- Objavljeno: 10.05.2018.
Vlada donijela Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
Danas je u Banskim dvorima održana 95. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su dvadeset i tri točke dnevnog reda.
Vlada je donijela Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a osnovano je i Nacionalno vijeće za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je da je članstvo u eurozoni jedna od obveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji, no tim ugovorom nije utvrđen specifičan datum kada Hrvatska treba preuzeti euro kao valutu, dodavši da je to ostavljeno volji države članice.
Pojasnila je da postoje dvije vrste kriterija za uvođenje eura: prvi su kriteriji nominalne konvergencije, a drugi realne konvergencije. Prvi uključuju visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena te kamatnih stopa.
Potpredsjednica Dalić kazala je da Hrvatska danas u najvećoj mjeri udovoljava svim kriterijima nominalne konvergencije.
Kriteriji realne konvergencije su, pak, dinamika i brzina približavanja razine dohotka u Hrvatskoj prosječnoj razini dohotka u Europskoj uniji. Ta je razina dohotka, pojasnila je potpredsjednica Dalić, na otprilike onoj prosječnoj razini na kojoj su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces.
"Ubrzanje realne konvergencije jest trajan zadatak kojim ćemo se morati baviti u nadolazećem razdoblju, a vezan je uz poduzimanje brojnih mjera u gospodarskom sustavu", naglasila je.
Isto tako, sastavni dio procesa je pristupanje europskom tečajnom mehanizmu, gdje država kandidat za sudjelovanje u eurozoni mora funkcionirati najmanje dvije godine.
To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati tečaj kune i tijekom trajanja tečajnog mehanizma tečaj kune će u odnosu na euro moći fluktuirati unutar određenog intervala.
Sve aktivnosti predvodit će i koordinirati Hrvatska narodna banka (HNB) s Europskim sustavom centralnih banaka, a s druge strane, intenzivnu komunikaciju vodit će ministarstva sa tijelima Europske komisije.
"Hrvatska je ekonomski vrlo dobar kandidat za preuzimanje eura kao nacionalne valute, s obzirom na strukturu našega gospodarstva, usklađenost poslovnog ciklusa s euro područjem, a i s obzirom na strukturu našeg monetarnog sustava gdje već i danas dominira euro", kazala je potpredsjednica Dalić.
Navela je da je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominirano u euru.
"Hrvatska je visoko euroizirana zemlja i kao takva pogodan kandidat za sudjelovanje u eurozoni. Kao koristi od uvođenja eura procjenjuju se uklanjanje valutnog rizika u gospodarstvu", rekla je.
Dodala je da se troškovi smatraju jednokratnima, a najveći trošak je gubitak monetarne politike i samostalnosti monetarne politike.
Istaknula je da je naša je monetarna politika danas u značajnoj mjeri ograničena upravo zbog činjenice da je cjelokupni financijski sustav visoko euroiziran i HNB ustvari diskrecijski može upravljati negdje između 20 i 30 posto novčane mase. "Sve ostalo je pod utjecajem politika vezanih uz euro".
Vezano uz kretanje cijena u trenutku konverzije, u Strategiji je procijenjeno da je moguće jednokratno povećanje prosječne razine cijena između 0,2 i 0,4 posto kao posljedica uvođenja eura.
"Međutim, sve pripreme u narednim godinama bit će usmjerene na to da taj utjecaj uvođenja eura na cijene bude minimalan", kazala je potpredsjednica Dalić.
Troškovi koji će nastati u samom trenutku pristupanja eurozoni bit će jednim dijelom vezani uz prijenos dijela rezervni od HNB u kapital Europske središnje banke u iznosu od 62,5 milijuna eura, a isto tako e HNB će morati sudjelovati u zaštitnim slojevima Europske središnje banke.
Hrvatska će morati sudjelovati u Europskom stabilizacijskom mehanizmu, što je trošak od 425 milijuna eura u prvih pet godina.
"Nema ciljanog datuma za uvođenje eura, to ovisi o hrvatskom napretku. Radi se o srednjoročnom projektu, vjerojatno o razdoblju između pet i sedam godina", zaključila je potpredsjednica Vlade.
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat predstavio je Prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin.
Istaknuo je da je radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i pozicioniranja Hrvatske na europskom energetskom tržištu kroz diverzifikaciju energetskih dobavnih pravaca interes Hrvatske osigurati brzu realizaciju LNG terminala na otoku Krku.
Državni tajnik naveo je da se Prijedlogom zakona uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju LNG terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro koja se isplaćuje u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna te se kroz definiranje naknade za sigurnost opskrbe sukladno EU uredbi osigurava sigurnost opskrbe prirodnim plinom.
"Predloženi zakon će omogućiti da se ovaj strateški projekt za Republiku Hrvatsku realizira u zadanim rokovima", kazao je.
Hrvatskom saboru upućen je Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda iz kojih se može koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, skladištenje prirodnog plina i trajno zbrinjavanje ugljikovog dioksida.
Državni tajnik Mile Horvat pojasnio je da će se donošenjem predloženog Zakona jasno definirati nadležnost za obavljanje pojedinih poslova uključujući i sve neophodne aktivnosti prilikom realizacije projekata istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda, kao i realizacije projekata skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida u skladu s međunarodnom praksom i EU Direktivama te će se zatvoriti EU Piloti.
"Predloženi zakon treba pridonijeti poticanju novih investicija u području istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda odnosno omogućiti pokretanje novih nadmetanja za istraživanje i eskploataciju ugljikovodika na kopnu, a time i mogućnost otkrivanja novih rezervi nafte i plina posebice plina što bi dovelo do zaustavljanja pada rezervi kojem svjedočimo posljednjih godina", naglasio je.
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je da se njime uvode tri važne stvari, a to su: podloga za prihvaćanje kurikularnih dokumenata, 30 posto veće plaće za učitelje koji rade na EU projektima te mogućnost izgradnje i rekonstrukcije škola u kojima je ugrožena sigurnost djece, a tu je uključena i škola Nikola Andrić u Vukovaru.
Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Prijedlog zakona o Zakladi vojne solidarnosti.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević istaknuo je da su vojne osobe u svakodnevnom obavljanju zadaća izložene opasnosti i mogućnosti stradavanja, što ostavlja posljedice za obitelj i zajednicu te nameće potrebu pružanja potpore u rješavanju nastalih problema.
Predlaže se da se Zaklada osnuje radi promicanja humanitarnog djelovanja i potpore zaposlenicima obrambenog resora pri svim oblicima stradavanja i ugrožavanja njihova socijalnog statusa, pružanja financijske pomoći članovima obitelji poginulih osoba, pružanja materijalne pomoći nezaposlenim roditeljima kojima je poginula osoba bila jedini skrbnik, pružanje financijske pomoći za liječenje teško oboljelih osoba i članova njihove uže obitelji.
"Bez zadovoljnih vojnika nema ni pobjedničke Hrvatske vojske pa će upravo zato Ministarstvo obrane nastaviti raditi na poboljšanju uvjeta života i rada naših djelatnika, vojnika, dočasnika i časnika", poručio je potpredsjednik Krstičević.
Na sjednici je donesen i Strateški pregled obrane, temeljni dokument u području obrane koji predstavlja završno izvješće o provedenom procesu preispitivanja usklađenosti strateških koncepata te dostignutih i planiranih obrambenih sposobnosti s obrambenim potrebama koje proizlaze iz realnosti strateškog i sigurnosnog okružja.
Strateški pregled obrane je izvor informacija o stanju, nastojanjima i namjerama na području obrane za građane Republike Hrvatske, državna tijela, međunarodne institucije, medije, gospodarski sektor, akademsku zajednicu i nevladine organizacije.
Ovaj dokument je izvor smjernica za djelovanje svih sastavnica obrambenog resora u idućem razdoblju, prije svega kao osnova za izradu predstojećega Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Potpredsjednik Vlade i ministar Damir Krstičević istaknuo je da je naročita pažnja usmjerena na podizanje ugleda vojnog poziva, profesionalnog razvoja, poboljšanja uvjeta života i rada pripadnika Hrvatske vojske.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković ističe da Strateški prijedlog obrane na temeljitiji način elaborira tri temeljna cilja Strategije nacionalne sigurnosti – obrana zemlje, doprinos međunarodnoj sigurnosti i doprinos civilnim institucijama.
"Mislim da je činjenica da smo već dva puta povećali sredstva proračuna MORH-a dovoljna potvrda da u globalnim okolnostima razumijemo i shvaćamo potrebe i aktivnosti na koordinaciji svih sustava domovinske sigurnosti", naglasio je predsjednik Vlade.
Vlada je izmijenila i Odluku o osnivanju luka posebne namjene - vojnih luka na način da se vojne luke ,,Uvala Panikovac" u Šibeniku i „Uvala Bačine" u Pločama brišu s popisa vojnih luka, s obzirom da navedene vojne luke više nisu perspektivne za potrebe Ministarstva obrane.
Dana je suglasnost Ministarstvu poljoprivrede za nabavu besposadnog zrakoplovnog sustava, u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014. - 2020. godine, za potrebe Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva obrane.
Vlada je prihvatila Nacrt kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, kao i Nacrt kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama.
Ministrica Blaženka Divjak istaknula je da su zadržana materijalna prava za učitelje i nastavnike te da se još ugovaraju i nova prava koja će omogućiti da učitelji i nastavnici rade u boljim uvjetima.
Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad svečanošću otvaranja stalnog postava Zbirke donacija hrvatskih i europskih umjetnika "Muzej Vukovara u progonstvu", koja će se održati 27. svibnja 2018. godine, u Vukovaru.
Izvor: Hina/VladaRH