Vlada je partner u razvoju cijele Dalmacije, to ćemo činiti i dalje

Premijer Andrej Plenković je suradnju Vlade sa Splitsko-dalmatinskom županijom ocijenio odličnom, istaknuvši da je ona omogućila realizaciju velikih i važnih projekata, koji život u Dalmaciji čine kvalitetnijim i boljim. "Drago nam je da je Vlada partner u razvoju cijele Dalmacije, priobalnog područja i otoka, ali i zaleđa", poručio je. 

U povodu obilježavanja Dana Splitsko-dalmatinske županije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanoj sjednici Županijske skupštine u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu.

Obraćajući se nazočnima, premijer Plenković je suradnju Vlade sa Splitsko-dalmatinskom županijom ocijenio odličnom, kazavši da se ona u proteklim godinama manifestirala u nekoliko glavnih segmenata, prije svega kroz politiku funkcionalne i fiskalne decentralizacije. Dodao je da je vidljiv rast prihoda županije, gradova i općina.

Realizacija velikih i važnih projekata u Dalmaciji

Spomenuo je i projektnu suradnja, koja je omogućila, kako je rekao, realizaciju velikih i važnih projekata, koji život u Dalmaciji čine kvalitetnijim i boljim.

Dodao je da je Vlada napravila ogromne iskorake u proteklim godinama i financiranjem tih projekta, bilo da je riječ o nacionalnim ili europskim sredstvima, te ulaganjima javnih poduzeća. Sve je to, dodao je, pridonijelo jačanju infrastrukture i gospodarstva.

Osobitu potporu, kazao je, davali smo i jačanju zdravstvene skrbi na području županije ulaganjima u KBC Split, ali i u druge ustanove.

Premijer je naveo i ulaganja u podizanje kvalitete Sveučilište u Splitu, ali i u brojne kulturne projekte, uzevši za primjer splitsku Koncertnu dvoranu, realiziranu u prvom Vladinom mandatu. Spomenuo je i ulaganja u projekte koji će se ostvariti u narednom periodu, poput Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i Galerije Meštrović. Istaknuo je i Vladinu potporu Mediteranskom festivalu knjige, koji je je održan od 25. do 29. rujna u Splitu.

Naglasio je da Vlada posebno vodi računa i o hrvatskim otocima, u koje je u prva dva mandata uloženo oko milijardu eura. Naveo je i da je u ovoj financijskoj perspektivi alocirano 35 milijuna eura za projekte na otocima u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Rekao je da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije radi i na projektima koncipiranima za Dalmatinsku zagoru, kako bi se pomoglo, dodao je premijer, onim krajevima županije kojima je nužna pomoć.

Splitsko-dalmatinska županija u vrhu hrvatskog turizma

Predsjednik Vlade je izrazio zadovoljstvo i rezultatima turističke sezone, kazavši da Splitsko-dalmatinska županija čini praktički petinu hrvatskog turizma, i po dolascima, i po noćenjima, ali i prihodima.

Važnim iskorakom smatra i to što je Dalmacija povezana u transeuropske mreže, čime se i Split sada nalazi na europskim prometnim koridorima, što će, kako je rekao, omogućiti sufinanciranje prometnih projekata iz različitih izvora, bilo iz europskih sredstva ili međunarodnih financijskih institucija.

"Drago nam je da je Vlada partner u razvoju cijele Dalmacije, priobalnog područja i otoka, ali i zaleđa", poručio je Plenković.

Posebno je istaknuo odlučnost Vlade da se u trećem mandatu riješe velike gužve koje nastaju, osobito na istočnom pravcu od Solina preko Mravinaca, Stobreča, Dugog Rata, pa sve do Omiša.

Premijer je na kraju čestitao svim dobitnicima nagrada, koje su dobili za svoj doprinos kulturnom, gospodarskom i društvenom životu u toj županiji.

Milanović je promašio svoj petogodišnji mandat s bilancom rezultata ravnoj nuli

Nakon svečane sjednice Županijske skupštine, predsjednik Vlade u razgovoru s novinarima osvrnuo se i na druge aktualne teme.

Upitan hoće li prihvatiti poziv predsjednika Milanovića za sazivanjem sjednice Vijeća za obranu, premijer je ustvrdio kako sve aktivnosti oko temeljnog vojnog osposobljavanja idu svojim tijekom te kako nema nikakve potrebe za bilo kakvim žurnim sjednicama.

"Riječ je o jednom zlokobnom kršitelju Ustava koji je, vidim dok sam bio u Americi, iskoristio prigodu u jednom intervjuu i ponovno projicirao na mene osobno sve što on je", ocijenio je i dodao da je Milanović u proteklih pet godina promašio svoj mandat koji je dobio od hrvatskih birača s bilancom rezultata ravnoj nuli.

"Nikakvog doprinosa ni hrvatskom gospodarstvu ni socijalnoj situaciji ni razvoju niti međunarodnoj politici Hrvatske. Dapače, imali smo štetu zbog njegovih proruskih stajališta na međunarodnoj razini", ustvrdio je.

Kad je riječ o Hrvatskoj vojsci, sve što je dobro za nju, napravila je Vlada, dodao je premijer Plenković.

Podsjetio je da je od prvog mandata, i tadašnjeg ministra Krstičevića, do danas u središte stavljen hrvatski vojnik, njegova prava i plaća, vojska je vraćena u Ploče, Sinj, Pulu, Varaždin i Vukovar, a proračun Ministarstva obrane je, u odnosu na 2016. kada je bio 550 milijuna eura, danas 1,3 milijarde eura.

Uložili smo i u obrambene sposobnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i Hrvatske kopnene vojske, a prioritet u ovom mandatu će biti Hrvatska ratna mornarica.

Nema nikakve potrebe za bilo kakvim žurnim sjednicama zbog temeljnog vojnog osposobljavanja

"Shvaćamo okolnosti sigurnosnih ugroza koje su globalnog, europskog i mediteranskog karaktera i zbog toga cijela aktivnost oko temeljnog vojnog osposobljavanja ide svojim tijekom. Nema tu nikakve potrebe za bilo kakvim žurnim sjednicama", poručio je.

Pojasnio je da Ministarstvo obrane i Glavni stožer rade na prijedlogu i koordiniraju ga s Ministarstvom unutarnjih poslova zbog segmenta civilne zaštite, a kad sve bude spremno taj će se prijedlog dostaviti predsjedniku Republike na razmatranje.

Dodao je mu ga je ministar obrane Anušić izvijestio da je predsjednik Milanović u potpunosti o svemu što se radi informiran.

Hrvati u SAD-u važna poveznica za jačanje odnosa između SAD-a i Hrvatske

Upitan o susretima s hrvatskim iseljenicima u SAD-u, premijer Plenković kazao je kako je atmosfera u tim prigodama bila sjajna.

Radi se o velikim hrvatskim zajednicama i u Los Angelesu i u Chicagu i u New Yorku, a ogroman broj njih dolazi upravo iz Dalmacije, dodao je, osobito u Los Angelesu gdje su brojni potomci naših iseljenika koji su odlazili sa Brača, Hvara, Dugog otoka i obale.

Radili su u ribarskoj i brodograđevnoj industriji i dali ogroman doprinos gospodarskom razvoju Los Angelesa i Kalifornije, istaknuo je premijer.

Svi su jako zainteresirani i prate sve što se zbiva u domovini, rekao je predsjednik Vlade, nastoje dolaziti i investirati, a neki od njih upućuju i svoju djecu u programe koje organizira Ured za Hrvate izvan Hrvatske za učenje hrvatskog jezika.

Identična je situacija i u Chicagu i u New Yorku, dodao je ustvrdivši da je otvaranje diplomatskih predstavništava upravo u ta tri grada bio dobro pogođen potez.

Najavio je još više aktivnosti, a dio njih planira doći s jednim velikim gospodarskim izaslanstvom uskoro u Hrvatsku.

Umirovljenici su itekako u fokusu Vlade, ambicija je da prosječna mirovina do kraja mandata dosegne između 750 i 800 eura

Osvrnuo se i na povećanje mirovina. Kazao je da će se sutra susresti s predstavnicima Matice umirovljenika i Sindikatom umirovljenika s kojima će potpisati Sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

Dodao je da je trenutno prosječna mirovina u Hrvatskoj 620 eura, a taj je prosjek za 60 posto veći nego što je bio 2016., kada je preuzeo prvi premijerski mandat.

Podsjetio je i na devet paketa potpore vrijednih 700 milijuna eura koje su primili hrvatski umirovljenici u vremenu krize, uz subvencioniranu cijenu plina i struje i ograničenu cijenu potrošačke košarice.

"Posebno smo osjetljivi na segment najranjivijih skupina i na provođenje načela solidarnosti u svim našim politikama kroz redistribucijsku snagu proračuna", naglasio je premijer Plenković.

Dodao je i da je ambicija da prosječna mirovina do kraja ovog mandata Vlade dosegne između 750 i 800 eura.

Jedan od koalicijskih partnera je i Hrvatska stranka umirovljenika, što također svjedoči o tome da su umirovljenici itekako u fokusu Vlade.

Osvrnuo se i na Zakon o lobiranju, koji sutra stupa na snagu, kazavši da se radi o dobrom zakonu kojim je konačno riješeno pitanje na koje se čekalo 30-ak godina.

Ako odluka slovenskog referenduma bude pozitivna, nastavit ćemo razgovore o modalitetima suradnje u vezi drugog bloka NE Krško

Upitan što bi za Hrvatsku značilo ukoliko bi Slovenci na referendumu odbili izgradnju novog bloka NE Krško, premijer je podsjetio da je životni vijek Krškog produžen do 2043. godine.

Radi se o nuklearnoj elektrani američke tehnologije izgrađenoj 70-ih godina, a radi već otprilike 45 godina.

Postoji izgledna mogućnost, dodao je, s obzirom na odlično održavanje i stanje elektrane da nakon 2043. bude produžena za još 20 godina.

Što se tiče referenduma u Sloveniji i općeg ozračja oko novoga bloka, prema njegovim saznanjima iz razgovora sa slovenskim premijerom, njegov je dojam, dodao je, kako tamo vlada pozitivno ozračje.

Slovenija se, kao ni Hrvatska, ne uvrštava u onaj krug zemalja koje su a priori protiv nuklearne energije jer je ona, kad se vodi računa o svim sigurnosnim elementima, najbolja kada je riječ o neemitiranju dodatnih stakleničkih plinova, rekao je premijer Plenković, to jest onome što pridonosi klimatskoj neutralnosti koja je okvir politike i Hrvatske i Europske unije, a i globalnih ciljeva.

"Pričekat ćemo odluku slovenskoga naroda. Ako nakon toga oni dobiju takvu odluku, nastavit ćemo razgovore o modalitetima suradnje u vezi drugog bloka", zaključio je. 
 

Pisane vijesti