da smo forsirali i ubrzavali izlaz iz riznice najprije u srpnju, pa u listopadu. No, to se nije dogodilo. Sad više ništa ne trebamo forsirati jer je zakon jasan: iz riznice se izlazi 1. siječnja 2015.
 
Nema naznaka da će se zakon možda promijeniti?
 
- Ministar zdravlja potpisuje promjenu zakona, a dok sam ja ministar, zakon se neće promijeniti.
 
Kako se odvija osnivanje jedinstvenog novčarskog fonda u koji bi se trebale izdvojiti sve naknade? Je li postignut dogovor s ministrom Mrsićem i ministricom Opačić? Što će biti s naknadama za bolovanje i porodiljne dopuste ako se HZZO izdvoji iz riznice, a ne oformi se ovaj fond?
 
- Novac će se nalaziti u državnom proračunu, na poziciji Ministarstva zdravlja, iako će se i dalje isplaćivati putem ispostava HZZO-a, do osnivanja jedinstvenog novčarskog fonda.
 
Jeste li s ministrom financija riješili rebalans, odnosno hoće li zdravstvo ponovno morati stezati remen?
 
- Iz Ministarstva financija još mi nije stigao službeni zahtjev za rezanje u zdravstvu. Čekam razgovor s ministrom Lalovcem.
 
Dakle, sve je palo na leđa ministra Lalovca?
 
- HZZO je još uvijek u riznici, a metode i način kako se donosi rebalans u rukama su Ministarstva financija pa ne preostaje ništa drugo nego čekati razgovor s ministrom.
 
Kada ćete dobiti one 2,2 milijarde kuna za sanaciju sustava i plaćanje dugova?
 
- Na račun zdravstva nedavno je uplaćeno 660 milijuna kuna i time su, među ostalim, podmireni stari računi za lijekove. Očekujemo da će i ostatak stići do kraja mjeseca.
 
Koje su to strukturne reforme kojima bismo trebali svjedočiti?
 
- Strukturne reforme u bolničkom zdravstvenom sustavu nakon izlaska iz riznice znače plaćanje usluga nakon izvršenja, i to svugdje gdje se to može. Naime,i u bolničkom sektoru postoje neki dijelovi kod kojih je plaćanje na taj način nemoguće. Primjerice, odjeli politraume, na koje dolaze hitni pacijenti, ne mogu se plaćati tako jer ti timovi moraju tamo biti čak i ako u danu ne bude niti jednog pacijenta. Takvi dijelovi bolničke usluge i dalje će se pokrivati paušalom. Druga mjera je primjena masterplana bolnica.
 
Kada bi veći dio masterplana bolnica mogao krenuti?
 
- Masterplan se već implementira kroz tzv. funkcionalno povezivanje bolnica. No, u većem dijelu samim smo bolnicama ostavili da odluče na koji će to način biti, hoće li, primjerice, biti preseljenja liječnika i slično. Zasad su reakcije s terena pozitivne.
 
No, reakcije javnosti na uređenje dvorane za sastanke u HZZO-u sve su, samo ne pozitivne. Za uređenje pedesetak kvadrata potrošilo se više od milijun kuna. Opravdano ili neopravdano?
 
- Nisam građevinar i ako mi netko u specifikaciji radova napiše neku cijenu za određeni posao, teško ću znati je li to puno ili malo. Za to postoje stručni ljudi u HZZO-u i njih troje prije mene dalo je svoj potpis i odobrilo radove. Imao sam puno povjerenje u svoje suradnike i vjerujem da su provjeravali svaku stavku radova. Znam, primjerice, da su u tim radovima uređeni i neki prostori koji se nalaze uz tu dvoranu, poput hodnika i serverske sobe za cijeli kat. Također je promijenjena ventilacija koja ne služi samo toj dvorani,a obavljeni su još neki radovi. No, kažem, nisam građevinar i ne znam je li to bilo skupo ili ne.
 
Rekli ste da ćete tražiti očitovanje od svojih suradnika, jeste li ga dobili?
 
- Taj je posao tek počeo jer sam tražio sve detalje da vidim što je sve bilo u tom poslu. Revizija će se sigurno napraviti ne samo zbog javnosti, nego i zbog mog spokoja. Inače, odluku o renoviranju i investiciji donijelo je Upravno vijeće HZZO-a jer je cijena radova bila veća od one o kojoj može odlučivati direktor HZZO-a, odnosno veća od 300.000 kuna.
 
Dosta se galame diglo i oko vaših povjerenstava i savjeta. Zamjerka je da ima puno privatnika koji su dugo u zdravstvu, ali nisu uspjeli unaprijediti javno zdravstvo premda su imali priliku, pa kako će vas onda savjetovati?
 
- To su ljudi koji imaju svoju povijest, svoju sadašnjost i budućnost u hrvatskom zdravstvu. Zašto se ne bi moglo pitati i privatnike o hrvatskom zdravstvu?
 
No, da se vratimo na sustav zdravstva. Kada će se objaviti indikatori kvalitete za hrvatske bolnice, prema kojima će pacijenti znati koja je bolnica u Hrvatskoj najbolja, a koja najgora, gdje je najbolje liječiti srce, a gdje operirati žuč?
 
- Neke stvari još treba doraditi. Radi se o međunarodno usporedivim indikatorima o, primjerice, smrtnosti, bolničkim infekcijama, duljini boravka na određenim odjelima, odnosno o ukupno 23 indikatora. Prvo će se objaviti ranglista bolnica po pet indikatora, a onda će se postupno povećavati njihov broj. Obvezali smo se Svjetskoj banci da ćemo javno objaviti rang-listu bolnica po indikatorima kvalitete. Prvo će to biti top-deset bolnica. Za ostalu 51 bolnicu rang-lista će se objaviti tek u drugom valu. To je način da se podigne razina kvalitete rada bolnica. Sljedeći korak trebale bi biti rang-liste liječnika.
 
Kada će biti objavljeno prvih pet bolnica?
 
- Do sredine studenoga.
 
Hoće li se konačno napraviti lista prioriteta kako oni koji čekaju na dijagnozu ne bi predugo čekali?
 
- Dio toga već smo ugradili u ugovore s bolnicama. Zato smo uspjeli smanjiti liste čekanja jer su nam bili prioritet onkološki bolesnici i djeca. Još se uvijek dugo čeka za vratnu kralježnicu. Zahvaljujući pojačanom radu primarne zdravstvene zaštite, od 1. travnja prošle godine smanjili smo broj uputnica za čak 320.000.
 
Možete li jamčiti da izlaskom iz riznice neće pasti prava građana u zdravstvenom osiguranju?
 
- Prava će u tom slučaju rasti i povećat će se dostupnost zdravstvene zaštite te smanjiti liste čekanja. Nije dobro da na papiru imamo pravo na sve i odmah, a u stvarnosti se to ne ostvaruje.
 
Hoće li se povećati cijena police dopunskog osiguranja?
 
- Sve ovisi o izlasku iz riznice. Riječju, izađe li HZZO iz riznice, cijena police neće se povećavati. Izlazak iz riznice mijenja pravila igre u zdravstvu. To je za nas izlaz iz Platonove špilje u koju smo zalutali. Sadašnji sustav je neodrživ jer su ministar zdravlja i direktor HZZO-a fiskalno odgovorni po zakonu za odluke koje je netko drugi donio. Za kvalitetniju zdravstvenu zaštitu bit će nam dovoljna 22,1 milijarda kuna.
 
Što je s udrugom CIMS zbog koje se o vama raspravljalo i na Povjerenstvu za sprečavanje sukoba interesa?
 
- Nisam imao, niti imam osobni interes. Radilo se o pokušaju da se kroz organizaciju kongresa liječnicima promoviraju ideje koje će im pomoći u unapređenju rada. Tih 50.000 kuna bilo je namijenjeno za dolazak tri predstavnika zdravstvenih osiguranja iz drugih država.
 
Ipak, jasno je da s istim referencama netko nepoznat od Ministarstva ne bi dobio 50.000 kuna?
 
- Nije točno, novac bi dobili i drugi ako se radi o širem interesu u korist podizanja kvalitete zdravlja i zdravstva.
 
Upravo je imenovan vaš novi pomoćnik, dr. Miljenko Bura, i to za Upravu zdravstvenog turizma. On je predsjednik privatne Udruge za razvoj medicinskog turizma, što znači da bi lako mogao doći u sukob interesa. Je li dao ostavku na tu dužnost?
 
- Ako nije, onda će to uskoro učiniti.
 
Razgovarala: Goranka Jureško

Vijesti iz medija | Zdravlje