Vlada donijela Prijedlog zaštite i korištenja malih otoka

Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici donijela Prijedlog državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka.

ZAGREB, 30. kolovoza 2007. (Hina) - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici donijela Prijedlog državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka.

Vladinim se Prijedlogom, uz ostalo, definiraju otočna područja na kojima će država iskoristiti pravo prvokupa ako vlasnici odluče prodati svoje zemljište.

Riječ je o jednom od najvažnijih programa kada je riječ o zaštiti otoka, istaknuo je premijer Ivo Sanader, dodavši kako će država iskoristiti svoje pravo u svim slučajevima kada vlasnici namjeravaju prodati svoje zemljište na mjestima navedenima u ovom programu.

Za otkup otočnih područja Vlada će osigurat oko 200 milijuna kuna, vodeći se pretpostavljanom tržišnom cijenom od 35 eura za četvorni metar zemljišta.

Prijedlog državnog programa zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka daje cjelovitu sliku povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića, prema obilježjima važnim za mjere zaštite i mogućnost korištenja kao što su položaj i prostor, prirodno i kulturno-povijesno nasljeđe, uporabni potencijal te vlasništvo i njegova struktura, istaknuto je na sjednici Vlade.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka Branko Bačić izvijestio je kako je pobrojano 688 otoka i otočića koji su raspoređeni u sedam primorskih županija.

Iako zauzimaju svega 200 kilometara četvornih ukupno čine oko 27 posto dužine obale i od posebne su važnosti za sigurnost plovidbe.

Oko 360 ih je djelomice ili potpuno u privatnom vlasništvu. Pravo državnog prvokupa određeno je prošlogodišnjim zakonskim izmjenama, koje su predvidjele i donošenje ovog Programa.

Vlada RH predložila je danas i donošenje zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, kojim bi se trebale otkloniti sve sadašnje kolizije između postojećih zakona te znanstvene titule uskladiti s Bolonjskim procesom.

Prema ovom Prijedlogu tog zakona, nakon trogodišnjeg ili četverogodišnjeg visokoškolskog obrazovanja stjecala bi se titula sveučilišnog prvostupnika, dok bi za diplomski sveučilišni studij naziv bio magistar, odnosno za medicinski studij doktor.

Nakon trogodišnjeg poslijediplomskog studija stjecao bi se naziv doktora znanosti ili doktora umjetnosti, dok bi se za poslijediplomski specijalistički studij u trajanju do dvije godine dobivao naziv specijalista određenog područja.

Ministar znanosti obrazovanja i športa Dragan Primorac rekao je da je za ovaj prijedlog postignut konsenzus unutar akademske zajednice te da bi njegovim donošenjem Republika Hrvatska dovršila usklađivanje svog visokoškolskog i obrazovnog sustava s Bolonjskim procesom.

Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju ugovora između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o dvojnom državljanstvu, zatraživši od Sabora da ratificira taj ugovor koji su već potpisali ministri obiju država.

"Ugovor još jedanput svjedoči o prijateljstvu Hrvatske i BiH, mislim da je dobar i da će ga prihvatiti građani u jednoj i drugoj zemlji jer dajemo mogućnost dvojnog državljanstva budući smo to već i politički raspravili sa službenim Sarajevom", kazao je premijer Sanader.



Pisane vijesti